Danas širom Srbije vernici proslavljaju dan zaštitnice i utešiteljke, a u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima verni narod se okuplja kako bi se poklonio česticama moštiju svetiteljke.
Današnji praznik sa toplinom ispunjava mnoge domove, hramove i manastire, kao i srca vernika širom srpskih zemalja. Prepodobna mati Paraskeva, u srpskom narodu poznata kao Sveta Petka, zaštitnica i utešiteljka, proslavlja se s posebnim poštovanjem i molitvom. Mnoge porodice je slave kao svoju krsnu slavu, a u crkvama i manastirima posvećenim ovoj velikoj svetiteljki narod se okuplja, moleći se za njeno posredništvo i blagoslov.
Rina.rs
Hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima
Za Čačak je današnji praznik posebno važan, jer grad čuva deo moštiju Svete Petke u Hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima. Malo je onih koji znaju da su u aprilu ove godine čestice moštiju Svete Petke svečano dočekane i unete u ovaj hram, u kojem se od tada svake srede u 18 časova s dubokom zahvalnošću čita akatist u njenu čast.
Rina.rs
Ikona Svete Petke u Hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene u čačanskom naselju Konjevićima
- Crkva u Konjevićima svetionik je za verujući narod, i verujemo da će mnogi, ne samo iz Čačka već i obližnjih gradova, doći da se poklone česticama moštiju velike svetiteljke - rekli su tada meštani Čačka za agenciju Rina.
Na praznik Svete Petke, vernici ne samo iz Čačka, već i iz okolnih gradova, pohrliće da se poklone svetiteljkinim moštima i pomole za zdravlje i zaštitu svojih najmilijih. Liturgije u hramovima širom srpskih zemalja i rasejanja okupile su ovog jutra brojne vernike koji su liturgijsku radost preneli u svoje domove, dok će u Čačku ceo dan proteći u posebnom svečanom raspoloženju.
Rina.rs
Crkva Svetih cara Konstantina i carice Jelene u kojoj se čuvaju delovi moštiju Svete Petke
Na ovaj sveti dan, kada se molitve prepliću s nadom i verom, srca vernika kucaju u ritmu nebeske radosti. Neka nas blagodat Svete Petke prati kroz sva životna iskušenja, podsećajući nas da tamo gde su vera i ljubav, tamo je i Božija svetlost.
Izvori posvećeni Prepodobnoj mati Paraskevi privlače vernike i znatiželjnike svojim lekovitim svojstvima i blagorodnom energijom, a predstavljaju mesta gde se vera i priroda skladno prepliću.
Tri znamenite Srpkinje, kneginja Milica, despotica Jefimija i Miličina kćerka Olivera, koja je bila Bajazitova žena, imolile su da se mošti prenesu u Srbiju.
U trenucima kada se bolest vraća, nemir ne popušta, a rešenja blede, reči matuške Antonije otvaraju prostor za drugačiju vrstu borbe - onu koja zahteva istrajnost, a ne obećava brz ishod.
Od apostola Pavla do Svetog Nikolaja Žičkog – pravoslavno predanje pokazuje kako astrologija i okultizam ne nude znanje ni sigurnost, već tiho uvode u duhovno ropstvo i udaljavaju od slobode koju daruje Hristos.
Liturgija, reči patrijarha Porfirija i prisustvo verskih lidera i uglednih gostiju iz zemlje i inostranstva učinili su da se porodični praznik pretvori u događaj sa širim značenjem.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
U manastiru posvećenom Prepodobnoj mati Paraskevi, liturgiju je služio episkop Nikon, nekadašnji sabrat ove svetinje, a praznična radost nastavljena je u duhu zajedništva i blagodarnosti.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Kratak razgovor koji počinje bezazleno, a završava se neprijatnim ogledalom u kome se prepoznaju vera bez napora, pobožnost bez dela i razlog zbog kog mnogi beže od istine o sebi.
U besedi za 27. subotu po Duhovima, saznajte Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako svakodnevno preispitivanje i pokajanje mogu vratiti svetlost u život.