Ulazak u Advent za katolike nije samo liturgijski početak, već poziv na usporavanje i povratak unutrašnjem životu u danima pred praznik Hristovog Rođenja.
Prva nedelja Došašća ove godine počela je 30. novembra i katoličkoj crkvi otvara novi liturgijski ciklus. Ovo je period koji poziva vernike da se pripreme za Božić kroz sabranost, molitvu i unutrašnju refleksiju.
Sa ovom nedeljom započinje i nova crkvena godina. Došašće ili Advent je razdoblje koje ne nosi težinu obaveze, već odgovornost iščekivanja. Ono ne služi samo kao predvorje Božića, već kao unutrašnji put u kome se susreću sećanje na Hristovo rođenje i nada u Njegov ponovni dolazak. Zato ovo vreme u sebi ujedinjuje tišinu i budnost, smirenost i očekivanje.
Prva sveća - simbol nade i početka
Na venčićima od zimzelenih grančica, u crkvama i domovima, ove nedelje pali se prva sveća. U katoličkoj tradiciji ona nosi poruku nade. Plamen koji tek započinje svoj krug svetlosti simbolično otvara put pripreme – ne naglo, ne bučno, već postepeno, kao što i unutrašnja promena u čoveku zahteva vreme.
Liturgijska čitanja Prve nedelje Došašća 2025. godine pripadaju ciklusu A i u središte stavljaju temu budnosti. Poruka je jasna: vera nije uspomena niti navika, već stalna pripravnost – budno srce koje prepoznaje trenutak, smisao i odgovornost.
Christian Ohde / imago stock&people / Profimedia
Na venčićima od zimzelenih grančica, u crkvama i domovima, ove nedelje pali se prva sveća
Između spoljašnje buke i unutrašnje tišine
U stvarnosti savremenog društva, Došašće se često sudara sa predprazničnom užurbanošću, rasvetom izloga, reklamama i potrošačkom groznicom. Upravo zato njegova poruka danas zvuči snažnije. Nasuprot spoljašnjoj buci, Crkva uporno poziva na unutrašnju tišinu. Nasuprot ubrzanom ritmu – na usporavanje. Nasuprot površnosti – na dubinu.
Za vernike, Prva nedelja Došašća predstavlja povratak osnovama: molitvi, razmišljanju o ličnom odnosu sa Bogom, ali i o odnosima sa ljudima. To je vreme kada se ne meri uspeh, već iskrenost; ne planira spolja, već iznutra.
Dom kao mala crkva
Tradicionalno, duh Došašća se ne zadržava samo u crkvenim klupama. Adventski venčići u domovima, porodične molitve, kratka tišina pred večerom, razgovori o veri i smislu – sve su to načini da Došašće pređe prag crkve i nastani se u svakodnevici.
U tom smislu, prva sveća nije samo simbol. Ona je podsetnik da se svetlost ne očekuje pasivno, već se prima, čuva i prenosi. Počinje tiho, ali ima snagu da menja pogled na stvarnost.
Došašće kao unutrašnji put i prilika za budnost
Prva nedelja Došašća nije završena poruka, već uvod u proces. To nije vreme gotovih odgovora, već vreme pitanja: gde sam? Kuda idem? Šta zaista očekujem? U liturgiji, u tišini, u simbolima, vernik je pozvan da započne put koji neće završiti dolaskom Božića, već se nastavlja kroz ceo život.
Došašće zato nije sentimentalna scena iz prazničnih razglednica. Ono traži budno oko i budno srce. Traži spremnost da se nešto u sebi pomeri, ispravi, obnovi.
I kada kalendar pokaže poslednje dane novembra, Crkva u njima prepoznaje više od pukog smenjivanja datuma. Prva nedelja Došašća 2025. godine donosi staru, a uvek novu poruku: svetlost dolazi, ali joj treba otvoren prostor. Nada je data, ali se mora primiti. Tišina govori, ako ima ko da je čuje.
U plamenu prve sveće ne najavljuje se samo Božić. Najavljuje se mogućnost da čovek iznova započne – mirnije, svesnije i istinitije.
Od adventskog venca do položajnika – kako se katolici pripremaju za proslavu rođenja Hrista i šta ovaj praznik čini posebnim među tradicijama hrišćanskog sveta.
Prisećajući se početnog udarca na utakmici Mejdžor Liga – otac Bendžamin Lenerc otkriva zašto je sveštenička služba za njega neuporedivo s bilo kojom zemaljskom slavom.
Objavljivanjem radne biografije na platformama za zapošljavanje, katolički sveštenik skrenuo je pažnju na pad priloga i finansijsku borbu svoje parohijske zajednice, o kojoj se već godinama gotovo i ne govori.
Kao mladić koji je izgubio veru, Nikolaj Vorobjov tražio je smisao u filozofiji i nauci, sve dok u trenutku očaja nije postavio Bogu pitanje na koje je, kako je svedočio, dobio odgovor.
Bugarska je vetom sprečila da patrijarh Kiril bude stavljen na listu sankcionisanih lica, uz obrazloženje da se politički sukobi ne smeju prenositi na verske institucije.
Jedan od poznatijih ruskih pravoslavnih podvižnika XX veka objašnjava da vernik ne može da poznaje tajnu svešteničke službe ni dubinu nečijeg pokajanja, jer samo Bog vidi čovekovo srce i njegovu borbu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Sve što treba da znate o značenju najčešćih božićnih pozdrava, zašto se neki izrazi gube i kako izabrati reč koja odražava poštovanje, veru i radost praznika.
Od Bunjevaca do Slovaka, običaji Badnjaka u Srbiji oslikavaju duhovnu pripremu, porodično zajedništvo i molitvu, a ponoćna misa ostaje trenutak koji okuplja vernike u svetlosti sveća i tišini iščekivanja.
Od Badnjeg dana do praznika Svete porodice - termini bogosluženja, uključujući službe koje predvodi beogradski nadbiskup, i važne mise po svim crkvama nadbiskupije, za katoličke vernike koji žele da planiraju svoje praznične trenutke.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Sabrat manastira Toma Lazarević primio je monaški postrig i dobio ime Makarije, a svečani čin uoči Petrovdana okupio je brojne vernike u drevnoj ribničkoj svetinji.
U besedi za sredu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o sumnjama, strahu, stradanju i smrti, pokazujući kako se čovekova vera prepoznaje onda kada je najteže.