Ulazak u Advent za katolike nije samo liturgijski početak, već poziv na usporavanje i povratak unutrašnjem životu u danima pred praznik Hristovog Rođenja.
Prva nedelja Došašća ove godine počela je 30. novembra i katoličkoj crkvi otvara novi liturgijski ciklus. Ovo je period koji poziva vernike da se pripreme za Božić kroz sabranost, molitvu i unutrašnju refleksiju.
Sa ovom nedeljom započinje i nova crkvena godina. Došašće ili Advent je razdoblje koje ne nosi težinu obaveze, već odgovornost iščekivanja. Ono ne služi samo kao predvorje Božića, već kao unutrašnji put u kome se susreću sećanje na Hristovo rođenje i nada u Njegov ponovni dolazak. Zato ovo vreme u sebi ujedinjuje tišinu i budnost, smirenost i očekivanje.
Prva sveća - simbol nade i početka
Na venčićima od zimzelenih grančica, u crkvama i domovima, ove nedelje pali se prva sveća. U katoličkoj tradiciji ona nosi poruku nade. Plamen koji tek započinje svoj krug svetlosti simbolično otvara put pripreme – ne naglo, ne bučno, već postepeno, kao što i unutrašnja promena u čoveku zahteva vreme.
Liturgijska čitanja Prve nedelje Došašća 2025. godine pripadaju ciklusu A i u središte stavljaju temu budnosti. Poruka je jasna: vera nije uspomena niti navika, već stalna pripravnost – budno srce koje prepoznaje trenutak, smisao i odgovornost.
Christian Ohde / imago stock&people / Profimedia
Na venčićima od zimzelenih grančica, u crkvama i domovima, ove nedelje pali se prva sveća
Između spoljašnje buke i unutrašnje tišine
U stvarnosti savremenog društva, Došašće se često sudara sa predprazničnom užurbanošću, rasvetom izloga, reklamama i potrošačkom groznicom. Upravo zato njegova poruka danas zvuči snažnije. Nasuprot spoljašnjoj buci, Crkva uporno poziva na unutrašnju tišinu. Nasuprot ubrzanom ritmu – na usporavanje. Nasuprot površnosti – na dubinu.
Za vernike, Prva nedelja Došašća predstavlja povratak osnovama: molitvi, razmišljanju o ličnom odnosu sa Bogom, ali i o odnosima sa ljudima. To je vreme kada se ne meri uspeh, već iskrenost; ne planira spolja, već iznutra.
Dom kao mala crkva
Tradicionalno, duh Došašća se ne zadržava samo u crkvenim klupama. Adventski venčići u domovima, porodične molitve, kratka tišina pred večerom, razgovori o veri i smislu – sve su to načini da Došašće pređe prag crkve i nastani se u svakodnevici.
U tom smislu, prva sveća nije samo simbol. Ona je podsetnik da se svetlost ne očekuje pasivno, već se prima, čuva i prenosi. Počinje tiho, ali ima snagu da menja pogled na stvarnost.
Došašće kao unutrašnji put i prilika za budnost
Prva nedelja Došašća nije završena poruka, već uvod u proces. To nije vreme gotovih odgovora, već vreme pitanja: gde sam? Kuda idem? Šta zaista očekujem? U liturgiji, u tišini, u simbolima, vernik je pozvan da započne put koji neće završiti dolaskom Božića, već se nastavlja kroz ceo život.
Došašće zato nije sentimentalna scena iz prazničnih razglednica. Ono traži budno oko i budno srce. Traži spremnost da se nešto u sebi pomeri, ispravi, obnovi.
I kada kalendar pokaže poslednje dane novembra, Crkva u njima prepoznaje više od pukog smenjivanja datuma. Prva nedelja Došašća 2025. godine donosi staru, a uvek novu poruku: svetlost dolazi, ali joj treba otvoren prostor. Nada je data, ali se mora primiti. Tišina govori, ako ima ko da je čuje.
U plamenu prve sveće ne najavljuje se samo Božić. Najavljuje se mogućnost da čovek iznova započne – mirnije, svesnije i istinitije.
Od adventskog venca do položajnika – kako se katolici pripremaju za proslavu rođenja Hrista i šta ovaj praznik čini posebnim među tradicijama hrišćanskog sveta.
Prisećajući se početnog udarca na utakmici Mejdžor Liga – otac Bendžamin Lenerc otkriva zašto je sveštenička služba za njega neuporedivo s bilo kojom zemaljskom slavom.
Objavljivanjem radne biografije na platformama za zapošljavanje, katolički sveštenik skrenuo je pažnju na pad priloga i finansijsku borbu svoje parohijske zajednice, o kojoj se već godinama gotovo i ne govori.
Jedan od najvećih crkvenih učitelja objasnio je kako se ova unutrašnja slabost ne zadržava samo na čoveku koji je nosi, već se širi i na njegove odnose.
Mnogi posle ovakvog sna počinju da traže skrivene poruke i znakove, ali Crkva savetuje drugačiji odnos prema snovima i upućuje nas na ono što zaista možemo učiniti za svoje preminule bližnje.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Sve što treba da znate o značenju najčešćih božićnih pozdrava, zašto se neki izrazi gube i kako izabrati reč koja odražava poštovanje, veru i radost praznika.
Od Bunjevaca do Slovaka, običaji Badnjaka u Srbiji oslikavaju duhovnu pripremu, porodično zajedništvo i molitvu, a ponoćna misa ostaje trenutak koji okuplja vernike u svetlosti sveća i tišini iščekivanja.
Od Badnjeg dana do praznika Svete porodice - termini bogosluženja, uključujući službe koje predvodi beogradski nadbiskup, i važne mise po svim crkvama nadbiskupije, za katoličke vernike koji žele da planiraju svoje praznične trenutke.
Snimak iz Altun-alem džamije prikazuje muškarca koji se priključio namazu, a potom prišao mestu na kojem se nalazio mobilni telefon; za sada nema potvrde policije da je identifikovan.
Vozilo će biti uvakufljeno i koristiće se za potrebe Mešihata i službena putovanja njegovih predstavnika, a poznati humanista objasnio je i šta ga je podstaklo na ovakav potez.
Praznik rođenja poslanika Muhameda obeležava se uz mevludske spjevove, salavate, ilahije i kaside, a ovogodišnja okupljanja dolaze nakon dogovora o obnovi jedinstva Islamske zajednice posle gotovo dve decenije podele.
Otac Lino Zateli trebalo je da napusti zajednicu kojoj je bio posvećen gotovo četvrt veka, dok su se vernici usprotivili njegovom premeštaju i prikupili nekoliko stotina potpisa kako bi ostao u parohiji.
Na Veliku Gospojinu u Pivskom manastiru služena Sveta arhijerejska liturgija, a mitropolit budimljansko-nikšićki u besedi govorio o životu, stradanju i veri generala Mladića.