ŠTA I KAD POSLEDNJI TRAČAK NADE UMRE U ČOVEKU: Otac Haralampije kaže da je jedino rešenje u ovome
Ono što nije urađeno juče, može se uraditi danas, a ono što niste uradili pre, možete sutra, naglašava otac Haralampije.
U pokušaju da se nose s iskušenjima ili pobegnu od njih, ljudi često lutaju, a mnogi upadaju i u nove probleme.
Savremeni čovek suočen je sa sve većim iskušenjima u privatnom i profesionalnom životu. Veliki broj poslovnih i porodičnih obaveza, finansijska neizvesnost, sve veći zahtevi okoline i nedostatak vremena za lična zadovoljstva i odmor, dovode do toga da mnogi ljudi imaju osećaj da im se tlo pod nogama izmiče.
Pritisak utiče na njihove porodične i međuljudske odnose, ali i na mentalno i duhovno stanje.
U pokušaju da se nose sa tim pritiscima ili pobegnu od njih, često lutaju, a mnogi upadaju i u nove probleme.
O ovoj pojavi govorio je starac Emilijan, ukazujući na koji način čovek, gubeći ravnotežu zbog tereta svakodnevnog života, upada u još veće poteškoće, i to samo iz razloga što neće da malo pritrpi i shvati da problemi ne dolaze spolja, nego da ih on sam pravi.
- Šta čini čovek kad izgubi ravnotežu u svome životu, u domu, u porodici!? - pitao je starac Emilijan pa objasnio upravo ono za čim svaki čovek najpre posegne kad ga problemi i na poslu i u porodici pritisnu:
- Trče van, idu svakuda, jure za drugima, tragaju za razumevanjem, ljubavlju, zajednicom, duševnim odmorom; rasturaju se i zapliću u sve životne probleme. Varaju i bivaju varani, prave greške, bivaju smešni, rasturaju se njihove ličnosti, razboljevaju se, muče, strahuju, pate se, ljute se na Boga, i na kraju ga se odriču. Tada čovek traži odmor. Gde? Vraćajući se sebi. Ali, u sebi vidi prazninu, i ne može da izdrži. Ponovo odlazi, odvodeći sebe u još više grehova.
Starac potom kaže da će se ovo dešavati sve dok čovek ne shvati jedno:
- Da sam nije u stanju da ništa učini. On će od sebe dati samo volju, uložiti trud, podići krst i naučiti da trpi bol, a svaki dar je odozgo.
Ono što nije urađeno juče, može se uraditi danas, a ono što niste uradili pre, možete sutra, naglašava otac Haralampije. Prevelika otvorenost, neumerena druženja i površni odnosi sa drugima mogu, kako uče duhovnici, lako narušiti bračnu harmoniju i uneti nemir u dom. U svojoj knjizi o unutrašnjem miru otac Simeon Kragiopulos ne nudi utehu, već put do slobode od nevidljivog pritiska koji vlada životom modernog čoveka. Tradicionalna slika porodice, u kojoj je muškarac bio primarni zaštitnik i hranitelj, dok je žena bila čuvar doma, danas ustupa mesto novim obrascima funkcionisanja.
ŠTA I KAD POSLEDNJI TRAČAK NADE UMRE U ČOVEKU: Otac Haralampije kaže da je jedino rešenje u ovome
ZAŠTO PRIJATELJE NE TREBA PRIMATI U KUĆU: Objašnjenje arhimandrita Amvrosija iznenadiće mnoge
KAKO NASTAJE STRES I KAKO SE LEČI: Otac Simeon razbija zablude o jednom od najvećih problema savremenog čoveka
KAKO DA VAS ŽENA SLUŠA: Arhimandrit Hrizostom Nešić dao mudar savet muškarcima
Utehu nećemo naći ni u čemu zemaljskom već samo u Bogu, poručila je mati današnjim ženama.
Sveti oci su uvek naglašavali da, ma kakvo dete da je, ne treba ga posmatrati kao problem koji treba "slomiti“, već kao ličnost koju treba oblikovati.
Upravo mešanje roditelja u brak često postaje izvor nesporazuma.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Ruski svetitelj u svojoj pouci podseća na hrišćanski smisao nošenja krsta i pokazuje kako se i kroz stradanje može sačuvati vera.
Poglavar Carigradske patrijaršije stigao je u Sofiju na poziv Bugarske pravoslavne crkve, ali su ga ispred njenog sedišta dočekali demonstranti sa teškim optužbama.
Poreklo izreke, koju svi često koristimo, seže nekoliko vekova unazad, a njeno značenje otvara i pitanje odnosa između vere, namera i dela.
Smirenje podrazumeva da čovek ne pristupa molitvi kao da mu Bog nešto duguje, već sa svešću da ne zna uvek šta je za njega najbolje.
Poreklo izreke, koju svi često koristimo, seže nekoliko vekova unazad, a njeno značenje otvara i pitanje odnosa između vere, namera i dela.
Hrišćanski život ne podrazumeva odsustvo teškoća, već poverenje u Hrista i onda kada se čovek suočava sa nepravdom, gubicima i patnjom.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Svečanost je okupila učenike, roditelje i nastavnike, a poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je poruku o veri, obrazovanju i očuvanju srpskog identiteta među mladim generacijama u Australiji.
U Srbskom kuvaru iz 1855. godine sačuvan je recept za pripremu ovog jednostavnog obroka, koji se uz beli sir, beli luk i peršun može obogatiti i pretvoriti u još izdašnije jelo.
U besedi za subotu 20. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto najpre treba prepoznati sopstvene slabosti, kako ispraviti bližnjega bez povređivanja i zašto i opravdana ljutnja mora imati granicu.