Youtube/Goran NikolicTrenutak pažnje može biti koban
Mnogi vernici na Atos dolaze da posete manastire, retki isposnice, a najređi su oni koji žele da pohode Karulju tzv. Svetogorsku pustinju.
Pored 20 svetogorskih manastira koji su administrativno grupisani u pet grupa, a svaki je u rangu od broja jedan do 20, Sveta Gora je prepuna monaških staništa. Posle 20 manastira sa svojim monaškim porodicama, sledeći po rangu su svetogorski skitovi, pa brojne kelije i isposnice. Hijerarhija koja datira iz 16. veka do danas se nije menjala.
Mnogi vernici na Svetu goru dolaze da posete manastire, retki isposnice, a najređi su oni koji žele da pohode Karulju tzv. Svetogorsku pustinju.
Mesto gde u potpunoj samoći žive monasi i kako kažu hodočasnici najneobičniju regiju Monaške republike. Kelije u kojima već vekovima, u dubokoj molitvi, tihuju karuljci su odraz asketizma. Oni su poseban soj ljudi i neretko do kraja života borave na ovom mestu koje je sa pravom prozvano Oltarom Svete Gore.
SAKIS MITROLIDIS / AFP / Profimedia
Sveta gora
Samo najhrabriji idu do svetinja na litici
Youtube/Goran Nikolic
Svetogorska pustinja je nepristupačna oblast na Atosu kroz čiji krš i guste šume vode samo strme krivudave stazice, kojima može da se kreće isključivo pešice. Simbol svetogorske pustinje predstavlja Karulja. To je stenovit i strm obronak gde na litici, kao ptičja gnezda vise pustinjačke isposnice. Iz nekih od njih i danas se mogu videti košare koje su preko čekrka (karulja – čekrk) i kanapa spuštene do mora. Na Karulji ima desetak staništa, uglavnom kombinacija dozidanog dela uz neku pećinu, mada je često i čitava kelija jedna pećina.
Jedna od isposnica, koja se nalazi tu, je i kelije Stefana Karuljskog, srpskog starca poznatog još i kao Papa-kralj. Ovaj podvižnik boravio je preko 40 godina na ovom mestu, da bi se potom preselio u manastir Slanci kod Beograda, gde se i upokojio 2001. godine. Na mestu njegove izgorele kelije sada je lep skit sa crkvom posvećenom Svetom Savi.
Dosta ruskih monaha se podvizava u ovom delu Atosa, može se reći da oni čine većinu u ovoj neobičnoj naseobini. Visoki i jaki, pravog držanja, prodornih, svetlih očiju i dubokog glasa, ovi podvižnici zaista liče na pravoslavnu vojsku.
Opasnost je izvesna
Youtube/Goran Nikolic
Trenutak pažnje može biti koban
Dešava se da posle godinu – dve mnogi mladi monasi odustanu, nenaviknuti na surove uslove isposničkog života na ovom mestu. Takozvana, unutrašnja Karulja je deo, gotovo jedva dostupan ljudskom koraku.
Do nje se stiže spuštanjem niz liticu koja je pod skoro pravim uglom, a svo vreme, jedino što pruža, kakvu takvu, sigurnost je gvozdeni lanac okovan klinovima u stenu i izbočeno kamenje po kome koračate. Sve je uglačano koracima podvižnika pa i trenutak nepažnje može biti koban.
Ispod vas je litica visine pedesetak metara ispod koje su oštre stene i koji metar dalje providno, čisto more.
U poslednjih pedesetak godina nekoliko stanovnika Karulje već poprilično oslabljenog tela izgubili su život na taj način. Nisu dočekali da legnu u grob ispred svoje kelije u kome se, kao straža, smenjuju stanovnici karuljskih staništa.
Posle natpisa, na nekoliko jezika, koji upozorava da dalje nastavljate na sopstvenu odgovornost, sledi pravi alpinistički poduhvat.
Na jednom delu karuljske staze postoji put do mora - jama kroz koju se možete spustiti do obale.
No iako je fascinantno, spust se ne preporučuje onima sa viškom kilograma, jer prečke ne deluju baš sigurno.
Šta je isposnica?
Isposnica je mesto gde bi se monah podvizivao, a ovakav monah bio je poznat pod nazivom pustinjak ili eremita.
Glavna odlika ovog monaškog načina života je odvojenost, ne samo od sveta nego i od monaha sa kojima se živi u zajednici.
Pustinjačkom načinu života pristupali su, po savetu i nadzoru igumana i iskusnih duhovnika samo oni monasi koji su se odlikovali dugogodišnjim podvižničkim životom.
U razgovoru za religija.rs, ovaj svetogorac govori o vekovnoj tradiciji hrišćanske ljubavi i molitve koje kroz monaške proizvode, uz blagoslov, donose blagodat za dušu i telo.
Rased ispod Atosa ponovo se aktivirao, izazivajući potres od 4,6 Rihtera. Nadležni sprovode hitne mere, dok je u školama u okolnoj regiji obustavljena nastava. Stručnjaci upozoravaju na nastavak seizmičke aktivnosti u narednom periodu.
Kada je 1217. godine Sveti Sava Nemanjić posetio manastir Svetog Save Osvećenog, igumanski štap je tri puta pao, a ikona Majke Božije Mlekokopitateljice krenula je prema njemu.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.