Sveto tlo Atosa predstavlja duhovnu kuću pravoslavni narod, ali posebno su interesantne činjenice vezane i za jedinu bolnicu na poluostrvu, koja se nalazi u srpskom manastiru.
Sveta gora je mesto gde se monasi mole čitav milenijum, misleći na ceo svet. Svi koji ovde dođu traže mir i spokoj, a Sveta gora kao monaška republika, ima svoju poštu, prodavnicu, policiju, hotel, restoran i sve ono što je potrebno da bi svakodnevni život monaha, ali i onih koji je posete funkcionisao neometano i u korak sa modernim vremenom.
Glavni grad monaške republike je Kareja, kao administrativni centar, a posebno je zanimljivo pomenuti i to da se jedina bolnica na Atosu nalazi upravo u manastiru SPC - u Hilandaru.
Bolnica u manastiru Hilandar na Svetoj gori, smatra se prvom srpskom bolnicom, izvan granica Srbije koja je osnovana s kraja 12. veka po ugledu na već postojeće bolnice u Vizantiji.
Na njeno osnivanje uticala je tadašnja potreba za lečenjem određenog broja monaha u manastiru.
Printscreen/Youtube/Televizija Hram
Prof. dr Radisav Šćepanović
Prof. dr Radisav Šćepanović, bivši direktor KBC "Dragiša Mišović" i predsednik "Hilandarskog lekarskog društva" rekao je da Hilandar, jedini od tamošnjih 20 manastira, ima savremenu bolnicu, spremnu da pruži svaku vrstu pomoći - ne samo monasima Hilandara već i drugih svetinja.
- Kao predsednik "Hilandarskog lekarskog društva" želim da kažem da su lekari spremni, obučeni a ordinacija opremljena za pomoć. Po pozivu odlaze u druge manastire. Imam potrebu i da iskažem duboko poštovanje lekarima koji svojim podvigom nastavljaju ono što su nam prethodnici ostavili, kaže Šćepanović.
Kako navodi, sledeći svetitelje danas imamo pomenuto lekarsko društvo, koje broji više od 850 članova. Svi oni su svakodnevno u službi, spremni da u bilo kom trenutku pomognu monasima ili onima koji dolaze na Svetu goru.
youtube/printscreen/BalkanTrip TV
Dr Siniša Mirković
Ambulanta sa svom neophodnom opremom za zbrinjavanje je na raspolaganju lekarima, objašnjava dr Siniša Mirković. On kaže da njegova smena traje sedam dana, kao i da ovde dolaze lekari iz Srbije i iz Republike Srpske.
- Ja sam prvi put na Hilandaru, kao lekar. Pre sam dolazio kao poklonik. Sve naše smene su organizovane preko udruženja u Beogradu. Tamo se prijavljujemo, nakon čega nam u skladu sa obavezama, koje imamo u klinikama gde smo zaposleni, prave raspored - rekao je dr Mirković
Na pitanje o najčešćim povredama i zdravstvenim tegobama, koje lekari leče tu, Mirković izdvaja hronične terapije za kardiovaskularne bolesti i lakše telesne povrede radnika, koje nisu zahtevale slanje u veći centar, u Solunu. Kaže i da je ordinacija savremena, da se tu može uraditi ultrazvuk i EKG.
- Ovde dođete da pomognete nekome, ali isto tako i monaštvo i oci pomažu vama. Mi možemo da zalečimo telesno, ali ljudi zaboravljaju na duhovni aspekt. Sedeti na mestu gde su pre mene sedele generacije lekara je neopisivo i u meni budi posebna osećanja.
Podsećajući se na period korona virusa i pandemije, kaže da su u toj ordinaciji radili dupli timovi lekara iz Srbije i Republike Srpske.
- Tokom korone bili su dupli timovi iz Srbije i Republike Srpske, većina monaha je ležala zaražena koronom, ali na svu sreću niko nije preminuo. Medicinski tim iz Srbije je izneo veliki posao na svojim leđima i to je jedan od primera koji govori u prilog dobrog rada ambulante i požrtvovanosti samih lekara koji ovde dolaze - zaključuje dr Mirković.
Tradicionalno, Srbi koji su posetili Svetu goru ili Jerusalim stavljali su "hadži" ispred svog imena, kako bi se sećali tog važnog putovanja, a ova praksa nema nikakve veze sa islamom.
Pravoslavna bratija predvođena igumanom, arhimandritom Metodijem optužuje Carigradsku patrijaršiju, patrijarha Vartolomeja i grčke vlasti za sistematsko onemogućavanje verskih prava kroz sudske intervencije, ograničenja kretanja i stalne pretnje silom.
Osim po spokoju, koji nije lako opisati, Sveta gora je poznata i po starim receptima, koji su othranili generacije monaha koji se neprestano mole na poluostrvu Atos.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Slavni glumac i reditelj primio je blagoslov igumana Metodija, napio se blagoslovene vode koja nikada ne presušuje, poškropio se i prekrstio, ostavljajući za sobom glamur sveta pred večnom tišinom Carske Lavre.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.