Sve što treba da znate o značenju najčešćih božićnih pozdrava, zašto se neki izrazi gube i kako izabrati reč koja odražava poštovanje, veru i radost praznika.
Dok ovih dana srdačno čestitamo katolički Božić porodici, prijateljima i ostalim dragim ljudima, a ponekad, budimo iskreni, i kurtoazno i iz pristojnosti, i nekim kolegama ili poznanicima, najčešće izgovaramo „srećan Božić“, a ređe „čestit ili blagosloven Božić“. Ali da li uopšte razmišljamo o značenju tih reči?
Svaka čestitka tokom praznika je dobrodošla i niko nam dobronameran neće zameriti koju god odabrali, ali koja je zapravo najprikladnija, naročito kada Božić čestitamo onima van porodice – kolegama i poslovnim saradnicima koji su vernici.
Zašto "čestit Božić" nije isto što i "pošten Božić"
Pisac, publicista iz „Hrišćanske sadašnjosti“ i sveštenik Anton Šuljić slaže se da ljudi neće pogrešiti ako kažu „srećan, blagosloven ili čestit Božić“, iako iskreno priznaje da ne razume pozdrav „čestit Božić“, jer je reč „čest“ izvedena iz slovenskog jezika i znači deo, udeo u nečemu, i lično mu se ne čini baš najprikladnijom. Tradicionalni izraz „čestit Božić“ ne znači, kako neki mogu pomisliti, „pošten Božić“, nego „srećan Božić“.
Željko Jozić, direktor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, tumači da je oblik „čestit Božić“ u Hrvatskoj oživeo devedesetih godina, iako je, kako kaže, i pozdrav „srećan Božić“ sasvim dobar. Pridev „čestit“ znači „pošten, častan, ugledan, neporočan, valjan, dobar“, dok je njegovo nekadašnje značenje „srećan“ izgubljeno razvojem jezika.
shutterstock.com
Božićna trpeza
– Međutim, glagol „čestitati“, čija je osnova imenica „čest“ (deo, udeo), i danas znači „poželeti nekome sreću“ ili „iskazati poštovanje“ – kaže Jozić, prenosi portal vecernji.hr.
I on se slaže da ni sa jednim od tri uobičajena pozdrava - ili sa četvrtim, „radoznao Božić“ – nećemo pogrešiti.
Kada je prikladno reći "blagosloven Božić"
Ipak, u crkvenim krugovima, dodaje sveštenik Anton Šuljić, Božić se čestita pozdravom „blagosloven Božić“, dok je, kada je reč o civilima kojima je Božić univerzalni praznik koji simbolizuje nadu i radost, možda najčešće i najprikladnije reći „srećan Božić“.
Tradicionalne čestitke polako nestaju
One nekadašnje čestitke, naročito uobičajene u tradicionalno verskim ruralnim sredinama, kao što su „čestit Božić i rođenje Isusovo“, „na dobro ti došlo rođenje Gospodinovo“ i slične, polako nestaju.
U svakom slučaju, bez obzira na to kako čestitamo katolički Božić dragim ljudima, važnije od same forme je ne svoditi ga na konzumeristički ritual, već ga provesti u miru i sreći sa sobom i sa onima koji nam nešto, mnogo ili sve znače.
U jubilejskoj poslanici kardinal Ladislav Nemet podseća da vera može ujediniti različite tradicije, dok nas poziva da sačuvamo planetu i pomognemo najugroženijima.
Od Badnjeg dana do praznika Svete porodice - termini bogosluženja, uključujući službe koje predvodi beogradski nadbiskup, i važne mise po svim crkvama nadbiskupije, za katoličke vernike koji žele da planiraju svoje praznične trenutke.
Od Bunjevaca do Slovaka, običaji Badnjaka u Srbiji oslikavaju duhovnu pripremu, porodično zajedništvo i molitvu, a ponoćna misa ostaje trenutak koji okuplja vernike u svetlosti sveća i tišini iščekivanja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prenos moštiju Svetog Jovana Zlatousta po starom i Svetog mučenika Nikifora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetu Apoloniju, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Protojerej-stavrofor Nedeljko Milanović, koji je kao mladi jerej trpeo pritiske komunističkog režima, najveći deo svoje službe proveo je u rasejanju, da bi se pred kraj života vratio u Srbiju i tu završio svoj zemaljski put.
Ulazak u Advent za katolike nije samo liturgijski početak, već poziv na usporavanje i povratak unutrašnjem životu u danima pred praznik Hristovog Rođenja.
Poljoprivrednik iz Portugala, otac sedmoro dece i čovek koji je druge vodio ka krštenju, tek na pragu 101. godine ostvario je ličnu duhovnu želju koja ga nije napuštala od mladosti.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Vatikan je prošlog meseca saopštio da je teško bolesni Tajkvan Hol, rođen prevremeno hitnim carskim rezom i bez ikakvog pulsa, u potpunosti ozdravio nakon što je jedan lekar prizvao ime davno zaboravljenog španskog sveštenika iz 19. veka.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Restauracija u rimskoj bazilici Svetog Lorenca dovela je do zvanične istrage, otvorivši pitanje da li sveti prostori smeju da nose obrise savremene politike.
Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Jevanđeljska priča koja se čita na bogosluženjima uvodi vernike u drugi korak pripreme za Veliki post i otvara pitanje povratka, oproštaja i radosti koja ne liči ni na jednu ljudsku pravdu.
Po sastojcima skroman, a po ukusu raskošan desert, idealan za dane kada tipik dopušta beli mrs, sa slojevima vanile, keksa i čokolade koji se tope u ustima.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.