ISTORIJSKI DAN U VATIKANU: Papa Lav XIV proglasio prvog influensera sveca – tinejdžera Karla Akutisa
Mladi „Božji influenser“ iz Milana, sa samo 15 godina, postao je simbol vere, čuda i inspiracija za ceo katolički svet.
U Apostolskoj palati predsednik Hrvatske uručio papi kopiju glagoljskog misala iz 1483. godine i uputio poziv Svetom Ocu da poseti Hrvatsku.
U velelepnom prostoru Apostolske palate u Vatikanu, papa Lav XIV primio je predsednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića u privatnu audijenciju. Ovaj susret, prvi između hrvatskog šefa države i novog pontifika, ocenjen je kao srdačan i sadržajan, a u fokusu razgovora bili su odnosi Svete Stolice i Hrvatske, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i aktuelna pitanja u regionu Zapadnog Balkana.
Kako je saopšteno iz Vatikana, razgovor je protekao u toploj i prijateljskoj atmosferi, uz obostrano izraženo zadovoljstvo odličnim bilateralnim odnosima koji datiraju još od uspostavljanja diplomatskih veza 1992. godine.
Predsednik Milanović je tom prilikom uputio papi poziv da poseti Hrvatsku, istakavši da bi takva poseta imala veliki duhovni i simbolički značaj za verni narod.
— Verujem da će papa Lav XIV doći u Hrvatsku. Njegova reakcija bila je vrlo pozitivna. To temeljim na proceni, ali nemojte biti razočarani ako ne dođe — rekao je Milanović nakon sastanka, dodajući da audijencija nije imala politički karakter, već je bila iskreno ljudski razgovor o miru, veri i zajedničkim vrednostima.
Kao znak zahvalnosti, hrvatski predsednik papi je poklonio kopiju Misala po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine, prve štampane knjige na hrvatskom jeziku i glagoljici. Taj poklon nosi snažnu simboliku – svedoči o vekovnoj povezanosti hrvatskog naroda sa Katoličkom crkvom, ali i o čuvanju sopstvenog jezičkog i kulturnog identiteta.
Izvori iz Vatikana navode da je papa Lav XIV sa velikim interesovanjem primio dar i podsetio da je glagoljica jedinstveno svedočanstvo evropske hrišćanske kulture koja spaja različitosti u duhu jedinstva.

Posle audijencije, Milanović se sastao sa državnim sekretarom Vatikana, kardinalom Pietrom Parolinom, i mons. Danijelom Pahom iz Sekcije za odnose sa državama. U tom delu posete razmatrane su teme od zajedničkog interesa – položaj katoličkih zajednica u regionu, migracije, socijalna pitanja i doprinos Hrvatske evropskoj stabilnosti.
Posebno je naglašena uloga Hrvatske u pružanju podrške hrišćanskim zajednicama na Bliskom istoku, kao i potreba za dijalogom među narodima Zapadnog Balkana.
Predsednik Milanović je posetu Vatikanu završio obilaskom Papinskog hrvatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu, gde je razgovarao sa hrvatskim studentima i sveštenicima.
„Hrvatska je zemlja duboke hrišćanske tradicije, ali i otvorenog duha. Naši ljudi u svetu su najbolji most između naroda“, poručio je tom prilikom Milanović.
Tokom boravka u Rimu, predsednik Hrvatske odbio je da odgovori na pitanja hrvatskih novinara o beatifikaciji blaženog Alojzija Stepinca, uz objašnjenje:
„To je interna stvar Crkve. Koncept svetosti je nešto u što se ja nimalo ne razumijem i o tome ne mogu govoriti.“
Njegov odgovor izazvao je različite reakcije u hrvatskoj javnosti, ali i tumačenja da Milanović time pokazuje poštovanje prema autonomiji Katoličke crkve i procesu kanonizacije, koji se vodi unutar vatikanskih institucija.
Susret pape Lava XIV i predsednika Milanovića dolazi u trenutku kada se u Evropi sve više naglašava potreba za zajedničkim odgovorom na globalne izazove – od demografskih i socijalnih kriza do pitanja mira i migracija.
U tom kontekstu, audijencija u Vatikanu nije samo diplomatski gest, već i signal nastavka bliskih odnosa Hrvatske i Svete Stolice, koji se temelje na zajedničkoj istoriji, veri i kulturnom nasleđu.
Analitičari ocenjuju da ovaj susret može označiti početak nove faze saradnje, u kojoj bi Vatikan mogao imati važnu ulogu u podsticanju dijaloga i pomirenja u regionu. Ukoliko dođe do najavljene papine posete Hrvatskoj, to bi, kako navode izvori, bio događaj od ogromnog duhovnog i društvenog značaja — prvi posle posete pape Franje uoči pandemije.
Mladi „Božji influenser“ iz Milana, sa samo 15 godina, postao je simbol vere, čuda i inspiracija za ceo katolički svet.
Sveta Stolica ističe nepovredivost ljudskog dostojanstva od začeća do prirodne smrti i naglašava važnost humanih i pravednih krivičnih procedura.
U Sistinskoj kapeli poglavar Rimokatoličke crkve i vrhovni gubernator Anglikanske crkve stali su rame uz rame u zajedničkoj molitvi — događaj koji svet vidi kao simbol pomirenja, duhovne zrelosti i nove hrišćanske epohe.
Na samo nekoliko kilometara od centra grada uzdiže se impozantna crkva Svetog Antuna Padovanskog, čiji je toranj nagnut gotovo pola metra od ose.
Poglavar Katoličke crkve ponovio stav o blagoslovima istopolnih parova, osvrnuo se na nemačke inicijative i upozorio da bi dalje zaoštravanje rasprave moglo produbiti podele unutar Crkve.
Lav XIV poziva građane da utiču na odluke Kongresa i osporava ratnu politiku, dok američki predsednik uzvraća bez zadrške - iza oštrih reči krije se borba za uticaj nad milionima vernika i pravac kojim će krenuti američko društvo.
Sukob predsednika SAD i pape Lava XIV podsetio je na niz dugogodišnjih sporova američkih predsednika i poglavara Katoličke crkve - od rata i migracija do pitanja života i vere.
Izjave poglavara Rimokatoličke crkve o nasilju izazvale burne reakcije u Izraelu, gde verski lideri upozoravaju na opasne posledice takvih stavova, dok Vatikan odgovara bez direktnog suočavanja sa optužbama.
Pogođeni Novi Pazar, Tutin i Sjenica - nestali prilozi vernika, a tragovi upućuju na pažljivo isplanirane akcije dok policija pokušava da razotkrije ko stoji iza svega.
Francuska časna sestra povređena na Brdu Sion, reagovale vlasti i međunarodne institucije; upozorenja na rastuću netrpeljivost i nove tenzije u Jerusalimu dodatno pojačavaju zabrinutost javnosti.
Iako većina jevrejskih autoriteta smatra da je pirsing ušiju prihvatljiv, pitanje postaje znatno složenije kada su u pitanju drugi delovi tela.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
Sveštenik Dmitrij Baricki tumači dramatičan jevanđelski događaj i upozorava na skrivenu opasnost – kada čovek odbije milost, ni čudo ne donosi mir, a rana nastavlja da upravlja njegovim životom.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za peti mesec 2026. leta Gospodnjeg, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Poslastica koja se ne jede na brzinu – prhka osnova od oraha i lagani šne od belanaca stvaraju desert koji opstaje danima i vraća duh porodičnih okupljanja.