Rad "Verskog dobrotvornog starateljstva" zasnovan je na osnovnim neprolaznim hrišćanskim vrednostima ljubavi prema bližnjima.
"Versko dobrotvorno društvo" je osnovano 1967. godine po blagoslovu tadašnjeg patrijarha srpskog Germana. Osnovna svrha delovanja ove dobrotvorne oganizacije je sprovođenje različitih humanitarnih aktivnosti, u cilju pružanja pomoći svima kojima je to potrebno.
Rad "Verskog dobrotvornog starateljstva" zasnovan je na osnovnim neprolaznim hrišćanskim vrednostima ljubavi prema bližnjima.
Na čelu VDS-a je patrijarh Porfirije kao predsednik, koji vrši nadzor i lično ocenjuje sveukupnu delatnost organizacije.
OLIVER BUNIC / AFP / Profimedia
Patrijarh Porfirije je danas na čelu "Verskog dobrotvornog društva"
Jasminka Marjanović, školski psiholog, jedna je od zaposlenih u "Verskom dobrotvornom starateljstvu". Ona objašnjava da ju je dolazak u ovu instituciju prijatno iznenadio.
- Bila sam iznenađena ljudima koji ovde rade i njihovom nemerljivom brigom i empatijom. Oni u svakom trenutku izlaze u susret svakom od ljudi koji dolaze - navodi Marjanović.
Kako objašnjava ova radnica "Verskog dobrotvornog starateljstva", posetioci ustanove ne dolaze samo zbog hrane. U ovoj instituciji, zalogaji hrane hrane i dušu i telo.
- Korisnici prvenstveno dolaze po hranu, ali za njih hrana znači i razgovor, pogled, ljubazan smešak. Oni se raduju zato što ih mi posmatramo kao ljude, jer je današnje vreme takvo da mnogi ljudi ne čuju svoje bližnje - objašnjava ona.
Psiholog ističe da situacija za korisnike dobrotvorne ustanove postaje još teža kada nemaju novčana primanja, što često dovodi do prekida socijalnih veza.
- Kada nemate novca, socijalna mreža puca i ostajete sami. Mi ovde pokušavamo da motivišemo korisnike, pogotovo mlađe koji se bore sa zavisnostima, da krenu na lečenje i posete specijalizovane ustanove - dodaje Marjanović.
Mnogi se u životu suočavaju sa izazovima koji ih mogu slomiti, a čest razlog za pad i neuspeh je upravo nedostatak podrške drugih.
- Mnogi su bili na lečenju, ali su ga napustili. Razlog je jednostavan – nisu imali podršku. Setim se često rečenice iz romana Ernesta Hemingveja "Za kim zvone zvona": 'Nijedan čovek nije ostrvo, sam po sebi celina, već je deo kontinenta i deo zemlje'. Znači, svi smo povezani - zaključuje Jasminka Marjanović, školski psiholog i zaposlena radnica "Verskog dobrotvornog društva".
Manastir Jovanje, smešten u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, postoji još od pre boja na Kosovu 1389. godine, a današnja crkva, posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, podignuta je 1957. godine. Poznat je po čudotvornoj ikoni Majke Božje Brzopomoćnice, koju je 1939. godine donio arhimandrit Serafim Rus, a za koju se veruje da pomaže ženama koje žele, a ne mogu da imaju decu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Georgija – Đurđevdan po starom i Svetog Jova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Irineja Sremskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada je 303. godine car Dioklecijan organizovao progon hrišćana, deseti po redu i najveći ikada, svetitelj je podelio imovinu siromašnima i oslobodio svoje robove.
Stariji muškarac iz Ufe mesecima je obijao hramove tražeći novac za osnovne potrebe, a potom se vraćao na ista mesta, pokušavajući da na neobičan način umiri savest i ispravi ono što je učinio
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Stariji muškarac iz Ufe mesecima je obijao hramove tražeći novac za osnovne potrebe, a potom se vraćao na ista mesta, pokušavajući da na neobičan način umiri savest i ispravi ono što je učinio
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U "Srbskom kuvaru" monaha manastira Krušedol čuva se neobična manastirska verzija jela koja spaja krompir, jabuku i beli mrs u ukus koji i danas iznenađuje, a nastala je u danima kada post nije bio strog.