ON JE BIO NAJPROGONJENIJI SVETITELJ U ISTORIJI HRIŠĆANSTVA! Sutra slavimo Prenos moštiju Svetog Atanasija Velikog!
Bio je prinuđen da se od gonitelja krije čak i u bunaru, u grobu, po privatnim kućama, pustinjama.
Devetog četvrtka posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi podseća na suštinu istinskog prvenstva u hrišćanstvu. Svojim rečima nas vodi ka služenju drugima, pozivajući nas da budemo sluge u svetu gde je služenje postalo zaboravljena vrlina.
Hrišćanstvo u punoj meri zadovoljava naše stremljenje ka prvenstvu. Ali, kako? Na sasvim drugi način nego svet. Hoćeš li biti prvi? Budi svima sluga, tj. budi poslednji među svima. To je toliko suštinski važno, koliko je važno svoj život uređivati po primeru Gospoda Hrista.
Gospod govori: “Sin čovečji nije došao da mu služe, nego da služi i da dade život svoj u otkup za mnoge” (Mt.20,28). Gospod služi, pa čak i noge svojih učenika pere. Prema tome, ni mi ne treba ni zbog čega da se stidimo u služenju drugome. Sa čim i kako možeš – samo služi.
Prilike ima na svakom koraku: gladnog nahrani, nagog odeni, stranca u dom primi, bolesnog poseti i nađi mu se pri ruci, i izađi u susret svakome ko ima potrebu. I ne samo telu, nego i duši drugog posluži: urazumi, daj savet, ukaži na dobru knjigu, uteši, potkrepi. Reč je vrlo snažno sredstvo pri pomoći: njome dejstvuje duša. Susrevši se sa drugom dušom, ona joj dodaje snage.
Sveti Teofan naglašava da je srce koje je ispunjeno dobrotom neprestano žudi za prilikama da čini dobro. Kao što gladan čovek ne zaboravlja hranu dok ne utaži svoju glad, tako i istinski dobri ljudi ne miruju dok ne ostvare dobra dela. Kada to postignu, oni se ne zadržavaju na onome što su učinili, već gledaju unapred, težeći novim izazovima i prilikama. U svetu prepunom buka i samopromocije, Sveti Teofan nas podseća da je prava snaga u skromnosti, u delima koja se ne očekuju da budu primećena.
U svojoj najpoznatijoj knjizi, Sveti Teofan Zatvornik za sedmu subotu posle Vaskrsa, dan uoči Pedesetnice, ističe važnost pominjanja preminulih u molitvama, kao dela milostinje i duhovne brige.
Za sredu pete sedmice po Vaskrsu ruski svetitelj u svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini piše o odgovornosti sveštenstva, duhovnoj gladi naroda i tišini koja ne sme postati pravilo
Razmatrajući stih iz Knjige proroka Isaije, Sveti Teofan Zatvornik podseća da prava snaga posta ne leži samo u uzdržanju, već u praštanju, milosrđu i istinskoj pravdi prema bližnjem.
Mladenović je prepešačio put od Gračanice do manastira Ostrog, a njegov dolazak nije kraj hodočašća, već početak nove borbe za život male Jane Tirkajlo i poziv koji ne ostavlja ravnodušnim nijedno srce.
Crkva uči da strah nije dat čoveku da ga porazi, već da kroz njega nauči da se još više približi Bogu.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu otkriva se slika reči koja ne miluje, već razotkriva: pred njom se vidi da li čovek postaje mekši ili se još jače zatvara u sebe.
Svetitelj objašnjava zašto se čovek i nakon izgovorenog praštanja vraća u vrtlog samoprekora i kako se iz tog začaranog kruga izlazi ka miru koji ne traži novo suđenje sebi.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Galeriji SANU od 15. maja do 19. jula biće prikazan Karejski tipik, uz ikone, relikvije i umetnička dela koja osvetljavaju duhovni i istorijski trag Svetog Save kroz osam vekova srpske istorije.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu otkriva se slika reči koja ne miluje, već razotkriva: pred njom se vidi da li čovek postaje mekši ili se još jače zatvara u sebe.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeremiju po starom i Svetog mučenika Isidora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Spasovo (Spasovdan), dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.