Wikipedia, PrintscreenBožić nije samo trenutak radosti, nego i poziv na duboko duhovno preobraženje
Uz molitvu, post, pokajanje i nesebičnu ljubav prema bližnjima, priprema za rođenje Hristovo postaje vreme duhovnog preobraženja i obnove vere. Otkrijte kako vam saveti duhovnih autoriteta mogu pomoći da ovaj dan dočekate sa radošću i mirom u srcu.
Kako se bliži Božić, srca vernika ispunjavaju se toplinom iščekivanja ovog svetog praznika. Međutim, Božić nije samo trenutak radosti – on je poziv na duboko duhovno preobraženje, na obnovu vere, ljubavi i nade. Sveti oci i starci Pravoslavne crkve podsećaju nas da prava priprema za Rođenje Hristovo nije samo u spoljnim pripremama, već u putu ispunjenom molitvom, postom, pokajanjem i nesebičnom ljubavlju prema bližnjima.
Savetuju nas da ovaj period dočekamo sa smirenjem i pažnjom, jer Božić nije samo praznik, već otelotvorenje nade i spasenja sveta kroz rođenje Hrista.
Shutterstock
Božić nije samo praznikradosti, nego i poziv na duboko duhovno preobraženje
Post kao duhovno očišćenje
Crkva je ustanovila Božićni post, poznat i kao četrdesetodnevni post, koj počinje 28. novembra i završava se 6. januara. Sveti oci naglašavaju da post nije samo uzdržavanje od hrane, već sredstvo duhovnog očišćenja.
Sveti Jovan Zlatousti kaže: „Post je lek za dušu i telo.“ On upozorava da post ne sme biti ograničen samo na ishranu, već se mora proširiti na naš način života. Treba da se uzdržavamo od zla, gneva, zavisti i svakog lošeg osećanja.
Sveti Jefrem Arizonski ističe: „Post je ključ kojim otvaramo srce Hristu.“ Kroz post pripremamo dušu da primi svetlost Hristovog rođenja.
Nemanja Pančić
Molitva dobija poseban značaj u pripremi za Božić
Molitva kao most ka Hristu
Sveti Oci ističu da je molitva najneposrednija komunikacija s Bogom. Tokom pripreme za Božić, molitva dobija poseban značaj jer nam pomaže da se usredsredimo na suštinu praznika.
Sveti Siluan Atonski uči nas: „Prava molitva nisu samo reči, već stanje srca.“ Molitva treba da bude stalna, iskrena i smirena kako bi ispunila dušu Hristovim prisustvom.
Starac Paisije Svetogorac kaže: „Molitva je disanje duše.“ Savetovao je vernike da u vreme Božića povećaju molitvu, učestvuju u bogosluženjima i čitaju duhovne knjige koje će im pomoći da prodube razumevanje tajne Rođenja.
Privatna arhiva
Sveti oci podsećaju da bez pokajanja nema blagodati Hristove
Pokajanje – prvi korak ka Hristu
Pokajanje je prvi korak ka pravoj duhovnoj pripremi. Sveti oci i starci podsećaju da bez pokajanja naše srce ostaje zatvoreno za blagodat Hristovu.
Sveti Nikodim Svetogorac ističe: „Pokajanje je vrata spasenja.“ Poziva vernike da pristupe Tajni Ispovesti kako bi očistili dušu od strasti i greha i pripremili se za susret sa Hristom.
Starac Jakov Calikis kaže: „Ispovest je kupka za dušu.“ Preporučivao je vernicima da se tokom Božićnog posta iskreno ispovedaju, odbace teret greha i žive s radošću i mirom u iščekivanju praznika Rođenja Hristovog.
shutterstock.comd
Sveti Oci podsećaju da priprema za Božić uključuje i praktičnu ljubav prema bližnjima
Ljubav prema bližnjima
Rođenje Hristovo je krajnji izraz Božije ljubavi prema čoveku. Sveti Oci podsećaju da priprema za Božić uključuje i praktičnu ljubav prema bližnjima.
Sveti Vasilije Veliki uči nas: „Ljubav je suština hrišćanskog života.“ On poziva vernike da oponašaju Hrista, koji je sebe prineo za spasenje sveta. Milosrđe, dobrotvornost i podrška slabima dela su koja nas približavaju Bogu.
