Povodom praznika posvećenog Prepodobnoj mati Paraskevi, sveštenik u kapeli ove svetice na Kalemegdanu i docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, govori za portal religija.rs.
Praznik Svete Petke, okupio je u veri i miru hiljade građane kod beogradske kapele svetiteljke, čiji dan danas proslavljamo, a posebnu čast ukazao nam je sveštenik ove svetinje, otac Sava Milin, koji je u trenucima evidentne gužve, izdvojio vreme da za naše čitaoce prenese utiske sa ovog važnog duhovnog skupa.
- Proslavu praznika Svete Petke zapravo smo započeli još sinoćnim bdenjem, koje je počelo u 17.00 časova, na kome je služio vladika Dositej. Praktično cele noći narod je dolazio u većem ili manjem intenzitetu i kapela i prodavnica se uopšte nisu zatvarale. Čitavu noć dežurao je jedan sveštenik, kako bi narod, koji je čekao satima u redu - da baš na praznik Svete Petke dođe i celiva čudotvornu ikonu i mošti svetiteljke, ipak dočekalo svešteno lice, pročitao molitvu i dao blagoslov za njih i za njihovu porodicu - započinje otac Sava za naš sajt religija.rs.
Otac Sava dalje kaže da se proslava nastavila jutarnjom liturgijom u 06.30, pod tremom kapele Svete Petke, kao i svake godine.
- Druga svečana praznična liturgija, na kojoj služi vladika Dositej počela je od devet sati u crkvi Ružica. Kao i svake godine hiljade vernika dolazi baš na ovaj dan da celiva mošti i ikonu svetiteljke, a posebno nam je drago što ove godine narod može da silazi renoviranim stepenicama, koje su znatno prostranije i prohodnije i uđu u kapelu, koja je značajno renovirana. Jer od momenta gradnje, sa početkom 20. veka kada je osvećena kapela, nije se ulazilo u veće građevinske radnje - objašnjava jerej i dodaje da su takođe uredili sistem grejanja i hlađenja, koje je sada podno.
ST/Vladimir Lukić
Otac Sava Milin je sveštenik kapele Svete Petke i docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
- Osvežila se kapela, osvetljenje se promenilo i svako je zadovoljan. Narod dolazi čitavog dana, a mi ne možemo da odemo dokle god naroda ima. Nekada je to i do ponići. Bilo je godina kada je 27. oktobar bio kišan dan, sećam se čak i susnežica. Međutim to se uopšte ne odražava na red ljudi, koji su u tim momentima znali da stoje i po tri sati, čekajući da celivaju ikonu i mošti Svete Petke. Tu se na određen način prikazuje jaka vera ljudi, koji su spremni i raspoloženi da podnesu veliki podvig, da tog dana čekaju strpljivo u redu - naglašava sveštenik i podvlači da treba uočiti da red, koji prolazi pored crkve Ružice, kalemegdanske terase, parkinga i dalje od toga, karakteriše odsustvo žamora i nesloge, a prisustvo posvećenosti.
- Možda nije glavna poenta da se danas samo setimo značaja Svete Petke, njenih vrlinskih dela i pobožnosti, već zadatak da u nama podstaknemo i probudimo skromnost, smirenje i spremnost za podvig, barem na jedan dan.
150 godina su mošti Svete Petke prebivale u gornjoj crkvi, od sredine 14. veka pa sve do napada Sulejmana Osvajača, koji je 1521. godine pokorio Beograd.
Sveštenik kapele Svete Petke za kraj otkriva da svi vernici koji žele da celivaju mošti svetiteljke, a to nisu u mogućnosti na današnji dan isto mogu učiniti svakog petka.
- Tada se služi liturgija u 8.30 ujutru, a nakon te litrugije se iznose mošti svete petke oko 9.30 časova. Potom se služi kanon Svete Petke - zaključuje otac Sava Milin, jerej i docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Tri znamenite Srpkinje, kneginja Milica, despotica Jefimija i Miličina kćerka Olivera, koja je bila Bajazitova žena, imolile su da se mošti prenesu u Srbiju.
Danas širom Srbije vernici proslavljaju dan zaštitnice i utešiteljke, a u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima verni narod se okuplja kako bi se poklonio česticama moštiju svetiteljke.
Povodom praznika Svete Petke, u Beogradu se i ove godine sabrao veliki broj vernog naroda, koji u dugačkoj kolini čeka da priđe i pokloni se delovima moštiju svetiteljke koje se čuvaju u svetinji ispod crkve Ružice.
Od jednostavnih namirnica nastaje brzo i zasitno jelo koje ne traži iskustvo, a idealno je za porodični obrok kada treba nešto toplo, pouzdano i lako za pripremu.
Više od sedam vekova traje sećanje na povratak prvog srpskog arhiepiskopa u Mileševu, događaj koji je postao simbol duhovnog jedinstva i istorijskog pamćenja srpskog naroda.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Nakon požara koji je progutao unutrašnjost doma i pričinio veliku materijalnu štetu, vatrogasci su među gareži i urušenim stvarima pronašli potpuno očuvanu ikonu, dok je brza intervencija sprečila tragediju i omogućila da svi izađu bez povreda.
Najpre su onesposobili video-nadzor, zatim provalili u prostorije crkvene opštine i odneli deo inventara, dok je policija brzo reagovala i identifikovala počinioce.
Episkopi Stefan i Nikon prisustvovali su prvoj prazničnoj liturgiji patrijarha Šija u Tbilisiju i uručili pismo patrijarha Porfirija o jačanju odnosa dve sestrinske crkve i dva pravoslavna naroda.
Zaupokojenom liturgijom i opelom u manastiru u Gornjem Dragljevcu ispraćen protojerej Bogdan Stjepanović; beseda jeromonaha Nikolaja obeležila oproštajnu službu.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U besedi za utorak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ista Božja reč u jednom čoveku budi mir i utehu, a u drugom nemir i otpor, otkrivajući da odgovor ne zavisi od reči, već od onoga ko je sluša.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog pravednog Jova po starom i Svetog mučenika Patrikija po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog pape Celestina V, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U trenucima kada problemi deluju nepomirljivo, pouka svetogorskog starca pokazuje da se izlaz ne nalazi u sili, već u smirenju i unutrašnjoj postojanosti koja menja ishod.