U razgovoru za religija.rs, ovaj svetogorac govori o vekovnoj tradiciji hrišćanske ljubavi i molitve koje kroz monaške proizvode, uz blagoslov, donose blagodat za dušu i telo.
Usred beogradske vreve, poput tihog svetionika duhovnosti, stoji radnja koja povezuje Svetu goru i one koji traže utehu i isceljenje. Ovde, na mestu jedinstvenom u čitavom ovom delu Evrope, susreću se vekovna monaška tradicija i potreba savremenog čoveka za mirom i obnovom.
Čuveni svetogorski proizvodi – čajevi, melemi, tinkture, med, vino, tamjan i mnogi drugi – nisu samo dar prirode, već i plod molitvi koje ih prožimaju. Kako za naš sajt religija.rs otkriva otac Spiridon, svetogorski monah, svaki od ovih proizvoda nosi tajnu blagoslova, oblikovanog ljubavlju i predanošću monaha. Najbliža slična radnja nalazi se u Solunu, dok je sledeća udaljena više od 3000 kilometara, čineći ovu beogradsku oazu pravim draguljem za sve koji tragaju za svetogorskim blagom.
Religija.rs
Otac Spiridon
- Iz manastira Esfigmen, sa Svete gore, u ponudi su čuveni esfigmenski začini, med i posne čokolade. Takođe, dostupni su proizvodi manastirske apoteke Dohijara. Ono što našu radnju čini jedinstvenom jeste činjenica da se kompletan asortiman apoteke manastira Grigorijata nalazi upravo ovde - kaže otac Spiridon za sajt religija.rs i dodaje:
- U ponudi su i razni proizvodi, poput čaja od kozlaca, preparata za čišćenje organizma od teških metala, kao i specijalnih mešavina za podršku zdravlju, uključujući čajeve za borbu protiv karcinoma.
shutterstock.com
Manastir Esfigmen
Govoreći o jedinstvenoj blagodati koju svetogorski proizvodi nose, otac Spiridon ističe:
- Sveta gora je poznata po tome što već više od 800 godina ne menja svoje recepture. Ceđenje maslinovog ulja i danas se obavlja na isti način kao što su to radili monasi pre osam vekova. Čajevi, tinkture i drugi proizvodi koji se koriste u monaškom životu pripremaju se prema drevnim receptima, uz neraskidivo prisustvo molitve.
On dalje kaže da je veličanstveno to što je izrada svakog proizvoda u manastirima praćena molitvom:
- Ljubav prema poslušanju, trudu i radu oseća se u svakom proizvodu, a molitva i blagoslov se prenose i na one koji ih koriste. Na taj način, čovek koji sa verom traži Božji blagoslov, taj blagoslov i prima.
Printscreen/YouTube/BalkanTripTV
Sveta gora
A kada je reč o melemima i tinkturama, na pitanje da li monasi na Svetoj gori koriste isključivo biljke koje rastu na tom području, ovaj monah odgovara:
- Pravilo je da monasi retko napuštaju Svetu goru, osim onih koji dobiju blagoslov za poslušanje. To znači da se sve biljke koje se koriste za pripremu svetogorskih čajeva beru isključivo na teritoriji Svete gore. U tome je i veličina, jer je Bog savršeno uredio prirodu ovog poluostrva.
Tokom dana, temperatura ume da dostigne i 50 stepeni, dok noću pada na 10 stepeni. Zbog toga se formira rosa koja natapa biljke i omogućava izuzetnu vegetaciju. Sveta gora je jedinstveno poluostrvo u svetu, gde žive samo monasi, gde se čuju klepala, zvona, crkveno pojanje i molitva - kaže otac Spiridon i dodaje:
- U isto vreme, na Svetoj gori može se čuti i zavijanje divljih životinja poput kojota, koji su postali kao domaće životinje na ovom području. Zbog bezbednosti, postoji pravilo da posle određenog vremena niko nema blagoslov da napušta manastir, kako ne bi naišao na čopor ovih životinja.
Printscreen/YouTube/BalkanTripTV
Sveta gora
Sveta gora ima jedinstvenu vegetaciju koja prolazi kroz svoje uspone i padove. Postoje periodi kada je, po Božjoj milosti, priroda u punom sjaju — sve je zeleno i prelepo. S druge strane, ima i perioda kada Bog, po Svom promislu, dopusti sušu ili poneki odron, a zatim kišu, koja sve ponovo oživi. Sve to je na slavu Božju, jer je priroda Svete Gore odraz Njegove mudrosti - kaže otac Spiridon.
Prodavnica ovakvog tipa teško se može zamisliti bez tamjana.
