Sve što treba da znate o značenju najčešćih božićnih pozdrava, zašto se neki izrazi gube i kako izabrati reč koja odražava poštovanje, veru i radost praznika.
Dok ovih dana srdačno čestitamo katolički Božić porodici, prijateljima i ostalim dragim ljudima, a ponekad, budimo iskreni, i kurtoazno i iz pristojnosti, i nekim kolegama ili poznanicima, najčešće izgovaramo „srećan Božić“, a ređe „čestit ili blagosloven Božić“. Ali da li uopšte razmišljamo o značenju tih reči?
Svaka čestitka tokom praznika je dobrodošla i niko nam dobronameran neće zameriti koju god odabrali, ali koja je zapravo najprikladnija, naročito kada Božić čestitamo onima van porodice – kolegama i poslovnim saradnicima koji su vernici.
Zašto "čestit Božić" nije isto što i "pošten Božić"
Pisac, publicista iz „Hrišćanske sadašnjosti“ i sveštenik Anton Šuljić slaže se da ljudi neće pogrešiti ako kažu „srećan, blagosloven ili čestit Božić“, iako iskreno priznaje da ne razume pozdrav „čestit Božić“, jer je reč „čest“ izvedena iz slovenskog jezika i znači deo, udeo u nečemu, i lično mu se ne čini baš najprikladnijom. Tradicionalni izraz „čestit Božić“ ne znači, kako neki mogu pomisliti, „pošten Božić“, nego „srećan Božić“.
Željko Jozić, direktor Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, tumači da je oblik „čestit Božić“ u Hrvatskoj oživeo devedesetih godina, iako je, kako kaže, i pozdrav „srećan Božić“ sasvim dobar. Pridev „čestit“ znači „pošten, častan, ugledan, neporočan, valjan, dobar“, dok je njegovo nekadašnje značenje „srećan“ izgubljeno razvojem jezika.
shutterstock.com
Božićna trpeza
– Međutim, glagol „čestitati“, čija je osnova imenica „čest“ (deo, udeo), i danas znači „poželeti nekome sreću“ ili „iskazati poštovanje“ – kaže Jozić, prenosi portal vecernji.hr.
I on se slaže da ni sa jednim od tri uobičajena pozdrava - ili sa četvrtim, „radoznao Božić“ – nećemo pogrešiti.
Kada je prikladno reći "blagosloven Božić"
Ipak, u crkvenim krugovima, dodaje sveštenik Anton Šuljić, Božić se čestita pozdravom „blagosloven Božić“, dok je, kada je reč o civilima kojima je Božić univerzalni praznik koji simbolizuje nadu i radost, možda najčešće i najprikladnije reći „srećan Božić“.
Tradicionalne čestitke polako nestaju
One nekadašnje čestitke, naročito uobičajene u tradicionalno verskim ruralnim sredinama, kao što su „čestit Božić i rođenje Isusovo“, „na dobro ti došlo rođenje Gospodinovo“ i slične, polako nestaju.
U svakom slučaju, bez obzira na to kako čestitamo katolički Božić dragim ljudima, važnije od same forme je ne svoditi ga na konzumeristički ritual, već ga provesti u miru i sreći sa sobom i sa onima koji nam nešto, mnogo ili sve znače.
U jubilejskoj poslanici kardinal Ladislav Nemet podseća da vera može ujediniti različite tradicije, dok nas poziva da sačuvamo planetu i pomognemo najugroženijima.
Od Badnjeg dana do praznika Svete porodice - termini bogosluženja, uključujući službe koje predvodi beogradski nadbiskup, i važne mise po svim crkvama nadbiskupije, za katoličke vernike koji žele da planiraju svoje praznične trenutke.
Od Bunjevaca do Slovaka, običaji Badnjaka u Srbiji oslikavaju duhovnu pripremu, porodično zajedništvo i molitvu, a ponoćna misa ostaje trenutak koji okuplja vernike u svetlosti sveća i tišini iščekivanja.
Piletina, krompir, povrće i začini lagano se krčkaju dok sve ne omekša, a kisela pavlaka na kraju daje paprikašu gustinu, punoću i prepoznatljivu kremastu teksturu.
Verovanje u znakove, talismane i razne običaje suprotno je hrišćanskoj veri, koja čoveka poziva na uzdanje u Božji promisao, molitvu, pokajanje i duhovnu slobodu koju nam je Hristos darovao.
Govoreći o porodici, posebno je naglašavao da hrišćanski dom ne treba da bude samo mesto u kojem se živi, već prostor u kojem se osećaju mir, tišina, toplina i međusobno poštovanje.
Kroz poređenje sa ogledalom Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva duboku poruku o ljudskoj oholosti i pokazuje zašto onaj ko želi da ponizi svetinju na kraju razotkriva samoga sebe.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Ulazak u Advent za katolike nije samo liturgijski početak, već poziv na usporavanje i povratak unutrašnjem životu u danima pred praznik Hristovog Rođenja.
Poljoprivrednik iz Portugala, otac sedmoro dece i čovek koji je druge vodio ka krštenju, tek na pragu 101. godine ostvario je ličnu duhovnu želju koja ga nije napuštala od mladosti.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Vatikan je prošlog meseca saopštio da je teško bolesni Tajkvan Hol, rođen prevremeno hitnim carskim rezom i bez ikakvog pulsa, u potpunosti ozdravio nakon što je jedan lekar prizvao ime davno zaboravljenog španskog sveštenika iz 19. veka.
Italijanski dizajner kreirao je liturgijske odežde za Benedikta XVI, Franju i Lava XIV, dok njegove izjave o prihvatanju različitih ljudi sada izazivaju oštre reakcije u katoličkim krugovima.
Na skupu pro-LGBT katoličke organizacije u Meksiku, biskup Vera Lopes rekao je da seksualna orijentacija pripada ljudskoj prirodi, što je otvorilo raspravu o granicama pastoralnog pristupa i tradicionalnog crkvenog učenja.
Lopovi odneli mošti Svetog Martina Turskog iz hrama u Nemačkoj, a iza njih ostali razbijeno staklo i tragovi koji bi mogli pomoći istražiteljima da otkriju identitet osumnjičenih.
Pojam koji se često vezuje za sukobe i nasilje vekovima izaziva rasprave, ali islamska tradicija o njemu govori mnogo složenije nego što se često prikazuje.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Italijanski dizajner kreirao je liturgijske odežde za Benedikta XVI, Franju i Lava XIV, dok njegove izjave o prihvatanju različitih ljudi sada izazivaju oštre reakcije u katoličkim krugovima.
Paroh budvanski upozorava da, umesto na „kazne“ i zabrane, pažnju treba usmeriti na podvig svetiteljke koja je, uprkos stradanjima, nepokolebivo ispovedala Hrista i svojom verom mnoge privela hrišćanstvu.