Ukrajinska pravoslavna crkva oštro se usprotivila planu Rumunske pravoslavne crkve da proširi uticaj u Ukrajini bez dogovora s Kijevom, upozoravajući da to narušava kanonski poredak i teritorijalni integritet zemlje.
Raskolnička Ukrajinska pravoslavna crkva, čiji je poglavar mitropolit kijevski Epifanije, izrazila je snažan otpor planu Rumunske pravoslavne crkve da osnuje crkvenu strukturu na ukrajinskoj teritoriji pod svojom jurisdikcijom. Na sednici Svetog sinoda Ukrajinske pravoslavne crkve, održanoj 7. novembra 2024. godine u Kijevu, centralna tema bila je osporavanje jurisdikcije i ekspanzije rumunske crkve.
Sinod je naglasio da osnivanje novih crkvenih struktura bez saglasnosti Ukrajinske pravoslavne crkve predstavlja ozbiljno narušavanje kanonskog poretka i integriteta u Ukrajini. Prema Tomosu o autokefalnosti, koji su dobili od patrijarha carigradskog Vartolomeja, a koji ne priznaje većina pomesnih pravoslavnih crkkava, svi pravoslavni entiteti u zemlji, uključujući i one koje pripadaju Rumunskoj pravoslavnoj crkvi, trebalo bi da budu pod upravom Ukrajinske pravoslavne crkve. Stoga, jednostrani potezi Rumunske crkve ocenjeni su kao kršenje kanoničnosti i izazov teritorijalnom integritetu Ukrajine, prenosi sajt vimaorthodoxias.gr.
Međutim, pitanje koje se postavlja jeste: Koliko Ukrajinska pravoslavna crkva, kojoj je autokefalnost priznala Carigradska patrijaršija, svojim postupanjem narušava crkvene kanone, s obzirom na to da je ostale pravoslavne crkve još uvek ne priznaju kao kanonsku?
Ukrajinska crkva je naglasila da Rumunska pravoslavna crkva, u cilju pastirske brige za svoje vernike u Ukrajini, ne bi trebalo da osniva nove crkvene strukture bez saradnje i dogovora sa Ukrajinskom pravoslavnom crkvom. Pastirska briga za sve zajednice, bez obzira na etničku pripadnost, trebalo bi da se odvija u skladu sa kanonskim pravilima i kroz saradnju sa Ukrajinskom pravoslavnom crkvom.
Michael Klimentyev / Sputnik / Profimedia
Patrijarh rumunski Danilo
Sveti sinod Ukrajinske pravoslavne crkve potvrdio je spremnost za nastavak dijaloga sa Rumunskom pravoslavnom crkvom kako bi se razvijala već postojeća struktura rumunskog vikarijata u Ukrajini, osnovanog 2019. godine uz blagoslov Ukrajinske pravoslavne crkve. Osnivanje ovog vikarijata bilo je usmereno na ispunjavanje verskih potreba rumunskih pravoslavaca u Ukrajini kroz saradnju i saglasnost.
Pitanje odnosa sa Carigradskom patrijaršijom takođe je bilo tema sednice. Mitropolit Epifanije informisao je članove Sinoda o sastanku sa carigradskim patrijarhom Vartolomejem prošlog leta, gde je potvrđena podrška autokefalnosti Ukrajine i nastavak saradnje dve crkve. Međutim, situacija ostaje složena, budući da većina pravoslavnih crkava ne priznaje Ukrajinsku pravoslavnu crkvu kao kanonsku.
Apel mitropolita Epifanija upućen mitropolitu Onufriju dolazi u ključnom trenutku, donoseći novu nadu za prevazilaženje dugogodišnjih podela i obnavljanje jedinstva u svetlu teških ratnih sukoba.
Nove izjave poglavara Carigradske patrijaršije dodatno produbljuju podele u pravoslavnom svetu, iako pozivaju na jedinstvo uprkos ruskom otporu priznanju ukrajinske autokefalije.
Vernici i duhovni lideri pogođeni strašnim nasiljem u Sabornom hramu u Čerkasiju u Ukrajini, gde je mitropolit kanonske crkve zadobio ozbiljne povrede od pripadnika raskolnika. Vernici u šoku svedoče o jezivom napadu na veru, pravdu i svetost hramova, dok policija ostaje nema.
Dok su patrijarsi širom pravoslavnog sveta poslali reči podrške i molitve za žrtve nesreće u Srbiji, carigradski patrijarh uputio je saučešće Španiji zbog poplava, ali ne i srpskom narodu. Da li iza ovog ćutanja postoji dublja poruka ili je reč o propustu u trenucima kada bi izraz solidarnosti bio znak bratske bliskosti?
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Pravoslavna crkva u Moldaviji suočava se s najvećim izazovom u svojoj istoriji – dve mitropolije, sukobljene strane i političke igre dovode u pitanje duhovno jedinstvo naroda.
Na marginama Generalne skupštine UN, carigradski patrijarh i predsednik Ukrajine razmenili su poruke podrške i simbolične poklone, dok otvorena pitanja o crkvenim podelama i dalje opterećuju pravoslavlje.
Na Kosovu i Metohiji, u Ukrajini i Moldaviji pokrenuti su koordinisani pokušaji razbijanja crkvenog jedinstva, upozoravaju sveštenici i istoričari. Meta su pravoslavni Sloveni, a cilj je potkopavanje njihove vere, identiteta i svetinja.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.