- U ponudi imamo tamjan iz skita Svete Ane, čuveni vatopedski tamjan, kao i tamjan iz skita Svetog Jovana Preteče — Prodromosa, koji je poznat po izuzetnoj proizvodnji tamjana. Pored toga, nudimo i standardne mirisne tamjane sa Svete gore, kao što su heruviko, miro i mnoge druge vrste. Ovi tamjani su izuzetnog kvaliteta i izrađuju ih monasi, koji se, kao što je poznato, izdržavaju od sopstvene ekonomije, uključujući poljoprivredu i proizvodnju - kaže otac Spiridon. A šta se dešava ako neko kupi tamjan, a da ne zna da li je prirodan, da li time čini greh, ovaj svetogorski monah utešno odgovara:
Shutterstock
Tamjan simboliše čistotu, uznosi molitve ka Gospodu i čisti prostor
- Kada kadimo svoj dom, najbolje je koristiti kvalitetan, prirodan tamjan, jer on simboliše čistotu i uznosi molitve ka Gospodu. Sintetički tamjan, iako možda lepo miriše, ne nosi trud i ljubav u njegovoj izradi, koji su prisutni u monaškim manastirskim proizvodima. Ipak, ako neko zbog neznanja koristi tamjan koji nije prirodni, Bog će u svojoj milosti to razumeti i prihvatiti iskrenost molitve. Bog ne uzima za zlo ono što je učinjeno u neznanju - ističe otac Spiridon i potom podseća na simboliku i značaj tamjana u pravoslavlju:
- Tamjan ima dve važne svrhe. Prva je da očisti prostor u kome se koristi. Za vreme bogosluženja, tamjan se upotrebljava u najvažnijim trenucima, kako bi se naglasila važnost i značaj onoga što se tada događa. Na primer, pred čitanje Jevanđelja, sveštenik kadi celu crkvu tamjanom kako bi očistio prostor i pripremio ga za slušanje Božje reči.
Religija.rs
Otac Spiridon
Svetogorski proizvodi svedoče o neraskidivoj vezi između molitve i prirode, podsećajući nas na drevnu istinu da Bog kroz Svoje stvorenje daje čoveku sve što mu je potrebno za isceljenje i obnovu. U svakom listu čaja, kapi tinkture i zrncu tamjana, oživljava se blagoslov stvoren da osnaži ne samo telo, već i veru onih koji traže utehu.
Pravoslavna bratija predvođena igumanom, arhimandritom Metodijem optužuje Carigradsku patrijaršiju, patrijarha Vartolomeja i grčke vlasti za sistematsko onemogućavanje verskih prava kroz sudske intervencije, ograničenja kretanja i stalne pretnje silom.
Monasi manastira Grigorijata sa Svete Gore snažno su se usprotivili predlogu patrijarha Vartolomeja i Carigradske patrijaršije, u godišnjem izdanju publikacije "Orthodoxos Typos", detaljno obrazlažući ključne razlike između pravoslavne i katoličke proslave Vaskrsa, koje čuvaju veru i svetootačko predanje.
U manastiru Dohijar, ova čudesna ikona vekovima pruža utehu i isceljenje vernicima širom sveta. Njena moć potvrđena je kroz nebrojene priče o spasenju, a jedan od novijih primera je nemi mladić iz Strumice koji je izgovorio prve reči pred ovom svetinjom.
Svetinje čuvaju vekovne recepte i savete koji jednostavne sastojke pretvaraju u prava remek-dela ukusa. Uz posvećenost, strpljenje i ljubav, svako jelo postaje priča o harmoniji prirode i vere.
Profesor kardiologije u otvorenom pismu otkrio je neverovatne trenutke svog života sa starcem Porfirijem, od svakodnevnih borbi sa bolešću do neobičnih dijagnoza i duboke duhovnosti koju je nosio, ostavljajući trajni utisak na sve koji su ga lično poznavali.
Dok tlo podrhtava, monasi sa Atosa podsećaju na snagu vere i molitve u suočavanju sa izazovima – da li je serija zemljotresa samo prirodni fenomen ili opomena na dublje duhovne istine?
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Iskušenik iz Manastira Svetog Pavla tokom medicinskog prevoza iskočio je iz sanitetskog vozila, zadobio višestruke povrede i završio na respiratoru, dok monasi i lekari pokušavaju da razjasne okolnosti neobičnog incidenta.
Dok se broj dolazaka na Atos višestruko povećava usled ratova i nesigurnosti Svetoj zemlji, manastiri prvi put posle dugo vremena suočavaju se sa ozbiljnim izazovom.
Vozilo je sletelo s puta na nepristupačnom terenu nakon iznenadnog gubitka kontrole; sumnja se na zdravstveni problem, povređeni saputnik zbrinut u bolnici, bratstvo tuguje za poštovanim sabratom
Snažan udar od 4,9 stepeni pokrenuo je seriju slabijih potresa u kratkom razmaku, dok stručnjaci prate razvoj situacije i upozoravaju da će naredni sati biti ključni, iako za sada nema izveštaja o šteti i povređenima.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.