Danas širom Srbije vernici proslavljaju dan zaštitnice i utešiteljke, a u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima verni narod se okuplja kako bi se poklonio česticama moštiju svetiteljke.
Današnji praznik sa toplinom ispunjava mnoge domove, hramove i manastire, kao i srca vernika širom srpskih zemalja. Prepodobna mati Paraskeva, u srpskom narodu poznata kao Sveta Petka, zaštitnica i utešiteljka, proslavlja se s posebnim poštovanjem i molitvom. Mnoge porodice je slave kao svoju krsnu slavu, a u crkvama i manastirima posvećenim ovoj velikoj svetiteljki narod se okuplja, moleći se za njeno posredništvo i blagoslov.
Rina.rs
Hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima
Za Čačak je današnji praznik posebno važan, jer grad čuva deo moštiju Svete Petke u Hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima. Malo je onih koji znaju da su u aprilu ove godine čestice moštiju Svete Petke svečano dočekane i unete u ovaj hram, u kojem se od tada svake srede u 18 časova s dubokom zahvalnošću čita akatist u njenu čast.
Rina.rs
Ikona Svete Petke u Hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene u čačanskom naselju Konjevićima
- Crkva u Konjevićima svetionik je za verujući narod, i verujemo da će mnogi, ne samo iz Čačka već i obližnjih gradova, doći da se poklone česticama moštiju velike svetiteljke - rekli su tada meštani Čačka za agenciju Rina.
Na praznik Svete Petke, vernici ne samo iz Čačka, već i iz okolnih gradova, pohrliće da se poklone svetiteljkinim moštima i pomole za zdravlje i zaštitu svojih najmilijih. Liturgije u hramovima širom srpskih zemalja i rasejanja okupile su ovog jutra brojne vernike koji su liturgijsku radost preneli u svoje domove, dok će u Čačku ceo dan proteći u posebnom svečanom raspoloženju.
Rina.rs
Crkva Svetih cara Konstantina i carice Jelene u kojoj se čuvaju delovi moštiju Svete Petke
Na ovaj sveti dan, kada se molitve prepliću s nadom i verom, srca vernika kucaju u ritmu nebeske radosti. Neka nas blagodat Svete Petke prati kroz sva životna iskušenja, podsećajući nas da tamo gde su vera i ljubav, tamo je i Božija svetlost.
Izvori posvećeni Prepodobnoj mati Paraskevi privlače vernike i znatiželjnike svojim lekovitim svojstvima i blagorodnom energijom, a predstavljaju mesta gde se vera i priroda skladno prepliću.
Tri znamenite Srpkinje, kneginja Milica, despotica Jefimija i Miličina kćerka Olivera, koja je bila Bajazitova žena, imolile su da se mošti prenesu u Srbiju.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Dok su patrijarsi širom pravoslavnog sveta poslali reči podrške i molitve za žrtve nesreće u Srbiji, carigradski patrijarh uputio je saučešće Španiji zbog poplava, ali ne i srpskom narodu. Da li iza ovog ćutanja postoji dublja poruka ili je reč o propustu u trenucima kada bi izraz solidarnosti bio znak bratske bliskosti?
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.