Iguman manastira Rukumija naglašava moć molitve, posta i pokajanja, upozorava na opasnost roditeljskih kletvi i objašnjava kako priprema za svetu tajnu pričešća donosi duhovni mir i blagodat.
Božićni post, vreme pripreme za jedno od najvećih hrišćanskih praznika, donosi sa sobom priliku za duhovno pročišćenje i obnovu. Iguman manastira Rukumija, sveštenomonah Simeon, svojim rečima osvetljava značaj ovog perioda, naglašavajući moć molitve, posta i iskrenog pokajanja kao ključnih sredstava za oslobođenje od zlih sila i duhovni napredak.
- Moramo da se pazimo, u toku je Božićni post. Oni koji su pod uticajem zlih sila, treba da poste strogo, na vodi, pa da se pokaju. Da se kaju iskreno, da bi se kroz svete tajne oslobodili zlih sila - kaže iguman Rukumije.
Shutterstock
I posna hrana mora umereno da se konzumira
Prema rečima oca Simeona, post i molitva predstavljaju duhovno oružje protiv zla.
- Tamo gde je blagodat Božja – tu đavo ne može da bude nikako - ističe on, dodajući da je iskreno pokajanje preduslov oslobađanja od svakog oblika posednutosti. Ukoliko čovek oseća prisustvo zlih sila, potrebno je da detaljno ispovedi sve grehe od trenutka krštenja, uz iskreno kajanje i oproštaj prema svima.
Ako su zle sile i posle toga prisutne u čoveku, otac Simeon kaže da ispovest ili pokajanje nisu bili iskreni i posebno upozorava na opasnost prokletstva:
- Ima situacija kada su nekoga prokleli roditelji, baba ili deda. To je najteže. Ako je neko zaslužio prokletstvo, onda su u njemu zli duhovi kojih se teško osloboditi. Zato treba poštovati roditelje, da ne bi zaslužili neku tešku kletvu koja posle stvara velike probleme. Prema zakonu Božjem treba poštovati oca i mater da bi dobro i dugo poživeo na ovom svetu.
freepik
Prema zakonu Božjem treba poštovati oca i mater da bi dobro i dugo poživeo na ovom svetu
Božićni post, po rečima igumana Simeona, nije samo uzdržavanje od mrsne hrane, već i način za postizanje duhovne snage.
- Najvažnije je da se čovek ne prejeda i da ne uzima hranu sa željom. Može čovek da upotrebljava posnu hranu, ali da se prejeda, pa da dobije kilograme u toku posta. Telo tokom posta treba malo da smršavi, ne mnogo, jer se tako lakše bori protiv strasti. Post je vreme kada naša borbena gotovost na duhovnom planu treba da bude podignuta na jedan solidan nivo.
Priprema za svetu tajnu pričešća zahteva poseban duhovni napor. Svi dani pred pričešće poste se strogo na vodi, a broj obroka zavisi od potreba svakog pojedinca. Otac Simeon objašnjava da oni koji se manje troše mogu jesti jednom dnevno, dok oni sa većim potrebama mogu imati dva ili tri obroka. Ključ je umereno uzimanje hrane, bez prejedanja ili želje.
printskrin youtube
Otac Simeon, iguman manastira Rukumija
- Đavo ne može podneti molitvu i post - poručuje iguman, objašnjavajući da tamo gde su molitva i post prisutni, nema mesta za zle sile. Ovo je posebno važno za one koji osećaju duhovnu opterećenost – molitva i post otvaraju dušu za blagodat Božju i omogućavaju oslobađanje od svake vrste zla.
Iguman Simeon svojim savetima podseća sve vernike da je post vreme duhovne borbe i pripreme za radost Hristovog rođenja. Pokajanje, uzdržavanje i molitva vode ka duhovnom pročišćenju, dok blagodat Božja donosi mir i slobodu duši.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojim Misionarskim pismima, pozivajući se na duhovno viđenje svetog Jovana Vostrskog, razotkriva strah demona od tri neizmerno moćne stvari u životu hrišćanina.
Sveti Oci nas uče da Sveta tajna pričešća nije samo čin, već najdublji susret sa Bogom. Ko su oni koji ne mogu da pristupe putiru i zašto bi vernici trebalo češće da se sjedinjuju sa Telom i Krvlju Hristovom?
Posle svete liturgije koju je služio u hramu Rođenja Presvete Bogorodice, episkop šabački Jerotej uputio je vernicima nadahnutu poruku o značaju ljubavi prema bližjnjem, uz tumačenje priče o milostivom Samarjaninu i pripremi srca za radostan praznik Hristovog rođenja.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
Duhovni hod prema Vitlejemu, mitropolit zvorničko-tuzlanski pretočio je u stihove, a njegov glas, u pratnji harmoničnih tonova hora „Luka i Kleopa“, poziva na praštanje, duhovnu radost i ljubav, ispunjavajući svako srce toplinom božićne noći.
Kako pravilno doživeti Božićni post i kroz molitve, pokajanje i dobra dela doći do unutrašnjeg mira – paroh mladenovački, otac Marko nudi duhovnu podršku vernicima pred predstojeći praznik.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celini, protojerej Slobodan Lukić kroz svedočanstva Svetog Jovana Zlatoustog i vizantijske tipike objašnjava nastanak, razvoj i današnje ustrojstvo Božićnog posta u pravoslavnoj crkvi.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.