Poglavar Ruske pravoslavne crkve ukazao je da zavisnost nije vezana samo za alkohol, već da čovek može izgubiti slobodu i kada više ne uspeva da kontroliše vreme provedeno uz ekran, društvene mreže i elektronske igre.
Povodom Sveruskog dana trezvenosti, koji se obeležava 11. septembra, patrijarh moskovski i sve Rusije Kiril govorio je o ozbiljnim opasnostima koje sa sobom nose štetne zavisnosti. U poruci objavljenoj povodom ovog dana, poglavar Ruske pravoslavne crkve upozorio je da se problem zavisnosti ne odnosi samo na zloupotrebu alkohola, već i na savremene oblike zavisničkog ponašanja.
Patrijarh Kiril posebno je ukazao na nemogućnost odvajanja od mobilnog telefona i elektronskih igara, ističući da i takve navike mogu čoveka zarobiti i udaljiti ga od slobodnog i odgovornog života.
Sveruski dan trezvenosti obeležava se na praznik Usekovanja česne glave Svetog Jovana Krstitelja. Povezanost ovog dana sa tim praznikom nije slučajna, budući da jevanđelsko pripovedanje opisuje tragične posledice pijanstva, gordosti i gubitka samokontrole.
U poruci koju je objavila Moskovska patrijaršija, patrijarh Kiril podsetio je da je Sveti Jovan Krstitelj priveden mučeničkoj smrti zato što je ostao veran Božjoj istini i javno ukorio cara Iroda zbog njegovog nezakonitog života.
Kako je istakao, Irod je, pod dejstvom pića i ponesen atmosferom gozbe, izgubio sposobnost pravilnog rasuđivanja. Zbog toga je grehu preljube dodao još teži zločin: ubistvo pravednog čoveka.
Trezvenost kao duhovni stav
Patrijarh Kiril naglasio je da trezvenost ne znači samo uzdržavanje od alkoholnih pića. Ona podrazumeva celovit duhovni stav koji uključuje budnost, molitvu, uzdržanje i svesnu borbu protiv strasti.
Podsetio je, pritom, na jevanđelski poziv: „Bdijte i molite se da ne padnete u iskušenje“, ukazujući da je svaki vernik pozvan da prepoznaje svoje slabosti i da se svakodnevno trudi da ih prevaziđe.
Pozvao se i na Svetog Tihona Zadonskog, koji je upozoravao da raskoš i pijanstvo olakšavaju prevlast zle volje, jer čovek tada gubi kontrolu nad svojim postupcima i željama.
Nova zavisnost od pametnih telefona
Posebnu pažnju izazvalo je patrijarhovo ukazivanje na zavisnosti povezane sa novim tehnologijama. Kako je objasnio, čovek koji ne može da ostavi pametni telefon ili da prekine elektronsku igru takođe može postati zarobljen štetnom zavisnošću.
Stalna potreba za proveravanjem ekrana, višesatno korišćenje društvenih mreža i udaljavanje od neposredne komunikacije mogu ograničiti ljudsku slobodu. Tehnologija jeste dragoceno sredstvo, ali postaje problem kada počne da upravlja čovekom, umesto da je on svesno koristi.
Patrijarh Kiril pozvao je vernike da se ugledaju na bogato podvižničko iskustvo Svetih Otaca, jačaju svoju volju i neguju meru u svemu. Neumerenost, kako je napomenuo, porobljava čoveka grehom i ranjava njegovu dušu.
Poruka poglavara Ruske pravoslavne crkve jeste da se prava trezvenost odnosi na svaki aspekt života. Ona nije samo telesno uzdržanje, već podvig za unutrašnju slobodu, čist um i odgovorno korišćenje svega što pruža savremeno doba.
Grčki mitropolit ističe da tehnologija može biti korisna, ali u školama i porodici mora ostati prostor za živu reč, zajedništvo i ljubav koja se ne može preneti preko ekrana.
Na mrežama kruže snimci "svetitelja" i "monaštva" koji pozivaju vernike da napišu Amin ili kliknu za „blagoslov“, a starešina hrama Svete Trojice u Mudrakovcu upozorava da je to duhovna manipulacija koja koristi tehnologiju i emocije da bi vam izvukla novac.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
Učesnici predavanja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke objasnili su zašto su poverenje, razgovor, zajedništvo i liturgijski život važni na putu oporavka, a iskustvo "Zemlje živih" pokazalo je kako takva podrška izgleda u praksi.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Grigorija po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Hrisiju. Katolička crkva spominje Svetog Lubencija, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Ruski svetitelj nas uči da pohvale i pokude ne određuju čovekovu vrednost, već da je najvažnije ostati veran istini i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.