Starac Porfirije Kavsokalivit ističe: „Ljubav isceljuje dušu.“ Savetovao je vernike da u vreme Božića pokazuju dobrotu i saosećanje ne samo rečima, već delima.
Foto: SPC
Vrhunac pripreme za Božić je učešće u svetoj liturgiji
Učešće u svetoj liturgiji
Vrhunac pripreme za Božić je učešće u svetoj liturgiji. Sveti oci i starci naglašavaju da je pričešće najveći dar koji možemo primiti tokom praznika Rođenja Hristovog.
Sveti Grigorije Bogoslov kaže: „Sveta liturgija je središte života hrišćanina!“ Pričešćem se sjedinjujemo s Bogom i doživljavamo punoću radosti Božića.
Priprema za Božić nije samo u spoljašnjim ritualima, već u unutrašnjem duhovnom preobraženju. Kroz molitvu, post, pokajanje, ljubav prema bližnjima i učešće u svetoj liturgiji, vernici mogu s radošću i mirom dočekati dan Rođenja Hristovog, ispunjeni blagodaću i svetlošću praznika.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
U svetu koji nas zasipa blještavilom i poklonima, pravoslavni hrišćani često se suočavaju s izazovom – kako održati praznik Rođenja Hristovog u središtu porodičnog praznovanja i očuvati njegov duhovni značaj
Religija.rs je posetila hram Svetog Aleksandra Nevskog, gde je posle unošenja badnjaka započelo praznično slavlje, dok je episkop hvostanski Aleksej darivao decu, a potom se uputio ka Svetosavskom hramu, gde će služiti ponoćnu liturgiju i povesti vernike u radost Hristovog rođenja.
Bezvremena mudrost ovog velikog svetitelja, izrečena pre više vekova, i danas odzvanja snagom istine — podsećajući da prava vrednost života nije u bogatstvu i moći, već u ljubavi, skromnosti i unutrašnjem miru.
Na praznik Prepodobne Efrosinije i Prepodobnog Sergija Radonješkog, u Crkvi Svete Trojice u Donjem Ostrogu služena je zaupokojena liturgija za pokoj duše oca Ilije.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U porti najveće svetinje Srbije tradicionalno je zapaljen badnjak, dok su osvećenje i crkvene pesme ispunile duše vernika, pripremajući ih za proslavu Rođenja Hristovog.
Razmišljanja Svetog Pajsija Atonskog o duhovnoj budnosti i smirenju vode nas ka dubljem razumevanju Hristovog Rođenja i poruke pastira koji su prvi ugledali Božansko svetlo.
Manastir Svetog Stefana u Slancima već 12. godinu zaredom organizuje akciju deljenja osveštanih badnjaka, uz prikupljanje dobrovoljnih priloga za porodice u nevolji, od 4. do 6. januara, na brojnim lokacijama u Beogradu.
Bezvremena mudrost ovog velikog svetitelja, izrečena pre više vekova, i danas odzvanja snagom istine — podsećajući da prava vrednost života nije u bogatstvu i moći, već u ljubavi, skromnosti i unutrašnjem miru.
Restauracija spomenika Krst iz 1862. godine obuhvata obnovu natpisnih tabli, metalne ograde i pešačke staze, dok park dobija više od 200 novih stabala, čuvajući sećanje na oslobođenje Beograda 1806. godine.
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
Zvanično hvaljena kao "istorijski trenutak jedinstva", poseta poglavara Rimokatoličke crkve izaziva zabrinutost teologa i klirika – da li se radi o dijalogu ili političko-verskoj igri?
Monah iz Manastir Krušedol objavio je 1855. godine zbirku recepata, među kojima je i ovaj koji pokazuje kako se od najskromnijih sastojaka stvara nezaboravan ukus i miris starine
U toploj i bratskoj atmosferi, poglavar Srpske pravoslavne crkve primio je visokog gosta iz Ruske pravoslavne crkve, a razgovor je protekao u znaku zajedničke molitve, sabornosti i neraskidivih duhovnih veza dva pravoslavna naroda.