DA LI JE GREH NOSITI TUĐI KRST: Otac Vladimir jasno odgovara na nedoumicu mnogih vernika koji ovaj simbol hrišćanstva nose oko vrata
Vernici se često pitaju da li tuđi krst nosi tuđu sudbinu, a odgovor sveštenika ruši rasprostranjene strahove.
Mnogi ga nose svakodnevno, ali retko ko zna šta Crkva zapravo uči o njegovom značenju.
Pitanje zašto hrišćani poštuju krst, jedno od najstrašnijih oruđa za pogubljenje u drevnom svetu, postavlja se još od samih početaka apostolske propovedi. Odgovarajući na njega, apostol Pavle je pisao da se propoved o Spasitelju raspetom na Krstu neznabošcima na prvi pogled čini kao ludost, dok je za hrišćane ona svedočanstvo sile i premudrosti Božije. Svojom smrću na Krstu Hristos je pobedio smrt i otvorio čoveku put ka spasenju. Zato Krst za hrišćane nije znak sramote, već simbol pobede života nad smrću.
Naprsni krst, čije se nošenje među hrišćanima ustalilo približno u IV veku, podseća na Gospodnji Krst, ali i na Hristove reči: „Ako ko hoće za mnom ići, neka se odreče sebe, i uzme krst svoj i za mnom ide“ (Mt 16,24). Vernici ga nose na grudima, blizu srca, kao svedočanstvo Božije ljubavi prema čoveku i kao podsetnik da je Hristos dobrovoljno prihvatio stradanje i smrt radi spasenja ljudi. Naprsni krst, koji čovek dobija prilikom Svete tajne Krštenja, ujedno je i znak pripadnosti Crkvi koju je Hristos stekao Svojom Krvlju (Dap 20,28), prolivenom na Krstu.
Važno je naglasiti da Crkva nikada nije posmatrala krst kao amajliju ili talisman. Hrišćanin svoju nadu ne polaže u sam predmet, već u pomoć Božiju koja se daruje kroz veru i molitvu.
Upravo za tu Božiju pomoć čoveku koji nosi krst, za zaštitu i izbavljenje od svakoga zla, sveštenik se moli u činu blagoslova naprsnog krsta:
„Tebi se smireno molimo: pogledaj milostivo na ovo znamenje krsta i pošalji Božanstveni Svoj blagoslov i blagodat, i podaj mu silu i krepost, da svaki koji ga bude nosio na sebi, u spomen spasiteljskog Tvog stradanja i životvorne Tvoje smrti, radi čuvanja i zaštite duše i tela, primi kroz njega Nebeski blagoslov i bude udostojen pomoći.
I kao što si blagoslovio Aronov štap radi odbijanja neverja protivnika i uništenja čarobnjačkih obmana (Br 17), tako blagoslovi i ovo znamenje krsta i ulij u njega pomoć Svoga zastupništva protiv svih đavolskih lukavstava, da svakome ko ga nosi bude spasiteljska zaštita i čuvanje od svakoga zla duše i tela, te da posluži umnoženju Tvojih duhovnih darova i hrišćanskih vrlina u njemu, po blagodati Tvojoj.“
Naprsni krst zato podseća hrišćanina na Hristovu žrtvu, na poziv da živi po Jevanđelju, da strpljivo nosi svoj životni krst i da se sa poverenjem uzda u pomoć i ljubav Božiju.
Vernici se često pitaju da li tuđi krst nosi tuđu sudbinu, a odgovor sveštenika ruši rasprostranjene strahove.
Strah, sumnja i lična pobožnost sudaraju se u pitanju koje mnogi nose oko vrata, a ne izgovaraju naglas - protojerej Vladimir Dolgih objašnjava gde prestaje vera, a počinje zabluda.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
U Jevanđelju se vernicima skreće pažnja na to da pred Bogom nije najvažnije koliko je čovek naučio i koliko godina ima, već kakvo mu je srce.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Odgovor jereja Viktora Nikišova donosi zanimljivo objašnjenje o odnosu prema svetinji, ličnoj nameri i utisku koji ostavljamo na druge.
Krstovi, ikone i crkveni barjaci predvode vernike u molitvi, ali iza ovog prizora stoji tradicija čije korene nalazimo još u Svetom pismu.
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
U Jevanđelju se vernicima skreće pažnja na to da pred Bogom nije najvažnije koliko je čovek naučio i koliko godina ima, već kakvo mu je srce.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Prepodobni Nikodim savetuje i da čovek češće razmišlja o smrti i zamišlja ono što bi ga tada moglo snaći.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.