Danas širom Srbije vernici proslavljaju dan zaštitnice i utešiteljke, a u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima verni narod se okuplja kako bi se poklonio česticama moštiju svetiteljke.
Današnji praznik sa toplinom ispunjava mnoge domove, hramove i manastire, kao i srca vernika širom srpskih zemalja. Prepodobna mati Paraskeva, u srpskom narodu poznata kao Sveta Petka, zaštitnica i utešiteljka, proslavlja se s posebnim poštovanjem i molitvom. Mnoge porodice je slave kao svoju krsnu slavu, a u crkvama i manastirima posvećenim ovoj velikoj svetiteljki narod se okuplja, moleći se za njeno posredništvo i blagoslov.
Rina.rs
Hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima
Za Čačak je današnji praznik posebno važan, jer grad čuva deo moštiju Svete Petke u Hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima. Malo je onih koji znaju da su u aprilu ove godine čestice moštiju Svete Petke svečano dočekane i unete u ovaj hram, u kojem se od tada svake srede u 18 časova s dubokom zahvalnošću čita akatist u njenu čast.
Rina.rs
Ikona Svete Petke u Hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene u čačanskom naselju Konjevićima
- Crkva u Konjevićima svetionik je za verujući narod, i verujemo da će mnogi, ne samo iz Čačka već i obližnjih gradova, doći da se poklone česticama moštiju velike svetiteljke - rekli su tada meštani Čačka za agenciju Rina.
Na praznik Svete Petke, vernici ne samo iz Čačka, već i iz okolnih gradova, pohrliće da se poklone svetiteljkinim moštima i pomole za zdravlje i zaštitu svojih najmilijih. Liturgije u hramovima širom srpskih zemalja i rasejanja okupile su ovog jutra brojne vernike koji su liturgijsku radost preneli u svoje domove, dok će u Čačku ceo dan proteći u posebnom svečanom raspoloženju.
Rina.rs
Crkva Svetih cara Konstantina i carice Jelene u kojoj se čuvaju delovi moštiju Svete Petke
Na ovaj sveti dan, kada se molitve prepliću s nadom i verom, srca vernika kucaju u ritmu nebeske radosti. Neka nas blagodat Svete Petke prati kroz sva životna iskušenja, podsećajući nas da tamo gde su vera i ljubav, tamo je i Božija svetlost.
Izvori posvećeni Prepodobnoj mati Paraskevi privlače vernike i znatiželjnike svojim lekovitim svojstvima i blagorodnom energijom, a predstavljaju mesta gde se vera i priroda skladno prepliću.
Tri znamenite Srpkinje, kneginja Milica, despotica Jefimija i Miličina kćerka Olivera, koja je bila Bajazitova žena, imolile su da se mošti prenesu u Srbiju.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
U manastiru posvećenom Prepodobnoj mati Paraskevi, liturgiju je služio episkop Nikon, nekadašnji sabrat ove svetinje, a praznična radost nastavljena je u duhu zajedništva i blagodarnosti.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Samozvani „arhiepiskop“ Nikola Džufka pokušava da prisvoji crkvu u Rakitnici, dok stručnjaci upozoravaju da istorijski tragovi potvrđuju njenu vezu sa vremenom kneza Lazara i srpskim nasleđem.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.