Povodom praznika posvećenog Prepodobnoj mati Paraskevi, sveštenik u kapeli ove svetice na Kalemegdanu i docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, govori za portal religija.rs.
Praznik Svete Petke, okupio je u veri i miru hiljade građane kod beogradske kapele svetiteljke, čiji dan danas proslavljamo, a posebnu čast ukazao nam je sveštenik ove svetinje, otac Sava Milin, koji je u trenucima evidentne gužve, izdvojio vreme da za naše čitaoce prenese utiske sa ovog važnog duhovnog skupa.
- Proslavu praznika Svete Petke zapravo smo započeli još sinoćnim bdenjem, koje je počelo u 17.00 časova, na kome je služio vladika Dositej. Praktično cele noći narod je dolazio u većem ili manjem intenzitetu i kapela i prodavnica se uopšte nisu zatvarale. Čitavu noć dežurao je jedan sveštenik, kako bi narod, koji je čekao satima u redu - da baš na praznik Svete Petke dođe i celiva čudotvornu ikonu i mošti svetiteljke, ipak dočekalo svešteno lice, pročitao molitvu i dao blagoslov za njih i za njihovu porodicu - započinje otac Sava za naš sajt religija.rs.
Otac Sava dalje kaže da se proslava nastavila jutarnjom liturgijom u 06.30, pod tremom kapele Svete Petke, kao i svake godine.
- Druga svečana praznična liturgija, na kojoj služi vladika Dositej počela je od devet sati u crkvi Ružica. Kao i svake godine hiljade vernika dolazi baš na ovaj dan da celiva mošti i ikonu svetiteljke, a posebno nam je drago što ove godine narod može da silazi renoviranim stepenicama, koje su znatno prostranije i prohodnije i uđu u kapelu, koja je značajno renovirana. Jer od momenta gradnje, sa početkom 20. veka kada je osvećena kapela, nije se ulazilo u veće građevinske radnje - objašnjava jerej i dodaje da su takođe uredili sistem grejanja i hlađenja, koje je sada podno.
ST/Vladimir Lukić
Otac Sava Milin je sveštenik kapele Svete Petke i docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
- Osvežila se kapela, osvetljenje se promenilo i svako je zadovoljan. Narod dolazi čitavog dana, a mi ne možemo da odemo dokle god naroda ima. Nekada je to i do ponići. Bilo je godina kada je 27. oktobar bio kišan dan, sećam se čak i susnežica. Međutim to se uopšte ne odražava na red ljudi, koji su u tim momentima znali da stoje i po tri sati, čekajući da celivaju ikonu i mošti Svete Petke. Tu se na određen način prikazuje jaka vera ljudi, koji su spremni i raspoloženi da podnesu veliki podvig, da tog dana čekaju strpljivo u redu - naglašava sveštenik i podvlači da treba uočiti da red, koji prolazi pored crkve Ružice, kalemegdanske terase, parkinga i dalje od toga, karakteriše odsustvo žamora i nesloge, a prisustvo posvećenosti.
- Možda nije glavna poenta da se danas samo setimo značaja Svete Petke, njenih vrlinskih dela i pobožnosti, već zadatak da u nama podstaknemo i probudimo skromnost, smirenje i spremnost za podvig, barem na jedan dan.
150 godina su mošti Svete Petke prebivale u gornjoj crkvi, od sredine 14. veka pa sve do napada Sulejmana Osvajača, koji je 1521. godine pokorio Beograd.
Sveštenik kapele Svete Petke za kraj otkriva da svi vernici koji žele da celivaju mošti svetiteljke, a to nisu u mogućnosti na današnji dan isto mogu učiniti svakog petka.
- Tada se služi liturgija u 8.30 ujutru, a nakon te litrugije se iznose mošti svete petke oko 9.30 časova. Potom se služi kanon Svete Petke - zaključuje otac Sava Milin, jerej i docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Tri znamenite Srpkinje, kneginja Milica, despotica Jefimija i Miličina kćerka Olivera, koja je bila Bajazitova žena, imolile su da se mošti prenesu u Srbiju.
Danas širom Srbije vernici proslavljaju dan zaštitnice i utešiteljke, a u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima verni narod se okuplja kako bi se poklonio česticama moštiju svetiteljke.
Povodom praznika Svete Petke, u Beogradu se i ove godine sabrao veliki broj vernog naroda, koji u dugačkoj kolini čeka da priđe i pokloni se delovima moštiju svetiteljke koje se čuvaju u svetinji ispod crkve Ružice.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Zašto narod i mediji često mešaju avgustovski i oktobarski praznik, kakva je prava istorija i gde se zaista nalaze mošti ovih svetiteljki, otkrivaju protonamesnik Aleksandar R. Jevtić i protojerej Srećko Zečević.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Kada neko iz porodice počne redovno ići u crkvu, često nailazi na kritike, zbunjenost, pa čak i ravnodušnost. Ali, njegova vera može da postane seme koje polako klija u srcima drugih.
U Hramu Svetog Save, Patrijarh Porfirije je poručio vernicima da darovi od Boga nisu ukrasi, već zadaci i poziv da rastemo u ljubavi prema Bogu i bližnjima.
Vikar patrijarha Porfirija, episkop hvostanski, služio je liturgiju i predvodio slavsku litiju, poručivši vernicima da je Časni Krst simbol snage, vere i spasenja.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.