Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Možemo živeti okruženi ljudima, a da iz dana u dan ostajemo zarobljeni u napetosti, sitnoj mržnji, neobjašnjivoj razdražljivosti i neprekidnom unutrašnjem nemiru. Svađe izbijaju ni zbog čega, reči postaju oštre, a duša sve teža. Problem ne deluje duhovno, više liči na psihološki ili karakterološki lom. A ipak, jedno oštro i precizno zapažanje starca Ilije Optinskog pokazuje da se uzrok često krije dublje nego što želimo da priznamo.
Znaci duhovne uznemirenosti koje mnogi zanemaruju
- Znaci da je osoba pod uticajem demona uključuju stalnu napetost, iritaciju, nestrpljenje, odbojnost prema molitvi i stalnu želju za svađom, ponižavanjem i ‘ubadanjem’ drugoga. To uključuje i iznenadne izlive besa, uznemirujuće snove, agresivnu maštu, odbojnost prema ispovesti i nemogućnost smirenja čak i u malim stvarima - govorio je starac Ilija.
U ovih nekoliko rečenica sabran je potresan duhovni dijagnostički snimak čoveka današnjice. Ne govori se o "velikim" gresima koje je lako prepoznati, već o sitnim, svakodnevnim otrovima duše: nervozi koja postaje navika, rečenicama koje povređuju „usput“, odsustvu strpljenja koje se pravda umorom, begu od molitve pod izgovorom nedostatka vremena. Starac ne govori o demonima kao o apstraktnoj pojavi, već o stanju čovekovog srca koje gubi mir i sposobnost da primi blagodat. Posebno je snažna napomena o odbojnosti prema ispovesti – jer upravo to mesto razotkrivanja i isceljenja postaje najteže onome ko je iznutra već zarobljen.
Gde se zapravo vodi borba za čovekovu slobodu
Pravoslavno iskustvo uči da se duhovna borba ne vodi spektakularno, već tiho, u mislima, u navikama, u neizgovorenim impulsima. Zato i pouka starca Ilije deluje kao hladna voda na usijano čelo: ona ne optužuje spoljašnji svet, nego vraća odgovornost čoveku. Ako u sebi prepoznamo stalnu napetost, potrebu da povredimo, nemogućnost da se smirimo i pred najmanjim iskušenjem, tada pitanje više nije ko nas nervira, već od čega smo se udaljili. U tom prostoru, između gubitka mira i povratka molitvi, odvija se prava borba za čovekovu slobodu. I baš tu se odlučuje hoćemo li ostati zatočenici nemira ili će tišina savesti ponovo dobiti glas.
Reči svetitelja iz Grčke razotkrivaju najopasniju prevaru tame: đavo postaje moćan samo ako mu damo pravo i poverujemo u njegovu silu. Ali kada mu se suprotstavimo sa smirenjem i verom – on nestaje poput praha.
Jerej Ruske pravoslavne crkve, teolog i misionar u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“, detaljno opisuje duhovnu prirodu demonske opsednutosti i ističe da je jedini put izlečenja vera, molitva i post.
Paroh hrama Svetog Aleksandra Nevskog u Moskvi otkriva zašto uplašena deca gube poverenje u Boga i kako ljubav, molitva i nežan razgovor otvaraju put istinskoj veri.
Tokom liturgije sa arhijerejima iz Gruzije na Staroj Bežaniji, poglavar SPC ogolio je duhovne zamke savremenog čoveka, upozorio na strasti koje razaraju slobodu i jasno poručio šta je smisao vere.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog Grigorija Dekapolita po starom kalendaru, Svetog proroka Sofoniju po novom, katolici su u periodu Adventa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Iguman manastira Rukumija naglašava moć molitve, posta i pokajanja, upozorava na opasnost roditeljskih kletvi i objašnjava kako priprema za svetu tajnu pričešća donosi duhovni mir i blagodat.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.