Wikipedia, PrintscreenBožić nije samo trenutak radosti, nego i poziv na duboko duhovno preobraženje
Uz molitvu, post, pokajanje i nesebičnu ljubav prema bližnjima, priprema za rođenje Hristovo postaje vreme duhovnog preobraženja i obnove vere. Otkrijte kako vam saveti duhovnih autoriteta mogu pomoći da ovaj dan dočekate sa radošću i mirom u srcu.
Kako se bliži Božić, srca vernika ispunjavaju se toplinom iščekivanja ovog svetog praznika. Međutim, Božić nije samo trenutak radosti – on je poziv na duboko duhovno preobraženje, na obnovu vere, ljubavi i nade. Sveti oci i starci Pravoslavne crkve podsećaju nas da prava priprema za Rođenje Hristovo nije samo u spoljnim pripremama, već u putu ispunjenom molitvom, postom, pokajanjem i nesebičnom ljubavlju prema bližnjima.
Savetuju nas da ovaj period dočekamo sa smirenjem i pažnjom, jer Božić nije samo praznik, već otelotvorenje nade i spasenja sveta kroz rođenje Hrista.
Shutterstock
Božić nije samo praznikradosti, nego i poziv na duboko duhovno preobraženje
Post kao duhovno očišćenje
Crkva je ustanovila Božićni post, poznat i kao četrdesetodnevni post, koj počinje 28. novembra i završava se 6. januara. Sveti oci naglašavaju da post nije samo uzdržavanje od hrane, već sredstvo duhovnog očišćenja.
Sveti Jovan Zlatousti kaže: „Post je lek za dušu i telo.“ On upozorava da post ne sme biti ograničen samo na ishranu, već se mora proširiti na naš način života. Treba da se uzdržavamo od zla, gneva, zavisti i svakog lošeg osećanja.
Sveti Jefrem Arizonski ističe: „Post je ključ kojim otvaramo srce Hristu.“ Kroz post pripremamo dušu da primi svetlost Hristovog rođenja.
Nemanja Pančić
Molitva dobija poseban značaj u pripremi za Božić
Molitva kao most ka Hristu
Sveti Oci ističu da je molitva najneposrednija komunikacija s Bogom. Tokom pripreme za Božić, molitva dobija poseban značaj jer nam pomaže da se usredsredimo na suštinu praznika.
Sveti Siluan Atonski uči nas: „Prava molitva nisu samo reči, već stanje srca.“ Molitva treba da bude stalna, iskrena i smirena kako bi ispunila dušu Hristovim prisustvom.
Starac Paisije Svetogorac kaže: „Molitva je disanje duše.“ Savetovao je vernike da u vreme Božića povećaju molitvu, učestvuju u bogosluženjima i čitaju duhovne knjige koje će im pomoći da prodube razumevanje tajne Rođenja.
Privatna arhiva
Sveti oci podsećaju da bez pokajanja nema blagodati Hristove
Pokajanje – prvi korak ka Hristu
Pokajanje je prvi korak ka pravoj duhovnoj pripremi. Sveti oci i starci podsećaju da bez pokajanja naše srce ostaje zatvoreno za blagodat Hristovu.
Sveti Nikodim Svetogorac ističe: „Pokajanje je vrata spasenja.“ Poziva vernike da pristupe Tajni Ispovesti kako bi očistili dušu od strasti i greha i pripremili se za susret sa Hristom.
Starac Jakov Calikis kaže: „Ispovest je kupka za dušu.“ Preporučivao je vernicima da se tokom Božićnog posta iskreno ispovedaju, odbace teret greha i žive s radošću i mirom u iščekivanju praznika Rođenja Hristovog.
shutterstock.comd
Sveti Oci podsećaju da priprema za Božić uključuje i praktičnu ljubav prema bližnjima
Ljubav prema bližnjima
Rođenje Hristovo je krajnji izraz Božije ljubavi prema čoveku. Sveti Oci podsećaju da priprema za Božić uključuje i praktičnu ljubav prema bližnjima.
Sveti Vasilije Veliki uči nas: „Ljubav je suština hrišćanskog života.“ On poziva vernike da oponašaju Hrista, koji je sebe prineo za spasenje sveta. Milosrđe, dobrotvornost i podrška slabima dela su koja nas približavaju Bogu.
Starac Porfirije Kavsokalivit ističe: „Ljubav isceljuje dušu.“ Savetovao je vernike da u vreme Božića pokazuju dobrotu i saosećanje ne samo rečima, već delima.
