Manastir Jovanje, smešten u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, postoji još od pre boja na Kosovu 1389. godine, a današnja crkva, posvećena Svetom Jovanu Krstitelju, podignuta je 1957. godine. Poznat je po čudotvornoj ikoni Majke Božje Brzopomoćnice, koju je 1939. godine donio arhimandrit Serafim Rus, a za koju se veruje da pomaže ženama koje žele, a ne mogu da imaju decu.
Na srpskoj Svetoj gori, u Ovčarsko-kablarskoj klisuri na levoj obali Morave ušuškala se velika svetinja, manastir Jovanje. Ne zna se ko je sa sigurnošću podigao ovaj manastir, ali se veruje da postojao i pre Boja na Kosovu i Metohiji 1389. godine.
Stara crkva posvećena Svetom Jovanu Krstitelju potopljena je prilikom izgradnje hidrocentrale i jezera Međuvršje, 1954. godine, a današnji manastir Jovanje je podignut 1957. godine posle izgradnje jezera Međuvršje, za vreme Episkopa Germana. Po stilu Jovanjska crkva je jedna od najlepših u srpskoj Svetoj Gori. Ono po čemu je ovaj manastir poseban jeste i čudotvrna ikona Majke Božje Brzopomoćnice, koju je doneo arhimandrit Serafim Rus 1939. godine.
- Za tu ikonu pretpostavlja se da je kopija čuvene ikone iz manastira Dohijara sa Svete Gore, zna se da ju je Serafim Rus doneo u Srbiju 1923. godine, kada je i sam došao i da se od nje nije odvajao. Kada je stari manastir potopljen, sve stvari i ikone su odnete u Nikolje. Kada se igumanije Katarina vraćala u novo Jovanje, sa sobom je ponela samo tu ikonu, kravu i šivaću mašinu. Monahinje ništa drugo nisu imale, ali je Majka Božija pomogla izgradnju manastira i štitila ih od svega - kaže starosedelac Ovčar Banje koji je od svojih predaka slušao priče o manastiru Jovanje.
RINA
Manastir Jovanje
Danas je manastir Jovanje ženski manastir, a zahvaljući divnim, požrtvovanim i vrednim monahinjama to je jedna od najlepših svetinja u Srbiji. Odiše mirom, lepotom i duhovnošću, a veliki broj vernika dolazi upravo tu da se pomoli za zdravlje i sreću, ali i za poneku neostvarenu želju.
- Veruje se da Majka Božija pomaže u svakoj neprilici, naročito se veruje da pomaže ženama koje žele, a ne mogu da dobiju decu. Ljudi joj se mole i za nalaženje nestalih stvari, kod emotivnih nedoumica. Dosta ljudi obilazi manastir Jovanje i to je zaosta jedna od najvećih svetinja u našem kraju. Pored ikone koja se nalazi unutar manastira, nalazi se knjiga sa molitvom koju čitaju vernici kad dođu do velike svetiteljke po pomoć - kaže sagovornik.
Za datum proslavljenja čudotvorne ikone Brzopomoćnice, određen je 22. novembar po novom, odnosno 9.novembar po starom kalendaru.
Sveto tlo Atosa predstavlja duhovnu kuću pravoslavni narod, ali posebno su interesantne činjenice vezane i za jedinu bolnicu na poluostrvu, koja se nalazi u srpskom manastiru.
Lepa, mala crkva kompletno je izgrađena od drveta! Kažu da je korišćen norveški beli bor i čamovina, pa čitava bogomolja svojom arhitekturom odudara od ostalih fruškogorskih svetinja.
Monasi manastira Grigorijata sa Svete Gore snažno su se usprotivili predlogu patrijarha Vartolomeja i Carigradske patrijaršije, u godišnjem izdanju publikacije "Orthodoxos Typos", detaljno obrazlažući ključne razlike između pravoslavne i katoličke proslave Vaskrsa, koje čuvaju veru i svetootačko predanje.
U manastiru Dohijar, ova čudesna ikona vekovima pruža utehu i isceljenje vernicima širom sveta. Njena moć potvrđena je kroz nebrojene priče o spasenju, a jedan od novijih primera je nemi mladić iz Strumice koji je izgovorio prve reči pred ovom svetinjom.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Keliot iz kelije Svetog Jovana Krstitelja na Svetoj Gori zadobio je teške povrede u udesu kod Trikale, a njegova smrt zavila je u tugu bratstvo Ivirona i monašku zajednicu Meteora.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.