Wikipedia, PrintscreenBožić nije samo trenutak radosti, nego i poziv na duboko duhovno preobraženje
Uz molitvu, post, pokajanje i nesebičnu ljubav prema bližnjima, priprema za rođenje Hristovo postaje vreme duhovnog preobraženja i obnove vere. Otkrijte kako vam saveti duhovnih autoriteta mogu pomoći da ovaj dan dočekate sa radošću i mirom u srcu.
Kako se bliži Božić, srca vernika ispunjavaju se toplinom iščekivanja ovog svetog praznika. Međutim, Božić nije samo trenutak radosti – on je poziv na duboko duhovno preobraženje, na obnovu vere, ljubavi i nade. Sveti oci i starci Pravoslavne crkve podsećaju nas da prava priprema za Rođenje Hristovo nije samo u spoljnim pripremama, već u putu ispunjenom molitvom, postom, pokajanjem i nesebičnom ljubavlju prema bližnjima.
Savetuju nas da ovaj period dočekamo sa smirenjem i pažnjom, jer Božić nije samo praznik, već otelotvorenje nade i spasenja sveta kroz rođenje Hrista.
Shutterstock
Božić nije samo praznikradosti, nego i poziv na duboko duhovno preobraženje
Post kao duhovno očišćenje
Crkva je ustanovila Božićni post, poznat i kao četrdesetodnevni post, koj počinje 28. novembra i završava se 6. januara. Sveti oci naglašavaju da post nije samo uzdržavanje od hrane, već sredstvo duhovnog očišćenja.
Sveti Jovan Zlatousti kaže: „Post je lek za dušu i telo.“ On upozorava da post ne sme biti ograničen samo na ishranu, već se mora proširiti na naš način života. Treba da se uzdržavamo od zla, gneva, zavisti i svakog lošeg osećanja.
Sveti Jefrem Arizonski ističe: „Post je ključ kojim otvaramo srce Hristu.“ Kroz post pripremamo dušu da primi svetlost Hristovog rođenja.
Nemanja Pančić
Molitva dobija poseban značaj u pripremi za Božić
Molitva kao most ka Hristu
Sveti Oci ističu da je molitva najneposrednija komunikacija s Bogom. Tokom pripreme za Božić, molitva dobija poseban značaj jer nam pomaže da se usredsredimo na suštinu praznika.
Sveti Siluan Atonski uči nas: „Prava molitva nisu samo reči, već stanje srca.“ Molitva treba da bude stalna, iskrena i smirena kako bi ispunila dušu Hristovim prisustvom.
Starac Paisije Svetogorac kaže: „Molitva je disanje duše.“ Savetovao je vernike da u vreme Božića povećaju molitvu, učestvuju u bogosluženjima i čitaju duhovne knjige koje će im pomoći da prodube razumevanje tajne Rođenja.
Privatna arhiva
Sveti oci podsećaju da bez pokajanja nema blagodati Hristove
Pokajanje – prvi korak ka Hristu
Pokajanje je prvi korak ka pravoj duhovnoj pripremi. Sveti oci i starci podsećaju da bez pokajanja naše srce ostaje zatvoreno za blagodat Hristovu.
Sveti Nikodim Svetogorac ističe: „Pokajanje je vrata spasenja.“ Poziva vernike da pristupe Tajni Ispovesti kako bi očistili dušu od strasti i greha i pripremili se za susret sa Hristom.
Starac Jakov Calikis kaže: „Ispovest je kupka za dušu.“ Preporučivao je vernicima da se tokom Božićnog posta iskreno ispovedaju, odbace teret greha i žive s radošću i mirom u iščekivanju praznika Rođenja Hristovog.
shutterstock.comd
Sveti Oci podsećaju da priprema za Božić uključuje i praktičnu ljubav prema bližnjima
Ljubav prema bližnjima
Rođenje Hristovo je krajnji izraz Božije ljubavi prema čoveku. Sveti Oci podsećaju da priprema za Božić uključuje i praktičnu ljubav prema bližnjima.
