Ajeti 43:85 89 otkrivaju kako oprost, dobra dela i vera u Božju pravdu mogu promeniti vaš pogled na svet.
U knjizi "The Qur'an – 365 Selections For Daily Reading" za 4. novembar, pažnja čitalaca usmerava se na ajete iz sure Ez-Zuhruf (43:85‑89) koji pozivaju na unutrašnji mir, strpljenje i predanost Božijoj pravdi. Ovi ajeti podsećaju vernike na značaj emocionalne discipline u odnosu prema onima koji osporavaju veru, ali i na neprekidnu Božiju pažnju nad svakim delom čoveka. Kroz smireni ton i jasnu poruku, Kuran ovim stihovima uči kako odgovoriti na neslaganja bez mržnje, istovremeno potvrđujući da je Gospodar najbolji znalac svakog postupka i da Njegova pravda uvek dolazi na pravi način i u pravo vreme.
Sura Ez-Zuhruf, ajeti 43:85-89
Foto: Unsplash
Namaz
43:85 "Pa ti se oprosti od njih i reci: ‘Ostajte u miru!’ – ta sigurno će oni zapamtiti."
43:86 "I neka bude na tebi reč: ‘Gospodar moj je najbolji znalac onoga što oni čine.’"
43:87 "I On je Onaj Koji prima pokajanje i Koji ljubi dobročinitelje."
43:88 "A oni koji se trude naćiće to što im je Gospodar njihov pripravio – a to je bolji rasadnik."
43:89 "Pa ne trebaš požurivati s njima – Mi računamo."
Poruka smirenosti i strpljenja
Ajeti 43:85‑89 nose višeslojnu poruku koja je relevantna u svakodnevnom životu vernika. Prvi ajet naglašava smirenost u suočavanju s onima koji negiraju ili osporavaju veru – poruka je jasna: oprosti i očuvaj mir, jer su svesni ili će s vremenom zapamtiti. Sledeći stih podseća da je svaki čin čoveka poznat Bogu, što ukazuje na univerzalnu Božju pravednost i nemerljivu vrednost ljudskih dela.
Božja nagrada i značaj dobrih dela
Ajeti o Božjem prihvatanju pokajanja i ljubavi prema dobročiniteljima osnažuju vernike da nikada ne gube nadu i da se upornost u dobru uvek nagrađuje. Stihovi 88‑89 dalje produbljuju poruku o strpljenju: oni koji se trude na pravi način doći će do Božjeg obećanja – "boljeg rasadnika" – dok vernik ne treba požurivati s ljudskom reakcijom, jer je Božji račun konačan i pravičan.
Duhovni principi u savremenom svetu
Ovi ajeti ukazuju na tri ključna principa islama: unutrašnji mir, strpljenje i pouzdanje u Božju pravdu. U kontekstu savremenog sveta, u kojem se često suočavamo s konfliktima i neslaganjima, ovi stihovi predstavljaju podsjetnik da vera, strpljenje i dobra dela nisu samo duhovni imperativi, već i praktični vodiči kroz složene međuljudske odnose.
Ajeti 41:34-38 iz sure Fussilet nas podsećaju da materijalno ne štiti dušu, da vera i dobra dela otvaraju vrata večne nagrade, dok oni koji odbacuju božanske poruke rizikuju ozbiljnu kaznu.
Ajeti 42:11-12 govore o velikim talasima, iskušenjima i Božijoj milosti otkriva kako slobodna volja i vera oblikuju naš život i pružaju smernice kroz najteže izazove.
Poslednjih vekova ljudi su tražili odgovore koji mogu razbiti podele, učvrstiti veru i doneti istinsku duhovnu snagu. Saznajte šta vekovima inspiriše islamske vernike i kako ovu poruku možete primeniti u svom svakodnevnom životu.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Svetogorski recept donosi spoj ribe, povrća i pirinča koji je idealan za dane posta kada je dozvoljena riba, ali i za sve koji vole lagane i hranljive obroke.
Mitropolit Fotije poručio im je da donose blagoslov srpskih svetinja i podsetio da je Kosmet naš Jerusalim i Sion, mesto iz kojeg i danas izvire zavetna snaga srpskog naroda.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Ajeti sure El-Enam (6:63–64), izdvojeni za 17. mart, razotkrivaju unutrašnji preokret između iskrene molitve u opasnosti i brzog zaborava nakon spasa, otvarajući složenu sliku ljudske nedoslednosti.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.
Prvi dan meseca muharema donosi priliku vernicima za molitvu, razmišljanje i duhovnu obnovu, uz poruke o strpljenju, žrtvi i poverenju u Boga koje ovaj značajan datum nosi kroz generacije.
Nakon godina duhovnog traganja i formacije, zaređen je za sveštenika Katoličke crkve u Zagrebu, u slavlju koje je okupilo Crkvu sa pet kontinenata i snažnoj poruci o pozivu koji menja život iz temelja.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teodota Ankarskog po novom, dok se po starom kalendaru obeležava Sveti Metodije Patarski. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Nauma Ohridskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U vremenu u kojem se sve češće gubi osećaj za meru, pouka ruskog svetitelja nas podseća da izbor društva nije nevažna odluka, već duhovna prekretnica koja može čoveka voditi ka uzdizanju ili ka postepenom unutrašnjem padu.