Wikipedia, PrintscreenBožić nije samo trenutak radosti, nego i poziv na duboko duhovno preobraženje
Uz molitvu, post, pokajanje i nesebičnu ljubav prema bližnjima, priprema za rođenje Hristovo postaje vreme duhovnog preobraženja i obnove vere. Otkrijte kako vam saveti duhovnih autoriteta mogu pomoći da ovaj dan dočekate sa radošću i mirom u srcu.
Kako se bliži Božić, srca vernika ispunjavaju se toplinom iščekivanja ovog svetog praznika. Međutim, Božić nije samo trenutak radosti – on je poziv na duboko duhovno preobraženje, na obnovu vere, ljubavi i nade. Sveti oci i starci Pravoslavne crkve podsećaju nas da prava priprema za Rođenje Hristovo nije samo u spoljnim pripremama, već u putu ispunjenom molitvom, postom, pokajanjem i nesebičnom ljubavlju prema bližnjima.
Savetuju nas da ovaj period dočekamo sa smirenjem i pažnjom, jer Božić nije samo praznik, već otelotvorenje nade i spasenja sveta kroz rođenje Hrista.
Shutterstock
Božić nije samo praznikradosti, nego i poziv na duboko duhovno preobraženje
Post kao duhovno očišćenje
Crkva je ustanovila Božićni post, poznat i kao četrdesetodnevni post, koj počinje 28. novembra i završava se 6. januara. Sveti oci naglašavaju da post nije samo uzdržavanje od hrane, već sredstvo duhovnog očišćenja.
Sveti Jovan Zlatousti kaže: „Post je lek za dušu i telo.“ On upozorava da post ne sme biti ograničen samo na ishranu, već se mora proširiti na naš način života. Treba da se uzdržavamo od zla, gneva, zavisti i svakog lošeg osećanja.
Sveti Jefrem Arizonski ističe: „Post je ključ kojim otvaramo srce Hristu.“ Kroz post pripremamo dušu da primi svetlost Hristovog rođenja.
Nemanja Pančić
Molitva dobija poseban značaj u pripremi za Božić
Molitva kao most ka Hristu
Sveti Oci ističu da je molitva najneposrednija komunikacija s Bogom. Tokom pripreme za Božić, molitva dobija poseban značaj jer nam pomaže da se usredsredimo na suštinu praznika.
Sveti Siluan Atonski uči nas: „Prava molitva nisu samo reči, već stanje srca.“ Molitva treba da bude stalna, iskrena i smirena kako bi ispunila dušu Hristovim prisustvom.
Starac Paisije Svetogorac kaže: „Molitva je disanje duše.“ Savetovao je vernike da u vreme Božića povećaju molitvu, učestvuju u bogosluženjima i čitaju duhovne knjige koje će im pomoći da prodube razumevanje tajne Rođenja.
Privatna arhiva
Sveti oci podsećaju da bez pokajanja nema blagodati Hristove
Pokajanje – prvi korak ka Hristu
Pokajanje je prvi korak ka pravoj duhovnoj pripremi. Sveti oci i starci podsećaju da bez pokajanja naše srce ostaje zatvoreno za blagodat Hristovu.
Sveti Nikodim Svetogorac ističe: „Pokajanje je vrata spasenja.“ Poziva vernike da pristupe Tajni Ispovesti kako bi očistili dušu od strasti i greha i pripremili se za susret sa Hristom.
Starac Jakov Calikis kaže: „Ispovest je kupka za dušu.“ Preporučivao je vernicima da se tokom Božićnog posta iskreno ispovedaju, odbace teret greha i žive s radošću i mirom u iščekivanju praznika Rođenja Hristovog.
shutterstock.comd
Sveti Oci podsećaju da priprema za Božić uključuje i praktičnu ljubav prema bližnjima
Ljubav prema bližnjima
Rođenje Hristovo je krajnji izraz Božije ljubavi prema čoveku. Sveti Oci podsećaju da priprema za Božić uključuje i praktičnu ljubav prema bližnjima.
Sveti Vasilije Veliki uči nas: „Ljubav je suština hrišćanskog života.“ On poziva vernike da oponašaju Hrista, koji je sebe prineo za spasenje sveta. Milosrđe, dobrotvornost i podrška slabima dela su koja nas približavaju Bogu.
Starac Porfirije Kavsokalivit ističe: „Ljubav isceljuje dušu.“ Savetovao je vernike da u vreme Božića pokazuju dobrotu i saosećanje ne samo rečima, već delima.
Foto: SPC
Vrhunac pripreme za Božić je učešće u svetoj liturgiji
Učešće u svetoj liturgiji
Vrhunac pripreme za Božić je učešće u svetoj liturgiji. Sveti oci i starci naglašavaju da je pričešće najveći dar koji možemo primiti tokom praznika Rođenja Hristovog.
Sveti Grigorije Bogoslov kaže: „Sveta liturgija je središte života hrišćanina!“ Pričešćem se sjedinjujemo s Bogom i doživljavamo punoću radosti Božića.
Priprema za Božić nije samo u spoljašnjim ritualima, već u unutrašnjem duhovnom preobraženju. Kroz molitvu, post, pokajanje, ljubav prema bližnjima i učešće u svetoj liturgiji, vernici mogu s radošću i mirom dočekati dan Rođenja Hristovog, ispunjeni blagodaću i svetlošću praznika.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
U svetu koji nas zasipa blještavilom i poklonima, pravoslavni hrišćani često se suočavaju s izazovom – kako održati praznik Rođenja Hristovog u središtu porodičnog praznovanja i očuvati njegov duhovni značaj
Religija.rs je posetila hram Svetog Aleksandra Nevskog, gde je posle unošenja badnjaka započelo praznično slavlje, dok je episkop hvostanski Aleksej darivao decu, a potom se uputio ka Svetosavskom hramu, gde će služiti ponoćnu liturgiju i povesti vernike u radost Hristovog rođenja.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U porti najveće svetinje Srbije tradicionalno je zapaljen badnjak, dok su osvećenje i crkvene pesme ispunile duše vernika, pripremajući ih za proslavu Rođenja Hristovog.
Razmišljanja Svetog Pajsija Atonskog o duhovnoj budnosti i smirenju vode nas ka dubljem razumevanju Hristovog Rođenja i poruke pastira koji su prvi ugledali Božansko svetlo.
Manastir Svetog Stefana u Slancima već 12. godinu zaredom organizuje akciju deljenja osveštanih badnjaka, uz prikupljanje dobrovoljnih priloga za porodice u nevolji, od 4. do 6. januara, na brojnim lokacijama u Beogradu.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, dok se u narodu obeležavaju poklade kao duhovna i običajna priprema za četrdeset dana uzdržanja.