Predstavnici svih 20 svetogorskih manastira poslali snažnu poruku premijeru Grčke Kirijakosu Micotakisu i narodu – njihova tišina nije slabost, već „sila krsta“.
Na Svetoj gori, vekovnoj bastionu pravoslavlja i duhovnog života, gde se molitva i ćutanje stapaju sa neprekidnim prisustvom Duha Svetoga, 22. jula 2025. godine Sveta Kinotita (upravni sabor Svete gore, sastavljen od predstavnika svih 20 svetogorskih manastira) izdala je važno saopštenje. Ovim glasom ispod Athosa, u svetlu aktuelnih društvenih i političkih previranja, oglasila se ne samo za zaštitu duhovnog nasleđa, već i kao opomena i molitva za očuvanje pravoslavnog etosa i svetosti naroda.
Ova izjava ima posebnu težinu jer se tiče ne samo unutrašnjih pitanja Svete Gore, već i ključnih tema institucionalnog (teološko-pravoslavnog i upravnog), duhovnog i zakonodavnog karaktera koje zaokupljaju Crkvu i verni narod.
Ivan Vasylyev/Shutterstock
Svetogorski monasi, ilustracija
Sveta Kinotita odmah naglašava da „Sveta gora govori načinom Svetih Otaca, sa rasuđivanjem (discernmentom – duhovnom razlučnošću).“ Ukazuje se da ćutanje atonskih otaca ne treba tumačiti kao znak ravnodušnosti ili saglasnosti, već kao izraz hrišćanskog etosa i načina na koji Duh Sveti deluje – u umu i srcu.
Sveta Kinotita ističe poštovanje koje treba iskazivati prema onima koji su na vlasti (vladarima, upravnicima). Ovo se navodi kako bi neki internet-propovednici i njima slični shvatili da su Oci primenili ono što Apostol Pavle zapoveda o ukazivanju časti vladarima naroda, bez obzira na njihovu veru.
Zabrinutost zbog novih zakonskih akata
Prema saopštenju, tokom razgovora Svete Kinotite sa premijerom, neposredno je izražena ogorčenost i zabrinutost atonskih otaca povodom „nedavnih zakonskih akata (zakona)“, koji se – kako se navodi – „smatraju pretnjom pravoslavnom etosu naroda i dostojanstvu ljudske ličnosti“. Iako nijedan konkretan zakon nije izričito pomenut, Sveta Kinotita jasno aludira na pitanja koja se tiču same srži hrišćanskog morala.
U saopštenju se dodaje, kako prenosi grčki pravoslavni portal vimaorthodoxias.gr da su atonski oci uputili „posebnu molbu“ gospodinu Micotakisu za rešavanje nerazrešenog pitanja manastira Svete Katarine na Sinaju, što je tema od značaja i za crkvene i za diplomatske krugove. Odnosi Sinajskog manastira i države Grčke više puta su dolazili u fokus zbog pravnih i upravnih problema.
Pročitajte još...
Stefan_Sutka/Shutterstock
Manastir Svete katarine na Sinaju
U vezi sa najavama premijera o finansijskoj pomoći manastirima, Sveta Kinotita pojašnjava da je uključivanje projekata Svete gore u novi ESPA program već započeto 2023. godine, sa planiranjem do 2030. Projekti se uglavnom odnose na obnovu zgrada, restauraciju spomenika i zaštitu svetinja (crkvenih relikvija), jer većina manastira „nema odgovarajuća finansijska sredstva za radove na održavanju“.
Podseća se da je Specijalna služba za upravljanje ESPA programom za Svetu goru pod ingerencijom Ministarstva Makedonije i Trakije i da je upravljala značajnim projektima kulturnog nasleđa, uz sufinansiranje Evropske unije i grčke države.
Istovremeno, povodom zakonodavnih akata koji izazivaju zabrinutost kod atonskih otaca, jasno se ističe da Sveta Kinotita očekuje postojanje duha poštovanja prema duhovnom identitetu naroda, poruka koja upućuje na intervencije u okviru Narodne skupštine Grčke, a ne samo u crkvenoj sferi.
Saopštenje je protkano svetootačkim citatima iz Poslanica apostola Pavla i Svetog Jovana Zlatousta, kako bi se jasno stavilo do znanja da stav molitve i ćutanja atonskih otaca nije slabost, već „snaga krsta“.
„Sveta gora ne pravi razliku među ljudima, već se moli za sve“, navodi se karakteristično, u izrazu koji nastoji da očuva duhovni autoritet Atosa u klimi sve većih političkih polarizacija.
Ovom intervencijom, Sveta Kinotita odgovara i na pitanja javnosti i na kritike sa različitih strana. Podseća se da Sveta gora funkcioniše unutar duhovne realnosti koja se ne povinuje logici sukoba. Međutim, njen stav je jasan: poštovanje vere, ljudske ličnosti i identiteta naroda, uz očekivanje da država bude saveznik, a ne rušilac.
Premijer Grčke razgovarao je sa trojicom predstavnika Svetogorskog bratstva o svakodnevnim izazovima i budućoj saradnji, najavivši pritom svoju prvu zvaničnu posetu Atosu – događaj koji bi mogao imati duboke duhovne i geopolitičke posledice
Nakon snažnog podrhtavanja tla u februaru, a zatim ponovo 7. juna, mnogi svetogorski manastiri upozoravaju da su ostavljeni bez adekvatne zaštite, dok se sveti prostor suočava s ozbiljnim oštećenjima i potpunim izostankom konkretnih mera.
U Kareji je obavljena rotacija članova Svete Epistasije, uz prisustvo visokih grčkih zvaničnika, dok se najavljena poseta premijera Micotakisa pretvara u priliku za otvorene kritike monaha zbog zanemarene seizmičke pretnje koja ugrožava Atos.
Premijer Grčke Kirijakos Micotakis došao je u srce monaške republike sa finansijskom podrškom za očuvanje svetinja i prirode, dok istovremeno šalje poruku mira i solidarnosti u regionu zahvaćenom sukobima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Otac Benedikt govori o njihovom razgovoru iza zatvorenih vrata, pitanjima koja je slavna pevačica postavila o veri i molitvi, kao i rečima koje je uputila svojim saradnicima pre nego što je napustila svetinju.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Svedočanstvo o razgovoru sa poznatim svetogorskim monahom već više od dve decenije izaziva pažnju, a u njemu se pominju veliki sukobi, uloga velikih sila i položaj pravoslavlja u budućim vremenima.
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.