Svetinje čuvaju vekovne recepte i savete koji jednostavne sastojke pretvaraju u prava remek-dela ukusa. Uz posvećenost, strpljenje i ljubav, svako jelo postaje priča o harmoniji prirode i vere.
Manastirska kuhinja vekovima je sinonim za jednostavnost, kvalitet i neprevaziđen ukus. Hrana pripremljena u miru monaških zidina, ne samo da zadovoljava telo, već hrani i dušu, odražavajući savršenu harmoniju između prirode, rada i molitve.
Ono što jela iz manastira čini posebnim nije samo pažljivo odabrana receptura, već i ljubav i posvećenost koje monasi unose u pripremu obroka. Na trpezi, koja je često plod sopstvenog rada, neretko se oseća duh prošlih vremena, kada je hrana bila jednostavna, ali bogata puninom ukusa.
Dok uživamo u tim jelima, postajemo deo dublje priče – priče o verovanju da je svaka namirnica dar Božiji i da se u njoj odražava Njegova promisao. Njen smisao nije samo u uživanju, već i u izražavanju zahvalnosti Stvoritelju.
Printscreen/YouTube/4E TV
Manastirska trpeza
Kuvari sa Svete gore, čije umeće je vekovima prenošeno s generacije na generaciju, otkrivaju tajne svog kulinarskog zanata. Kako prenosi grčki pravoslavni portal vimaorthodoxias.gr, njihovi saveti nisu samo uputstva za kuvanje, već i životne lekcije o skromnosti i povezanosti s prirodom:
Kvalitet maslinovog ulja: Na Svetoj gori maslinovo ulje nije samo sastojak, već blagoslov i znak Božije milosti. Monasi preporučuju korišćenje blagog i prirodnog maslinovog ulja koje doprinosi ukusu i čuva zdravlje.
Spora priprema: Kuvanje na tihoj vatri simbolizuje strpljenje i podseća na potrebu za smirenjem i molitvom tokom svakodnevnih aktivnosti. Daje vremena da se ukusi sjedine u savršenoj harmoniji. Ovo nije samo tehnika, već način razmišljanja – sve što je vredno zahteva vreme.
Umerenost s začinima: Bosiljak, timijan i origano koriste se pažljivo, tako da istaknu, a ne sakriju prirodne ukuse namirnica. Ravnoteža je ključna – u kuhinji, kao i u životu.
Svežina sastojaka: Monasi biraju samo sezonske i lokalne proizvode, verujući da priroda u svako doba godine nudi ono što je telu najpotrebnije.
Priprema namirnica: Temeljna priprema, od pranja povrća do mariniranja, odaje poštovanje prema svakom plodu rada. Ovo je izraz pažnje i zahvalnosti prema svemu što dolazi iz prirode.
Printscreen/YouTube/4E TV
Manastirska trpeza
U manastirskim kuhinjama nema žurbe niti preterivanja. Svaka priprema je radost u kojoj se spajaju rad, vera i ljubav. Na taj način, jednostavno jelo postaje prava duhovna gozba, a svaki zalogaj prilika za izražavanje zahvalnosti Bogu i uzdizanje uma i srca.
Tradicionalni recept sa svetog brda Atosa, sjedinjuje ukus leblebije sa aromom crnog luka, bibera, tucane paprike, peršuna i bosiljka, a kombinacija senfa i maslinovog ulja dodaje dodatnu raskoš.
Uživajte u autentičnom receptu svetogorskih monaha uz ovaj jednostavan i ukusan obrok od ribe i pirinča u kom se savršeno nadopunjuju ukusi pažljivo odabranih začina.
Zdrav, ukusan i potpuno prilagođen pravilima Božićnog posta, ovaj lagani namaz od avokada idealan je za sve prilike – od brzog doručka do elegantne užine uz posne grickalice.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Recept za bozu iz kuvara „Ko posti dušu gosti“ nudi jednostavan način da prirodno poboljšate otpornost organizma i uživate u autentičnom ukusu manastirskih tradicija.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Arhijerejska liturgija i rukoproizvođenje u čin ipođakona Darka Stefanovića u hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene doneli su radost i duhovnu snagu, a nadahnute reči episkopa šabačkog o praštanju i ljubavi bile su podsećanje na suštinu pravoslavnog života.
Post nije samo uzdržavanje od hrane već i put ka duhovnoj čistoti i spasenju. U svojoj poslanici iz 1930. godine, Sveti Vladika Nikolaj Velimirović obratio se vernicima, razjašnjavajući pravila i smisao posta, ali i upozoravajući na opasnosti gordosti i formalizma.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog Grigorija Dekapolita po starom kalendaru, Svetog proroka Sofoniju po novom, katolici su u periodu Adventa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.