ISTORIJSKI DAN U VATIKANU: Papa Lav XIV proglasio prvog influensera sveca – tinejdžera Karla Akutisa
Mladi „Božji influenser“ iz Milana, sa samo 15 godina, postao je simbol vere, čuda i inspiracija za ceo katolički svet.
U Apostolskoj palati predsednik Hrvatske uručio papi kopiju glagoljskog misala iz 1483. godine i uputio poziv Svetom Ocu da poseti Hrvatsku.
U velelepnom prostoru Apostolske palate u Vatikanu, papa Lav XIV primio je predsednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića u privatnu audijenciju. Ovaj susret, prvi između hrvatskog šefa države i novog pontifika, ocenjen je kao srdačan i sadržajan, a u fokusu razgovora bili su odnosi Svete Stolice i Hrvatske, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i aktuelna pitanja u regionu Zapadnog Balkana.
Kako je saopšteno iz Vatikana, razgovor je protekao u toploj i prijateljskoj atmosferi, uz obostrano izraženo zadovoljstvo odličnim bilateralnim odnosima koji datiraju još od uspostavljanja diplomatskih veza 1992. godine.
Predsednik Milanović je tom prilikom uputio papi poziv da poseti Hrvatsku, istakavši da bi takva poseta imala veliki duhovni i simbolički značaj za verni narod.
— Verujem da će papa Lav XIV doći u Hrvatsku. Njegova reakcija bila je vrlo pozitivna. To temeljim na proceni, ali nemojte biti razočarani ako ne dođe — rekao je Milanović nakon sastanka, dodajući da audijencija nije imala politički karakter, već je bila iskreno ljudski razgovor o miru, veri i zajedničkim vrednostima.
Kao znak zahvalnosti, hrvatski predsednik papi je poklonio kopiju Misala po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine, prve štampane knjige na hrvatskom jeziku i glagoljici. Taj poklon nosi snažnu simboliku – svedoči o vekovnoj povezanosti hrvatskog naroda sa Katoličkom crkvom, ali i o čuvanju sopstvenog jezičkog i kulturnog identiteta.
Izvori iz Vatikana navode da je papa Lav XIV sa velikim interesovanjem primio dar i podsetio da je glagoljica jedinstveno svedočanstvo evropske hrišćanske kulture koja spaja različitosti u duhu jedinstva.

Posle audijencije, Milanović se sastao sa državnim sekretarom Vatikana, kardinalom Pietrom Parolinom, i mons. Danijelom Pahom iz Sekcije za odnose sa državama. U tom delu posete razmatrane su teme od zajedničkog interesa – položaj katoličkih zajednica u regionu, migracije, socijalna pitanja i doprinos Hrvatske evropskoj stabilnosti.
Posebno je naglašena uloga Hrvatske u pružanju podrške hrišćanskim zajednicama na Bliskom istoku, kao i potreba za dijalogom među narodima Zapadnog Balkana.
Predsednik Milanović je posetu Vatikanu završio obilaskom Papinskog hrvatskog zavoda svetog Jeronima u Rimu, gde je razgovarao sa hrvatskim studentima i sveštenicima.
„Hrvatska je zemlja duboke hrišćanske tradicije, ali i otvorenog duha. Naši ljudi u svetu su najbolji most između naroda“, poručio je tom prilikom Milanović.
Tokom boravka u Rimu, predsednik Hrvatske odbio je da odgovori na pitanja hrvatskih novinara o beatifikaciji blaženog Alojzija Stepinca, uz objašnjenje:
„To je interna stvar Crkve. Koncept svetosti je nešto u što se ja nimalo ne razumijem i o tome ne mogu govoriti.“
Njegov odgovor izazvao je različite reakcije u hrvatskoj javnosti, ali i tumačenja da Milanović time pokazuje poštovanje prema autonomiji Katoličke crkve i procesu kanonizacije, koji se vodi unutar vatikanskih institucija.
Susret pape Lava XIV i predsednika Milanovića dolazi u trenutku kada se u Evropi sve više naglašava potreba za zajedničkim odgovorom na globalne izazove – od demografskih i socijalnih kriza do pitanja mira i migracija.
