Zbog hrišćanskog i podvižničkog života zadobila je dar čudotvorenja.
SPC sutra slavi veliku svetiteljku - Prepodobnu mati Paraskevu poznatiju u narodu kao i kao Sveta Petka Srpkinja i Sveta Petka Epivatska.
Sveta Petka ili Prepodobna mati Paraskeva je bila hrišćanska vizantijska podvižnica iz 11. veka. Dan njenog pomena, Petkovdan, obeležava se 27. oktobra, i šesta je slava po broju svečara u Srbiji.
Ova slavna ugodnica Božija rodila se u gradu Epivatu, između Silinavrije i Carigrada. Potekla je iz imućne i pobožne porodice. Imala je brata, koji se zvao Jevtimije, i koji se zamonašio veoma mlad, a kasnije je bio izabran za episkopa Maditskog.
Još kao devojčica, često je sa majkom odlazila u crkvu, gde je svim srcem prihvatila Boga.
Posle smrti svojih roditelja, Paraskeva je napustila roditeljski dom, zamonašila se u Carigradu, gde se predala podvižničkom životu. Posle pet godina provedenih pri crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Carigradu, otputovala je u Jerusalim da se pokloni Svetim mestima, posle čega se nastanila u Jordanskoj pustinji i tu se podvizavala četrdeset godina.
SPC
Prepodobna mati Paraskeva - Sveta Petka
Zbog hrišćanskog i podvižničkog života zadobila je dar čudotvorenja. Kada je došlo vreme javio joj se anđeo Gospodnji u toku molitve, i rekao joj da treba da se vrati u svoje rodno mesto i da tamo preda duh svoj Gospodu.
Pokorivši se volji Božijoj ona se vratila u Epivat, gde je više niko nije pamtio. Nastavila je u Epivatu da se podvizava još dve godine. Moleći se svim srcem za sav svet, ona je predala duh svoj Bogu, ali je ljudi kao strankinju, nisu sahranili na groblju već gde je smrt zatekla, u jednom polju blizu mora.
Tajnu njene svetosti Bog je otkrio ljudima mnogo kasnije. Blizu groba svetiteljke sahranili su nekog mornara i tom prilikom su našli netruležno telo u zemlji, ali nisu obratili pažnju na to, i telo su ponovo zakopali.
Među prisutnima je bio i hristoljubivi Georgije i on, noću u snu imao je čudesno viđenje – kada mu se javila Presveta Bogorodica i rekla mu da ode i da izvadi iz zemlje mošti koje su našli u polju na obali mora.
ST/Vladimir Lukić
Kapela Svete Petke na Kalemegdanu
Tada je blagočestivi narod sa upaljenim svećama i pojanjem, svečano sa sveštenstvom preneo mošti Prepodobne Petke u crkvu Svetih Apostola u Epivat. Godine 1398. kneginja Milica je umolila sultana Bajazita da telo Prepodobne Paraskeve prenese u Srbiju. Sultan je to dozvolio.
Njene mošti su prvo počivale u crkvi Lazarici u Kruševcu, a 1404. god. despot Stefan Lazarević prenese mošti u Beograd u Uspensku crkvu, a 1417. god. u kapelu posvećenu Svetoj Petki na Kalemegdanu. U kapeli je potekao čudotvorni izvor isceliteljske vode, koji postoji i danas.
U Beogradu su mošti ostale do 1521. god. kada su vraćene u Carigrad. Konačno 1641. god. mošti Svete Petke prenesene su u grad Jaši, u Rumuniji, u crkvu Sveta Tri Jerarha, gde se i danas nalaze.
Tri znamenite Srpkinje, kneginja Milica, despotica Jefimija i Miličina kćerka Olivera, koja je bila Bajazitova žena, imolile su da se mošti prenesu u Srbiju.
Danas širom Srbije vernici proslavljaju dan zaštitnice i utešiteljke, a u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima verni narod se okuplja kako bi se poklonio česticama moštiju svetiteljke.
Povodom praznika posvećenog Prepodobnoj mati Paraskevi, sveštenik u kapeli ove svetice na Kalemegdanu i docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, govori za portal religija.rs.
Vladika zvorničko-tuzlanski Fotije primio je ktitore Živan i Johana Đurić, čiji gest potvrđuje da vera i ljubav stvaraju svetinje koje traju kroz generacije.
Običaj koji nema uporište u crkvenim knjigama, ali ima snagu da spoji porodicu oko stola - donosimo provereni recept za domaće perece čiji ukus pretvara kuću u mesto topline i zajedništva.
Marko Jevtić objašnjava kako bogoslužbeni poredak, a ne puka računica datuma, određuje kada svetitelj zaista dobija svoje mesto u kalendaru i zašto je u tom izboru suština važnija od forme.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Ako želite da na slavsku trpezu donesete novo jelo koje spaja jednostavnost i bogat ukus, ova brza salata biće vaš najbolji saveznik – oduševiće i najzahtevnije goste.
Od vizantijskog stila do lokalnih motiva, ikonografski prikazi Prepodobne mati Paraskeve čuvaju priču o njenom asketskom životu, zagovorništvu i vezi sa narodom kroz vekove.
Velika je sila reči upućenih ovoj prepodobnoj svetiteljki, čiji zagovor donosi utehu, snagu i mir duši, a vekovima je stub vere i nade u srcima srpskog naroda.
Dok je njegova supruga bila u blagoslovenom stanju, sveštenik Predrag Popović doživeo je susret sa svetiteljkom koji je promenio život njegove porodice i potvrdu vere u Božiju promisao.
Na praznik Prepodobne mati Paraskeve, u hramu na Dobroj vodi služena je arhijerejska liturgija, a vernici su u istom danu proslavili i prvu slavu fondacije "Sveta Petka“.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Savu po starom kalendaru i Prenos moštiju Svetog Jovana Zlatousta po novom. Katolici obeležavaju spomendan Svete Anđele Meriči, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Pravoslavni vernici danas slave Svete mučenike Jermila i Stratonika po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava spomen na prepodobne Ksenofonta, Mariju i njihove sinove Arkadija i Jovana. Katolici danas slave Svete Timoteja i Tita, dok u judaizmu i islamu nema velikog verskog praznika
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
U kratkoj poruci prvog srpskog arhiepiskopa krije se odgovor na nemir, svađe i sitne pobede koje nas troše - pouka koja ne traži da budemo jači od drugih, već da pobedimo sebe.
Bračni par Tomas u Velsu kupio je staru crkvu iz 12. veka da u njoj napravi dom, a onda su radovi otvorili priču koju je vreme čuvalo vekovima i postavili pitanje: može li se živeti iznad tuđe večnosti?