Zbog hrišćanskog i podvižničkog života zadobila je dar čudotvorenja.
SPC sutra slavi veliku svetiteljku - Prepodobnu mati Paraskevu poznatiju u narodu kao i kao Sveta Petka Srpkinja i Sveta Petka Epivatska.
Sveta Petka ili Prepodobna mati Paraskeva je bila hrišćanska vizantijska podvižnica iz 11. veka. Dan njenog pomena, Petkovdan, obeležava se 27. oktobra, i šesta je slava po broju svečara u Srbiji.
Ova slavna ugodnica Božija rodila se u gradu Epivatu, između Silinavrije i Carigrada. Potekla je iz imućne i pobožne porodice. Imala je brata, koji se zvao Jevtimije, i koji se zamonašio veoma mlad, a kasnije je bio izabran za episkopa Maditskog.
Još kao devojčica, često je sa majkom odlazila u crkvu, gde je svim srcem prihvatila Boga.
Posle smrti svojih roditelja, Paraskeva je napustila roditeljski dom, zamonašila se u Carigradu, gde se predala podvižničkom životu. Posle pet godina provedenih pri crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Carigradu, otputovala je u Jerusalim da se pokloni Svetim mestima, posle čega se nastanila u Jordanskoj pustinji i tu se podvizavala četrdeset godina.
SPC
Prepodobna mati Paraskeva - Sveta Petka
Zbog hrišćanskog i podvižničkog života zadobila je dar čudotvorenja. Kada je došlo vreme javio joj se anđeo Gospodnji u toku molitve, i rekao joj da treba da se vrati u svoje rodno mesto i da tamo preda duh svoj Gospodu.
Pokorivši se volji Božijoj ona se vratila u Epivat, gde je više niko nije pamtio. Nastavila je u Epivatu da se podvizava još dve godine. Moleći se svim srcem za sav svet, ona je predala duh svoj Bogu, ali je ljudi kao strankinju, nisu sahranili na groblju već gde je smrt zatekla, u jednom polju blizu mora.
Tajnu njene svetosti Bog je otkrio ljudima mnogo kasnije. Blizu groba svetiteljke sahranili su nekog mornara i tom prilikom su našli netruležno telo u zemlji, ali nisu obratili pažnju na to, i telo su ponovo zakopali.
Među prisutnima je bio i hristoljubivi Georgije i on, noću u snu imao je čudesno viđenje – kada mu se javila Presveta Bogorodica i rekla mu da ode i da izvadi iz zemlje mošti koje su našli u polju na obali mora.
ST/Vladimir Lukić
Kapela Svete Petke na Kalemegdanu
Tada je blagočestivi narod sa upaljenim svećama i pojanjem, svečano sa sveštenstvom preneo mošti Prepodobne Petke u crkvu Svetih Apostola u Epivat. Godine 1398. kneginja Milica je umolila sultana Bajazita da telo Prepodobne Paraskeve prenese u Srbiju. Sultan je to dozvolio.
Njene mošti su prvo počivale u crkvi Lazarici u Kruševcu, a 1404. god. despot Stefan Lazarević prenese mošti u Beograd u Uspensku crkvu, a 1417. god. u kapelu posvećenu Svetoj Petki na Kalemegdanu. U kapeli je potekao čudotvorni izvor isceliteljske vode, koji postoji i danas.
U Beogradu su mošti ostale do 1521. god. kada su vraćene u Carigrad. Konačno 1641. god. mošti Svete Petke prenesene su u grad Jaši, u Rumuniji, u crkvu Sveta Tri Jerarha, gde se i danas nalaze.
Tri znamenite Srpkinje, kneginja Milica, despotica Jefimija i Miličina kćerka Olivera, koja je bila Bajazitova žena, imolile su da se mošti prenesu u Srbiju.
Danas širom Srbije vernici proslavljaju dan zaštitnice i utešiteljke, a u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima verni narod se okuplja kako bi se poklonio česticama moštiju svetiteljke.
Povodom praznika posvećenog Prepodobnoj mati Paraskevi, sveštenik u kapeli ove svetice na Kalemegdanu i docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, govori za portal religija.rs.
Posle greške mnogi ostaju zarobljeni u krivici i beznađu, ali veliki gruzijski svetitelj podseća da pravi put nije očajavanje, već iskreno pokajanje i hrabar povratak Bogu
Nova platforma Artos povezuje pravoslavna preduzeća, parohije, manastire i porodične poslove širom sveta, a njen cilj nije samo trgovina već i očuvanje hrišćanskih vrednosti, uz planove za širenje na evropske države.
Dvadesetpetogodišnji Pantelis Diamantakis stradao je tokom gašenja velikog požara na Kritu, a njegova smrt posebno je potresla celo ostrvo, jer je poticao iz porodice u kojoj su se sveštenički poziv i služenje Crkvi prenosili kroz više generacija.
U okviru manastira Vatoped biće podignuta ustanova vredna 3,4 miliona evra, koja će unaprediti zdravstvenu zaštitu na Atonu i nastaviti dugu tradiciju brige o bolesnima, čiji počeci vode do Hilandara i Svetog Save.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Od vizantijskog stila do lokalnih motiva, ikonografski prikazi Prepodobne mati Paraskeve čuvaju priču o njenom asketskom životu, zagovorništvu i vezi sa narodom kroz vekove.
Velika je sila reči upućenih ovoj prepodobnoj svetiteljki, čiji zagovor donosi utehu, snagu i mir duši, a vekovima je stub vere i nade u srcima srpskog naroda.
Dok je njegova supruga bila u blagoslovenom stanju, sveštenik Predrag Popović doživeo je susret sa svetiteljkom koji je promenio život njegove porodice i potvrdu vere u Božiju promisao.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
Ime Marina nosi drevno značenje povezano sa morem, ali i priču o 15-godišnjoj devojci iz Antiohije koja je zbog vere u Hrista pretrpela mučeničko stradanje koje vekovima čuva crkveno predanje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Marinu – Ognjenu Mariju po starom kalendaru, i Svete apostole Silu, Siluana, Kriskenta, Epeneta i Andronika po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Krizologa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Ime Marina nosi drevno značenje povezano sa morem, ali i priču o 15-godišnjoj devojci iz Antiohije koja je zbog vere u Hrista pretrpela mučeničko stradanje koje vekovima čuva crkveno predanje.
Recept star više od dva veka krije spoj svinjskog vrata, šumskih pečuraka, sira i jaja, a danas se retko priprema, iako je nekada bio nezaobilazan specijalitet u imućnijim domaćinstvima.