Danas širom Srbije vernici proslavljaju dan zaštitnice i utešiteljke, a u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima verni narod se okuplja kako bi se poklonio česticama moštiju svetiteljke.
Današnji praznik sa toplinom ispunjava mnoge domove, hramove i manastire, kao i srca vernika širom srpskih zemalja. Prepodobna mati Paraskeva, u srpskom narodu poznata kao Sveta Petka, zaštitnica i utešiteljka, proslavlja se s posebnim poštovanjem i molitvom. Mnoge porodice je slave kao svoju krsnu slavu, a u crkvama i manastirima posvećenim ovoj velikoj svetiteljki narod se okuplja, moleći se za njeno posredništvo i blagoslov.
Rina.rs
Hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima
Za Čačak je današnji praznik posebno važan, jer grad čuva deo moštiju Svete Petke u Hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima. Malo je onih koji znaju da su u aprilu ove godine čestice moštiju Svete Petke svečano dočekane i unete u ovaj hram, u kojem se od tada svake srede u 18 časova s dubokom zahvalnošću čita akatist u njenu čast.
Rina.rs
Ikona Svete Petke u Hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene u čačanskom naselju Konjevićima
- Crkva u Konjevićima svetionik je za verujući narod, i verujemo da će mnogi, ne samo iz Čačka već i obližnjih gradova, doći da se poklone česticama moštiju velike svetiteljke - rekli su tada meštani Čačka za agenciju Rina.
Na praznik Svete Petke, vernici ne samo iz Čačka, već i iz okolnih gradova, pohrliće da se poklone svetiteljkinim moštima i pomole za zdravlje i zaštitu svojih najmilijih. Liturgije u hramovima širom srpskih zemalja i rasejanja okupile su ovog jutra brojne vernike koji su liturgijsku radost preneli u svoje domove, dok će u Čačku ceo dan proteći u posebnom svečanom raspoloženju.
Rina.rs
Crkva Svetih cara Konstantina i carice Jelene u kojoj se čuvaju delovi moštiju Svete Petke
Na ovaj sveti dan, kada se molitve prepliću s nadom i verom, srca vernika kucaju u ritmu nebeske radosti. Neka nas blagodat Svete Petke prati kroz sva životna iskušenja, podsećajući nas da tamo gde su vera i ljubav, tamo je i Božija svetlost.
Izvori posvećeni Prepodobnoj mati Paraskevi privlače vernike i znatiželjnike svojim lekovitim svojstvima i blagorodnom energijom, a predstavljaju mesta gde se vera i priroda skladno prepliću.
Tri znamenite Srpkinje, kneginja Milica, despotica Jefimija i Miličina kćerka Olivera, koja je bila Bajazitova žena, imolile su da se mošti prenesu u Srbiju.
U subotu, 4. jula, vernici će se sabrati na svetoj Liturgiji, litiji i pomenu za nevino postradale Srbe Birča i Srednjeg Podrinja, čuvajući kroz zajedničku molitvu uspomenu koja traje više od tri decenije.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
U manastiru posvećenom Prepodobnoj mati Paraskevi, liturgiju je služio episkop Nikon, nekadašnji sabrat ove svetinje, a praznična radost nastavljena je u duhu zajedništva i blagodarnosti.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak 5. sedmice po Duhovima otvara se slika čoveka koji čini sve što može, ali poslednji korak ostaje izvan njegove vlasti.
Kada život postane pretežak i izgubi se osećaj smisla, pravoslavno predanje nudi drugačije viđenje: iskušenja nisu znak napuštanja, već put koji se kasnije otkriva kao vođenje kroz veru i istrajnost.