Povodom praznika posvećenog Prepodobnoj mati Paraskevi, sveštenik u kapeli ove svetice na Kalemegdanu i docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, govori za portal religija.rs.
Praznik Svete Petke, okupio je u veri i miru hiljade građane kod beogradske kapele svetiteljke, čiji dan danas proslavljamo, a posebnu čast ukazao nam je sveštenik ove svetinje, otac Sava Milin, koji je u trenucima evidentne gužve, izdvojio vreme da za naše čitaoce prenese utiske sa ovog važnog duhovnog skupa.
- Proslavu praznika Svete Petke zapravo smo započeli još sinoćnim bdenjem, koje je počelo u 17.00 časova, na kome je služio vladika Dositej. Praktično cele noći narod je dolazio u većem ili manjem intenzitetu i kapela i prodavnica se uopšte nisu zatvarale. Čitavu noć dežurao je jedan sveštenik, kako bi narod, koji je čekao satima u redu - da baš na praznik Svete Petke dođe i celiva čudotvornu ikonu i mošti svetiteljke, ipak dočekalo svešteno lice, pročitao molitvu i dao blagoslov za njih i za njihovu porodicu - započinje otac Sava za naš sajt religija.rs.
Otac Sava dalje kaže da se proslava nastavila jutarnjom liturgijom u 06.30, pod tremom kapele Svete Petke, kao i svake godine.
- Druga svečana praznična liturgija, na kojoj služi vladika Dositej počela je od devet sati u crkvi Ružica. Kao i svake godine hiljade vernika dolazi baš na ovaj dan da celiva mošti i ikonu svetiteljke, a posebno nam je drago što ove godine narod može da silazi renoviranim stepenicama, koje su znatno prostranije i prohodnije i uđu u kapelu, koja je značajno renovirana. Jer od momenta gradnje, sa početkom 20. veka kada je osvećena kapela, nije se ulazilo u veće građevinske radnje - objašnjava jerej i dodaje da su takođe uredili sistem grejanja i hlađenja, koje je sada podno.
ST/Vladimir Lukić
Otac Sava Milin je sveštenik kapele Svete Petke i docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
- Osvežila se kapela, osvetljenje se promenilo i svako je zadovoljan. Narod dolazi čitavog dana, a mi ne možemo da odemo dokle god naroda ima. Nekada je to i do ponići. Bilo je godina kada je 27. oktobar bio kišan dan, sećam se čak i susnežica. Međutim to se uopšte ne odražava na red ljudi, koji su u tim momentima znali da stoje i po tri sati, čekajući da celivaju ikonu i mošti Svete Petke. Tu se na određen način prikazuje jaka vera ljudi, koji su spremni i raspoloženi da podnesu veliki podvig, da tog dana čekaju strpljivo u redu - naglašava sveštenik i podvlači da treba uočiti da red, koji prolazi pored crkve Ružice, kalemegdanske terase, parkinga i dalje od toga, karakteriše odsustvo žamora i nesloge, a prisustvo posvećenosti.
- Možda nije glavna poenta da se danas samo setimo značaja Svete Petke, njenih vrlinskih dela i pobožnosti, već zadatak da u nama podstaknemo i probudimo skromnost, smirenje i spremnost za podvig, barem na jedan dan.
150 godina su mošti Svete Petke prebivale u gornjoj crkvi, od sredine 14. veka pa sve do napada Sulejmana Osvajača, koji je 1521. godine pokorio Beograd.
Sveštenik kapele Svete Petke za kraj otkriva da svi vernici koji žele da celivaju mošti svetiteljke, a to nisu u mogućnosti na današnji dan isto mogu učiniti svakog petka.
- Tada se služi liturgija u 8.30 ujutru, a nakon te litrugije se iznose mošti svete petke oko 9.30 časova. Potom se služi kanon Svete Petke - zaključuje otac Sava Milin, jerej i docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Tri znamenite Srpkinje, kneginja Milica, despotica Jefimija i Miličina kćerka Olivera, koja je bila Bajazitova žena, imolile su da se mošti prenesu u Srbiju.
Danas širom Srbije vernici proslavljaju dan zaštitnice i utešiteljke, a u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima verni narod se okuplja kako bi se poklonio česticama moštiju svetiteljke.
Povodom praznika Svete Petke, u Beogradu se i ove godine sabrao veliki broj vernog naroda, koji u dugačkoj kolini čeka da priđe i pokloni se delovima moštiju svetiteljke koje se čuvaju u svetinji ispod crkve Ružice.
Svetogorski starac govorio je o nemiru koji nastaje kada čovek pokušava da upravlja svakim ishodom i ukazao na put koji vodi ka drugačijem odnosu prema onome što mu život donosi.
Preobraženje Gospodnje je posvećeno sećanju na događaj na gori Tavor, kada je Isus Hristos, pred apostolima Petrom, Jakovom i Jovanom, prvi put javno pokazao svoju božansku prirodu.
Ovo je jedan je od najvećih hrišćanskih praznika, a vekovima ga prate brojni običaji i verovanja koji svedoče o promenama u prirodi, dolasku jeseni, novom rodu i odnosu čoveka prema Božjim darovima.
Iz manastira odbacuju tvrdnje o lošim uslovima, navode da su osnovne potrebe obezbeđene i objašnjavaju šta se zapravo dešava sa novim priključkom za pumpu i reorganizacijom parohije.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
U manastiru posvećenom Prepodobnoj mati Paraskevi, liturgiju je služio episkop Nikon, nekadašnji sabrat ove svetinje, a praznična radost nastavljena je u duhu zajedništva i blagodarnosti.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Iz manastira odbacuju tvrdnje o lošim uslovima, navode da su osnovne potrebe obezbeđene i objašnjavaju šta se zapravo dešava sa novim priključkom za pumpu i reorganizacijom parohije.
U svetinji kod Priboja mitropolit mileševski služio je Svetu zaupokojenu Liturgiju i monaško opelo, a potom besedio o tihom podvigu, smirenju i putu jedne sluškinje Božije koja je dane provodila daleko od zemaljske slave.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
U svetinji kod Priboja mitropolit mileševski služio je Svetu zaupokojenu Liturgiju i monaško opelo, a potom besedio o tihom podvigu, smirenju i putu jedne sluškinje Božije koja je dane provodila daleko od zemaljske slave.