Youtube/Goran NikolicTrenutak pažnje može biti koban
Mnogi vernici na Atos dolaze da posete manastire, retki isposnice, a najređi su oni koji žele da pohode Karulju tzv. Svetogorsku pustinju.
Pored 20 svetogorskih manastira koji su administrativno grupisani u pet grupa, a svaki je u rangu od broja jedan do 20, Sveta Gora je prepuna monaških staništa. Posle 20 manastira sa svojim monaškim porodicama, sledeći po rangu su svetogorski skitovi, pa brojne kelije i isposnice. Hijerarhija koja datira iz 16. veka do danas se nije menjala.
Mnogi vernici na Svetu goru dolaze da posete manastire, retki isposnice, a najređi su oni koji žele da pohode Karulju tzv. Svetogorsku pustinju.
Mesto gde u potpunoj samoći žive monasi i kako kažu hodočasnici najneobičniju regiju Monaške republike. Kelije u kojima već vekovima, u dubokoj molitvi, tihuju karuljci su odraz asketizma. Oni su poseban soj ljudi i neretko do kraja života borave na ovom mestu koje je sa pravom prozvano Oltarom Svete Gore.
SAKIS MITROLIDIS / AFP / Profimedia
Sveta gora
Samo najhrabriji idu do svetinja na litici
Youtube/Goran Nikolic
Svetogorska pustinja je nepristupačna oblast na Atosu kroz čiji krš i guste šume vode samo strme krivudave stazice, kojima može da se kreće isključivo pešice. Simbol svetogorske pustinje predstavlja Karulja. To je stenovit i strm obronak gde na litici, kao ptičja gnezda vise pustinjačke isposnice. Iz nekih od njih i danas se mogu videti košare koje su preko čekrka (karulja – čekrk) i kanapa spuštene do mora. Na Karulji ima desetak staništa, uglavnom kombinacija dozidanog dela uz neku pećinu, mada je često i čitava kelija jedna pećina.
Jedna od isposnica, koja se nalazi tu, je i kelije Stefana Karuljskog, srpskog starca poznatog još i kao Papa-kralj. Ovaj podvižnik boravio je preko 40 godina na ovom mestu, da bi se potom preselio u manastir Slanci kod Beograda, gde se i upokojio 2001. godine. Na mestu njegove izgorele kelije sada je lep skit sa crkvom posvećenom Svetom Savi.
Dosta ruskih monaha se podvizava u ovom delu Atosa, može se reći da oni čine većinu u ovoj neobičnoj naseobini. Visoki i jaki, pravog držanja, prodornih, svetlih očiju i dubokog glasa, ovi podvižnici zaista liče na pravoslavnu vojsku.
Opasnost je izvesna
Youtube/Goran Nikolic
Trenutak pažnje može biti koban
Dešava se da posle godinu – dve mnogi mladi monasi odustanu, nenaviknuti na surove uslove isposničkog života na ovom mestu. Takozvana, unutrašnja Karulja je deo, gotovo jedva dostupan ljudskom koraku.
Do nje se stiže spuštanjem niz liticu koja je pod skoro pravim uglom, a svo vreme, jedino što pruža, kakvu takvu, sigurnost je gvozdeni lanac okovan klinovima u stenu i izbočeno kamenje po kome koračate. Sve je uglačano koracima podvižnika pa i trenutak nepažnje može biti koban.
Ispod vas je litica visine pedesetak metara ispod koje su oštre stene i koji metar dalje providno, čisto more.
U poslednjih pedesetak godina nekoliko stanovnika Karulje već poprilično oslabljenog tela izgubili su život na taj način. Nisu dočekali da legnu u grob ispred svoje kelije u kome se, kao straža, smenjuju stanovnici karuljskih staništa.
Posle natpisa, na nekoliko jezika, koji upozorava da dalje nastavljate na sopstvenu odgovornost, sledi pravi alpinistički poduhvat.
Na jednom delu karuljske staze postoji put do mora - jama kroz koju se možete spustiti do obale.
No iako je fascinantno, spust se ne preporučuje onima sa viškom kilograma, jer prečke ne deluju baš sigurno.
Šta je isposnica?
Isposnica je mesto gde bi se monah podvizivao, a ovakav monah bio je poznat pod nazivom pustinjak ili eremita.
Glavna odlika ovog monaškog načina života je odvojenost, ne samo od sveta nego i od monaha sa kojima se živi u zajednici.
Pustinjačkom načinu života pristupali su, po savetu i nadzoru igumana i iskusnih duhovnika samo oni monasi koji su se odlikovali dugogodišnjim podvižničkim životom.
U razgovoru za religija.rs, ovaj svetogorac govori o vekovnoj tradiciji hrišćanske ljubavi i molitve koje kroz monaške proizvode, uz blagoslov, donose blagodat za dušu i telo.
Rased ispod Atosa ponovo se aktivirao, izazivajući potres od 4,6 Rihtera. Nadležni sprovode hitne mere, dok je u školama u okolnoj regiji obustavljena nastava. Stručnjaci upozoravaju na nastavak seizmičke aktivnosti u narednom periodu.
Kada je 1217. godine Sveti Sava Nemanjić posetio manastir Svetog Save Osvećenog, igumanski štap je tri puta pao, a ikona Majke Božije Mlekokopitateljice krenula je prema njemu.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U Galeriji SANU od 15. maja do 19. jula biće prikazan Karejski tipik, uz ikone, relikvije i umetnička dela koja osvetljavaju duhovni i istorijski trag Svetog Save kroz osam vekova srpske istorije.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Carigradski patrijarh poručio je da se približavanje Carigradske i Rimokatoličke crkve nastavlja i ocenio da je obnova punog zajedništva istorijski proces koji više ne može da se zaustavi.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.