Foto: SPC
Vrhunac pripreme za Božić je učešće u svetoj liturgiji
Učešće u svetoj liturgiji
Vrhunac pripreme za Božić je učešće u svetoj liturgiji. Sveti oci i starci naglašavaju da je pričešće najveći dar koji možemo primiti tokom praznika Rođenja Hristovog.
Sveti Grigorije Bogoslov kaže: „Sveta liturgija je središte života hrišćanina!“ Pričešćem se sjedinjujemo s Bogom i doživljavamo punoću radosti Božića.
Priprema za Božić nije samo u spoljašnjim ritualima, već u unutrašnjem duhovnom preobraženju. Kroz molitvu, post, pokajanje, ljubav prema bližnjima i učešće u svetoj liturgiji, vernici mogu s radošću i mirom dočekati dan Rođenja Hristovog, ispunjeni blagodaću i svetlošću praznika.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
U svetu koji nas zasipa blještavilom i poklonima, pravoslavni hrišćani često se suočavaju s izazovom – kako održati praznik Rođenja Hristovog u središtu porodičnog praznovanja i očuvati njegov duhovni značaj
Religija.rs je posetila hram Svetog Aleksandra Nevskog, gde je posle unošenja badnjaka započelo praznično slavlje, dok je episkop hvostanski Aleksej darivao decu, a potom se uputio ka Svetosavskom hramu, gde će služiti ponoćnu liturgiju i povesti vernike u radost Hristovog rođenja.
Prva velika iskopina na ostrvu Sir Bani Jas u poslednjih 30 godina otkriva da je ranohrišćanska zajednica živela u srcu Persijskog zaliva i otvara nova poglavlja o širenju vere Hristove.
Vernici su se okupili u istorijskom Hramu Svetog Stefana Dečanskog, dok patrijarh Porfirije kroz poruku opraštanja i ljubavi podseća da slediti Hrista znači učiniti Njegovu reč stvarnošću sopstvenog života.
Ono što većina baca, monasi su pretvarali u slatko koje je vekovima dočekivalo hodočasnike na Svetoj Gori – evo recepta sačuvanog kroz monašku tradiciju.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za današnji dan otkriva da gordost i sujeta ne donose slavu, već sramotu, jer se pred večnim Sudom otkriva istina unutrašnjeg života čoveka.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U porti najveće svetinje Srbije tradicionalno je zapaljen badnjak, dok su osvećenje i crkvene pesme ispunile duše vernika, pripremajući ih za proslavu Rođenja Hristovog.
Razmišljanja Svetog Pajsija Atonskog o duhovnoj budnosti i smirenju vode nas ka dubljem razumevanju Hristovog Rođenja i poruke pastira koji su prvi ugledali Božansko svetlo.
Manastir Svetog Stefana u Slancima već 12. godinu zaredom organizuje akciju deljenja osveštanih badnjaka, uz prikupljanje dobrovoljnih priloga za porodice u nevolji, od 4. do 6. januara, na brojnim lokacijama u Beogradu.
Prva velika iskopina na ostrvu Sir Bani Jas u poslednjih 30 godina otkriva da je ranohrišćanska zajednica živela u srcu Persijskog zaliva i otvara nova poglavlja o širenju vere Hristove.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za današnji dan otkriva da gordost i sujeta ne donose slavu, već sramotu, jer se pred večnim Sudom otkriva istina unutrašnjeg života čoveka.
U ovoj jedinstvenoj molitvi starca Sofronija, duhovnog učitelja Svetog Siluana Atonskog, svaka reč odražava borbu sa slabostima, težnju za pokajanjem i duboku čežnju za Božjom milošću.
Jerej Ruske pravoslavne crkve, teolog i misionar u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“, detaljno opisuje duhovnu prirodu demonske opsednutosti i ističe da je jedini put izlečenja vera, molitva i post.
Sveštenik Goran Nuhanović otkrio je kako obična štićenica staračkog doma, pred odlazak s ovoga sveta, kroz ispovest i pričešće doživela viziju nebeske svetlosti i prizvala prisustvo svetitelja.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.
Na praznik Svetih Zosima i Jakova, gospođa Vukotić iz Minhena ispričala kako su joj nestali bolovi nakon operacije, verujući da su joj tumanski svetitelji doneli isceljenje i novi život.
U regionalnom centru Vest Jorkšira čitava zajednica odlučila je da krene putem apostolske vere – prva liturgija već je služena, a uskoro sledi čin sabornog krštenja 34 vernika.
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Jerej Ruske pravoslavne crkve, teolog i misionar u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“, detaljno opisuje duhovnu prirodu demonske opsednutosti i ističe da je jedini put izlečenja vera, molitva i post.