U tom kontekstu, audijencija u Vatikanu nije samo diplomatski gest, već i signal nastavka bliskih odnosa Hrvatske i Svete Stolice, koji se temelje na zajedničkoj istoriji, veri i kulturnom nasleđu.
Analitičari ocenjuju da ovaj susret može označiti početak nove faze saradnje, u kojoj bi Vatikan mogao imati važnu ulogu u podsticanju dijaloga i pomirenja u regionu. Ukoliko dođe do najavljene papine posete Hrvatskoj, to bi, kako navode izvori, bio događaj od ogromnog duhovnog i društvenog značaja — prvi posle posete pape Franje uoči pandemije.
Mladi „Božji influenser“ iz Milana, sa samo 15 godina, postao je simbol vere, čuda i inspiracija za ceo katolički svet.
Sveta Stolica ističe nepovredivost ljudskog dostojanstva od začeća do prirodne smrti i naglašava važnost humanih i pravednih krivičnih procedura.
U Sistinskoj kapeli poglavar Rimokatoličke crkve i vrhovni gubernator Anglikanske crkve stali su rame uz rame u zajedničkoj molitvi — događaj koji svet vidi kao simbol pomirenja, duhovne zrelosti i nove hrišćanske epohe.
Na samo nekoliko kilometara od centra grada uzdiže se impozantna crkva Svetog Antuna Padovanskog, čiji je toranj nagnut gotovo pola metra od ose.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Posebno mesto u duhovnom životu ima zahvalnost Gospodu, čak i u trenucima kada nam se čini da za nju nema razloga.
Svako žrtvoprinošenje je pagansko i nema uporišta u Svetoj nam Crkvi, istakao je otac Milan.
Novi zavet doneo je suštinsku promenu u odnosu između Boga i čoveka.
Bio je jedan od velikih pustinjskih otaca, a svojim podvigom i duhovnom snagom postao je uzor monaštva u Palestini.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".
Pristupanje Svetoj tajni zahteva pripremu koja podrazumeva post, molitvu, pokajanje i trud da se čovek duhovno očisti i dostojno pristupi svetinji.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Rukopoloženje koje se dogodilo u sredu je prvo rukopoloženje biskupa koje je to bratstvo obavilo od 1988. godine.
Objavljivanjem radne biografije na platformama za zapošljavanje, katolički sveštenik skrenuo je pažnju na pad priloga i finansijsku borbu svoje parohijske zajednice, o kojoj se već godinama gotovo i ne govori.
Vatikan je prošlog meseca saopštio da je teško bolesni Tajkvan Hol, rođen prevremeno hitnim carskim rezom i bez ikakvog pulsa, u potpunosti ozdravio nakon što je jedan lekar prizvao ime davno zaboravljenog španskog sveštenika iz 19. veka.
Na naslovnoj strani posvećenoj oproštaju od poglavara Rimokatoličke crkve, glasilo hrvatskih nacionalista optužuje ga za izdaju Hrvata, šurovanje sa Srpskom pravoslavnom crkvom, i zaustavljanje kanonizacije Alojzija Stepinca.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Muhamed ef. Demirović objašnjava da islam dopušta više nego što zabranjuje i zbog čega su svinjsko meso i alkoholna pića izuzeti.
Spoj nekadašnjeg sakralnog prostora i rejv žurke otvara pitanje odnosa prema hrišćanskom nasleđu.
Posebno mesto u duhovnom životu ima zahvalnost Gospodu, čak i u trenucima kada nam se čini da za nju nema razloga.
Novi zavet doneo je suštinsku promenu u odnosu između Boga i čoveka.
Bio je jedan od velikih pustinjskih otaca, a svojim podvigom i duhovnom snagom postao je uzor monaštva u Palestini.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".
Pravo na sud pripada isključivo Bogu.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Brige zbog novca i materijalne sigurnosti mogu postati veliki teret, naročito kada čovek ne zna odakle da počne i kako da izađe iz teške situacije.