Ukrajinska pravoslavna crkva oštro se usprotivila planu Rumunske pravoslavne crkve da proširi uticaj u Ukrajini bez dogovora s Kijevom, upozoravajući da to narušava kanonski poredak i teritorijalni integritet zemlje.
Raskolnička Ukrajinska pravoslavna crkva, čiji je poglavar mitropolit kijevski Epifanije, izrazila je snažan otpor planu Rumunske pravoslavne crkve da osnuje crkvenu strukturu na ukrajinskoj teritoriji pod svojom jurisdikcijom. Na sednici Svetog sinoda Ukrajinske pravoslavne crkve, održanoj 7. novembra 2024. godine u Kijevu, centralna tema bila je osporavanje jurisdikcije i ekspanzije rumunske crkve.
Sinod je naglasio da osnivanje novih crkvenih struktura bez saglasnosti Ukrajinske pravoslavne crkve predstavlja ozbiljno narušavanje kanonskog poretka i integriteta u Ukrajini. Prema Tomosu o autokefalnosti, koji su dobili od patrijarha carigradskog Vartolomeja, a koji ne priznaje većina pomesnih pravoslavnih crkkava, svi pravoslavni entiteti u zemlji, uključujući i one koje pripadaju Rumunskoj pravoslavnoj crkvi, trebalo bi da budu pod upravom Ukrajinske pravoslavne crkve. Stoga, jednostrani potezi Rumunske crkve ocenjeni su kao kršenje kanoničnosti i izazov teritorijalnom integritetu Ukrajine, prenosi sajt vimaorthodoxias.gr.
Međutim, pitanje koje se postavlja jeste: Koliko Ukrajinska pravoslavna crkva, kojoj je autokefalnost priznala Carigradska patrijaršija, svojim postupanjem narušava crkvene kanone, s obzirom na to da je ostale pravoslavne crkve još uvek ne priznaju kao kanonsku?
Ukrajinska crkva je naglasila da Rumunska pravoslavna crkva, u cilju pastirske brige za svoje vernike u Ukrajini, ne bi trebalo da osniva nove crkvene strukture bez saradnje i dogovora sa Ukrajinskom pravoslavnom crkvom. Pastirska briga za sve zajednice, bez obzira na etničku pripadnost, trebalo bi da se odvija u skladu sa kanonskim pravilima i kroz saradnju sa Ukrajinskom pravoslavnom crkvom.
Michael Klimentyev / Sputnik / Profimedia
Patrijarh rumunski Danilo
Sveti sinod Ukrajinske pravoslavne crkve potvrdio je spremnost za nastavak dijaloga sa Rumunskom pravoslavnom crkvom kako bi se razvijala već postojeća struktura rumunskog vikarijata u Ukrajini, osnovanog 2019. godine uz blagoslov Ukrajinske pravoslavne crkve. Osnivanje ovog vikarijata bilo je usmereno na ispunjavanje verskih potreba rumunskih pravoslavaca u Ukrajini kroz saradnju i saglasnost.
Pitanje odnosa sa Carigradskom patrijaršijom takođe je bilo tema sednice. Mitropolit Epifanije informisao je članove Sinoda o sastanku sa carigradskim patrijarhom Vartolomejem prošlog leta, gde je potvrđena podrška autokefalnosti Ukrajine i nastavak saradnje dve crkve. Međutim, situacija ostaje složena, budući da većina pravoslavnih crkava ne priznaje Ukrajinsku pravoslavnu crkvu kao kanonsku.
Apel mitropolita Epifanija upućen mitropolitu Onufriju dolazi u ključnom trenutku, donoseći novu nadu za prevazilaženje dugogodišnjih podela i obnavljanje jedinstva u svetlu teških ratnih sukoba.
Nove izjave poglavara Carigradske patrijaršije dodatno produbljuju podele u pravoslavnom svetu, iako pozivaju na jedinstvo uprkos ruskom otporu priznanju ukrajinske autokefalije.
Vernici i duhovni lideri pogođeni strašnim nasiljem u Sabornom hramu u Čerkasiju u Ukrajini, gde je mitropolit kanonske crkve zadobio ozbiljne povrede od pripadnika raskolnika. Vernici u šoku svedoče o jezivom napadu na veru, pravdu i svetost hramova, dok policija ostaje nema.
Dok su patrijarsi širom pravoslavnog sveta poslali reči podrške i molitve za žrtve nesreće u Srbiji, carigradski patrijarh uputio je saučešće Španiji zbog poplava, ali ne i srpskom narodu. Da li iza ovog ćutanja postoji dublja poruka ili je reč o propustu u trenucima kada bi izraz solidarnosti bio znak bratske bliskosti?
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Pravoslavna crkva u Moldaviji suočava se s najvećim izazovom u svojoj istoriji – dve mitropolije, sukobljene strane i političke igre dovode u pitanje duhovno jedinstvo naroda.
Zauzimanje svetinja u naselju Bela Crkvi u Ukrajini, izaziva osude širom sveta, dok Ruska Federacija traži hitnu zaštitu kanonskih pravoslavnih objekata i pravdu za sveštenstvo.
Bivši operativac CIA Džon Kirijaku iznosi kontroverzne tvrdnje da je vaseljenski patrijarh navodno primio novac od Hilari Klinton za proglašenje autokefalnosti Pravoslavne crkve Ukrajine.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.