Sveti Vasilije Veliki uči nas: „Ljubav je suština hrišćanskog života.“ On poziva vernike da oponašaju Hrista, koji je sebe prineo za spasenje sveta. Milosrđe, dobrotvornost i podrška slabima dela su koja nas približavaju Bogu.
Starac Porfirije Kavsokalivit ističe: „Ljubav isceljuje dušu.“ Savetovao je vernike da u vreme Božića pokazuju dobrotu i saosećanje ne samo rečima, već delima.
Foto: SPC
Vrhunac pripreme za Božić je učešće u svetoj liturgiji
Učešće u svetoj liturgiji
Vrhunac pripreme za Božić je učešće u svetoj liturgiji. Sveti oci i starci naglašavaju da je pričešće najveći dar koji možemo primiti tokom praznika Rođenja Hristovog.
Sveti Grigorije Bogoslov kaže: „Sveta liturgija je središte života hrišćanina!“ Pričešćem se sjedinjujemo s Bogom i doživljavamo punoću radosti Božića.
Priprema za Božić nije samo u spoljašnjim ritualima, već u unutrašnjem duhovnom preobraženju. Kroz molitvu, post, pokajanje, ljubav prema bližnjima i učešće u svetoj liturgiji, vernici mogu s radošću i mirom dočekati dan Rođenja Hristovog, ispunjeni blagodaću i svetlošću praznika.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
U svetu koji nas zasipa blještavilom i poklonima, pravoslavni hrišćani često se suočavaju s izazovom – kako održati praznik Rođenja Hristovog u središtu porodičnog praznovanja i očuvati njegov duhovni značaj
Religija.rs je posetila hram Svetog Aleksandra Nevskog, gde je posle unošenja badnjaka započelo praznično slavlje, dok je episkop hvostanski Aleksej darivao decu, a potom se uputio ka Svetosavskom hramu, gde će služiti ponoćnu liturgiju i povesti vernike u radost Hristovog rođenja.
U različitim krajevima srpskih zemalja i danas se za zadušni dan mesi pogača, čija priprema čuva običaj star vekovima i prenosi se kao deo porodičnog predanja.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
Hiljade vernika danas obilaze grobove svojih predaka, zbog čega na gradskim grobljima važe posebne mere, dok su za starije građane i osobe koje se otežano kreću obezbeđena vozila za prevoz do najudaljenijih parcela.
Tumačeći Hristove reči o Utešitelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 7. sedmice po Vaskrsu otkriva zašto se unutrašnja snaga ne zadržava sama od sebe.
Uoči praznika Silaska Svetog Duha, vernici pale sveće i uznose molitve, verujući da se u zajedničkom bogosluženju briše granica između sećanja i nade u večni život.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista.
U porti najveće svetinje Srbije tradicionalno je zapaljen badnjak, dok su osvećenje i crkvene pesme ispunile duše vernika, pripremajući ih za proslavu Rođenja Hristovog.
Razmišljanja Svetog Pajsija Atonskog o duhovnoj budnosti i smirenju vode nas ka dubljem razumevanju Hristovog Rođenja i poruke pastira koji su prvi ugledali Božansko svetlo.
Tumačeći Hristove reči o Utešitelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 7. sedmice po Vaskrsu otkriva zašto se unutrašnja snaga ne zadržava sama od sebe.
Govoreći o pticama, veliki srpski duhovnik ostavio je snažnu pouku o nezadovoljstvu koje čovek sam nosi u sebi i miru koji počinje tek onda kada nauči da bude blagodaran.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Andronika po starom i prepodobnog Isakija ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Ivanku Orleanku, dok muslimani obeležavaju četvrti dan Kurban-bajrama, a Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve služio je liturgiju u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja, a posebnu pažnju izazvali su darovi, poruke o Časnom Pojasu i dodela najvišeg monaškog čina igumanu manastira Podmajne.