Na godišnjem zasedanju Evroazijskog društva za kardiovaskularnu i torakalnu hirurgiju u Jašiju, poglavar Rumunske pravoslavne crkve okupljenim lekarima govorio je o isceljujućoj snazi ljubavi i saosećanja, ističući povezanost medicinske nauke sa hrišćanskom duhovnošću.
U drevnom rumunskom gradu Jašiju, poznatom po čuvanju svetih moštiju Svete Petke, održan je značajan medicinski skup – 17. godišnje zasedanje Evroazijskog društva za kardiovaskularnu i torakalnu hirurgiju, koje je od 17. do 20. oktobra okupilo oko 450 stručnjaka iz preko 38 zemalja.
Ovaj naučni susret bio je posvećen najnovijim dostignućima u oblasti kardiovaskularne hirurgije, ali je dobio i posebnu duhovnu dimenziju zahvaljujući prisustvu rumunskog patrijarha Danila, koji je naglasio važnost spajanja medicinske nauke i hrišćanske duhovnosti u službi čoveka.
Daniel MIHAILESCU / AFP / Profimedia
Patrijarh rumunski Danilo
Obraćajući se učesnicima, patrijarh Danilo istakao je kako „medicina predstavlja jedinstven prostor gde se nauka ukršta sa duhovnošću,“ podsećajući na zajednički cilj koji dele lekari i sveštenici: izlečenje i briga za ljudske živote. Pozdravljajući sve učesnike, rekao je:
- S velikom radošću pozdravljam sve učesnike 17. godišnjeg zasedanja Evroazijskog društva... Molimo se Gospodu našem Isusu Hristu da blagoslovi ovaj izrazito naučni skup i sve njegove organizatore.
Naglašavajući značaj hrišćanske ljubavi, patrijarh Danilo se osvrnuo na istraživanja koja potvrđuju koristi vere i altruizma za fizičko i duhovno zdravlje:
- Medicinska istraživanja pokazuju terapeutski potencijal ljubavi i saosećanja, ističući pozitivne učinke altruizma na zdravlje.
Ove reči podsećaju na vekovno učenje Crkve o neprocenjivoj vrednosti saosećanja, posebno kada je u funkciji lečenja i pružanja utehe bolesnima.
U svom obraćanjuu, patrijarh Danilo je osvetlio i moralnu dimenziju lekarskog poziva, upoređujući rad lekara sa svešteničkim služenjem:
- Lekari se svojim radom približavaju sveštenicima, jer prisustvuju rađanju, odrastanju, a često i smrti čoveka... kao i sveštenici, zauzimaju povlašćeno mesto u oblasti života, svakodnevno svedočeći o tajni života i čudu isceljenja.
Credit: Andreas SOLARO / AFP / Profimedia
Patrijarh rumunski Danilo
Pored toga, patrijarh je ukazao na važnost duhovnog ispunjenja kroz saosećanje, rekavši:
- Saosećanje jača one koji staraju o bolesnima, omogućavajući im da se suoče sa bolom. Medicinska nega prožeta saosećanjem često se doživljava kao duhovno ispunjenje. Dobra duša je najbolji lek za srce, kao što praštanje smanjuje stres i poboljšava kvalitet života onoga ko oprašta.
U čast ovogodišnjeg domaćina skupa, profesora dr Grigorea Tinice, direktora Instituta za kardiovaskularne bolesti u Jašiju i predsednika Kongresa, patrijarh Danilo uručio je Svečanu diplomu i medalju za 2024. godinu, ističući njegov doprinos medicini i društvu kroz brigu za bolesne.
Patrijarh je zaključio svoje obraćanje uputivši molitvu za lekare i sve prisutne, izrazivši veru da će uzajamna podrška između nauke i vere unaprediti društvo u celini.
- Molimo se Bogu da nam pomogne da prepletemo duhovnost molitve sa medicinskom naukom i drugim disciplinama usmerenim na čoveka... Čineći to, osetićemo Hristovu ljubav na delu kod lekara i onih koji se mole za zdravlje drugih - kazao je, osvetljavajući put ka višem smislu brige za čoveka kroz zajedništvo nauke i duhovnosti.
Ovaj skup, održan u gradu svetiteljke Svete Petke, još jednom je potvrdio da medicina i vera zajedno osvetljavaju put isceljenja, dok je patrijarh Danilo svojom rečju ukazao na svevremensku važnost ljudskog saosećanja u lečenju i očuvanju duhovnog zdravlja.
Tri znamenite Srpkinje, kneginja Milica, despotica Jefimija i Miličina kćerka Olivera, koja je bila Bajazitova žena, imolile su da se mošti prenesu u Srbiju.
Povodom praznika posvećenog Prepodobnoj mati Paraskevi, sveštenik u kapeli ove svetice na Kalemegdanu i docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, govori za portal religija.rs.
Obeležavanje praznika Svete Petke okupilo je vernike i ugledne goste iz Srbije i Crne Gore, a liturgije, svečana litija i bogat kulturno-umetnički program ispunili su srca sabranih radošću.
U molitvenoj poruci upućenoj Patrijarhu Porfiriju i srpskom narodu, poglavar Rumunske pravoslavne crkve izrazio je duboko saučešće povodom nesreće na železničkoj stanici u Novom Sadu i pozvao na zajedničku molitvu za mir duša stradalih i brz oporavak povređenih.
U vremenu kada mnogi beže od tišine i sopstvenih misli, pouka jednog od najznačajnijih hrišćanskih svetitelja pokazuje kako se upravo u trenucima unutrašnje borbe rađa snaga koja nadvladava očaj.
Devedeset i jedna godina nakon atentata u Marseju, verni narod, potomci kraljevske porodice i učenici iz Topole okupili su se pod svodovima svetinje da se pomole za pokoj duše kralja Aleksandra
Natpisi "4. korpus" i "1981", ispisani na zidu uz sedište Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, Generalni konzulat Srbije i kulturne institucije, izazvali su talas zabrinutosti i pozive da se počinioci što pre pronađu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U vremenu kada mnogi beže od tišine i sopstvenih misli, pouka jednog od najznačajnijih hrišćanskih svetitelja pokazuje kako se upravo u trenucima unutrašnje borbe rađa snaga koja nadvladava očaj.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.