Zbog hrišćanskog i podvižničkog života zadobila je dar čudotvorenja.
SPC sutra slavi veliku svetiteljku - Prepodobnu mati Paraskevu poznatiju u narodu kao i kao Sveta Petka Srpkinja i Sveta Petka Epivatska.
Sveta Petka ili Prepodobna mati Paraskeva je bila hrišćanska vizantijska podvižnica iz 11. veka. Dan njenog pomena, Petkovdan, obeležava se 27. oktobra, i šesta je slava po broju svečara u Srbiji.
Ova slavna ugodnica Božija rodila se u gradu Epivatu, između Silinavrije i Carigrada. Potekla je iz imućne i pobožne porodice. Imala je brata, koji se zvao Jevtimije, i koji se zamonašio veoma mlad, a kasnije je bio izabran za episkopa Maditskog.
Još kao devojčica, često je sa majkom odlazila u crkvu, gde je svim srcem prihvatila Boga.
Posle smrti svojih roditelja, Paraskeva je napustila roditeljski dom, zamonašila se u Carigradu, gde se predala podvižničkom životu. Posle pet godina provedenih pri crkvi Pokrova Presvete Bogorodice u Carigradu, otputovala je u Jerusalim da se pokloni Svetim mestima, posle čega se nastanila u Jordanskoj pustinji i tu se podvizavala četrdeset godina.
SPC
Prepodobna mati Paraskeva - Sveta Petka
Zbog hrišćanskog i podvižničkog života zadobila je dar čudotvorenja. Kada je došlo vreme javio joj se anđeo Gospodnji u toku molitve, i rekao joj da treba da se vrati u svoje rodno mesto i da tamo preda duh svoj Gospodu.
Pokorivši se volji Božijoj ona se vratila u Epivat, gde je više niko nije pamtio. Nastavila je u Epivatu da se podvizava još dve godine. Moleći se svim srcem za sav svet, ona je predala duh svoj Bogu, ali je ljudi kao strankinju, nisu sahranili na groblju već gde je smrt zatekla, u jednom polju blizu mora.
Tajnu njene svetosti Bog je otkrio ljudima mnogo kasnije. Blizu groba svetiteljke sahranili su nekog mornara i tom prilikom su našli netruležno telo u zemlji, ali nisu obratili pažnju na to, i telo su ponovo zakopali.
Među prisutnima je bio i hristoljubivi Georgije i on, noću u snu imao je čudesno viđenje – kada mu se javila Presveta Bogorodica i rekla mu da ode i da izvadi iz zemlje mošti koje su našli u polju na obali mora.
ST/Vladimir Lukić
Kapela Svete Petke na Kalemegdanu
Tada je blagočestivi narod sa upaljenim svećama i pojanjem, svečano sa sveštenstvom preneo mošti Prepodobne Petke u crkvu Svetih Apostola u Epivat. Godine 1398. kneginja Milica je umolila sultana Bajazita da telo Prepodobne Paraskeve prenese u Srbiju. Sultan je to dozvolio.
Njene mošti su prvo počivale u crkvi Lazarici u Kruševcu, a 1404. god. despot Stefan Lazarević prenese mošti u Beograd u Uspensku crkvu, a 1417. god. u kapelu posvećenu Svetoj Petki na Kalemegdanu. U kapeli je potekao čudotvorni izvor isceliteljske vode, koji postoji i danas.
U Beogradu su mošti ostale do 1521. god. kada su vraćene u Carigrad. Konačno 1641. god. mošti Svete Petke prenesene su u grad Jaši, u Rumuniji, u crkvu Sveta Tri Jerarha, gde se i danas nalaze.
Tri znamenite Srpkinje, kneginja Milica, despotica Jefimija i Miličina kćerka Olivera, koja je bila Bajazitova žena, imolile su da se mošti prenesu u Srbiju.
Danas širom Srbije vernici proslavljaju dan zaštitnice i utešiteljke, a u Crkvi Svetih cara Konstantina i carice Jelene u Konjevićima verni narod se okuplja kako bi se poklonio česticama moštiju svetiteljke.
Povodom praznika posvećenog Prepodobnoj mati Paraskevi, sveštenik u kapeli ove svetice na Kalemegdanu i docent Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, govori za portal religija.rs.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Na veličanstvenom sabranju osveštane ikone Sabornog hrama Spasenja naroda u Bukureštu, koji po veličini i lepoti nadmašuje sve dosadašnje pravoslavne svetinje i postaje novo duhovno središte Evrope.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Dok je njegova supruga bila u blagoslovenom stanju, sveštenik Predrag Popović doživeo je susret sa svetiteljkom koji je promenio život njegove porodice i potvrdu vere u Božiju promisao.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Uz svetlost sveća i miris tamjana, verni narod se okuplja da prinese darove, osvešta slavske kolače i pokloni se moštima najpoštovanije svetiteljke u srpskom narodu.
Od Svetog Jovana Zlatoustog do starca Tadeja, sveti oci nas uče da jezik može biti izvor blagoslova ili prokletstva, a psovka otvara vrata duhovnim iskušenjima.
Usamljeni hram kod sela Edelevo u Rusiji, za koji se kaže da do njega stižu samo oni kojima vera pokaže put, zbunjuje naučnike, inspiriše vernike i privlači avanturiste iz celog sveta.
U besedi za 20. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek svojim padom sabira protiv sebe sile tame, ali kroz iskreno pokajanje otkriva put ka slobodi, radosti i neizrecivoj svetlosti Božjeg oproštaja.