Sveto tlo Atosa predstavlja duhovnu kuću pravoslavni narod, ali posebno su interesantne činjenice vezane i za jedinu bolnicu na poluostrvu, koja se nalazi u srpskom manastiru.
Sveta gora je mesto gde se monasi mole čitav milenijum, misleći na ceo svet. Svi koji ovde dođu traže mir i spokoj, a Sveta gora kao monaška republika, ima svoju poštu, prodavnicu, policiju, hotel, restoran i sve ono što je potrebno da bi svakodnevni život monaha, ali i onih koji je posete funkcionisao neometano i u korak sa modernim vremenom.
Glavni grad monaške republike je Kareja, kao administrativni centar, a posebno je zanimljivo pomenuti i to da se jedina bolnica na Atosu nalazi upravo u manastiru SPC - u Hilandaru.
Bolnica u manastiru Hilandar na Svetoj gori, smatra se prvom srpskom bolnicom, izvan granica Srbije koja je osnovana s kraja 12. veka po ugledu na već postojeće bolnice u Vizantiji.
Na njeno osnivanje uticala je tadašnja potreba za lečenjem određenog broja monaha u manastiru.
Printscreen/Youtube/Televizija Hram
Prof. dr Radisav Šćepanović
Prof. dr Radisav Šćepanović, bivši direktor KBC "Dragiša Mišović" i predsednik "Hilandarskog lekarskog društva" rekao je da Hilandar, jedini od tamošnjih 20 manastira, ima savremenu bolnicu, spremnu da pruži svaku vrstu pomoći - ne samo monasima Hilandara već i drugih svetinja.
- Kao predsednik "Hilandarskog lekarskog društva" želim da kažem da su lekari spremni, obučeni a ordinacija opremljena za pomoć. Po pozivu odlaze u druge manastire. Imam potrebu i da iskažem duboko poštovanje lekarima koji svojim podvigom nastavljaju ono što su nam prethodnici ostavili, kaže Šćepanović.
Kako navodi, sledeći svetitelje danas imamo pomenuto lekarsko društvo, koje broji više od 850 članova. Svi oni su svakodnevno u službi, spremni da u bilo kom trenutku pomognu monasima ili onima koji dolaze na Svetu goru.
youtube/printscreen/BalkanTrip TV
Dr Siniša Mirković
Ambulanta sa svom neophodnom opremom za zbrinjavanje je na raspolaganju lekarima, objašnjava dr Siniša Mirković. On kaže da njegova smena traje sedam dana, kao i da ovde dolaze lekari iz Srbije i iz Republike Srpske.
- Ja sam prvi put na Hilandaru, kao lekar. Pre sam dolazio kao poklonik. Sve naše smene su organizovane preko udruženja u Beogradu. Tamo se prijavljujemo, nakon čega nam u skladu sa obavezama, koje imamo u klinikama gde smo zaposleni, prave raspored - rekao je dr Mirković
Na pitanje o najčešćim povredama i zdravstvenim tegobama, koje lekari leče tu, Mirković izdvaja hronične terapije za kardiovaskularne bolesti i lakše telesne povrede radnika, koje nisu zahtevale slanje u veći centar, u Solunu. Kaže i da je ordinacija savremena, da se tu može uraditi ultrazvuk i EKG.
- Ovde dođete da pomognete nekome, ali isto tako i monaštvo i oci pomažu vama. Mi možemo da zalečimo telesno, ali ljudi zaboravljaju na duhovni aspekt. Sedeti na mestu gde su pre mene sedele generacije lekara je neopisivo i u meni budi posebna osećanja.
Podsećajući se na period korona virusa i pandemije, kaže da su u toj ordinaciji radili dupli timovi lekara iz Srbije i Republike Srpske.
- Tokom korone bili su dupli timovi iz Srbije i Republike Srpske, većina monaha je ležala zaražena koronom, ali na svu sreću niko nije preminuo. Medicinski tim iz Srbije je izneo veliki posao na svojim leđima i to je jedan od primera koji govori u prilog dobrog rada ambulante i požrtvovanosti samih lekara koji ovde dolaze - zaključuje dr Mirković.
Tradicionalno, Srbi koji su posetili Svetu goru ili Jerusalim stavljali su "hadži" ispred svog imena, kako bi se sećali tog važnog putovanja, a ova praksa nema nikakve veze sa islamom.
Pravoslavna bratija predvođena igumanom, arhimandritom Metodijem optužuje Carigradsku patrijaršiju, patrijarha Vartolomeja i grčke vlasti za sistematsko onemogućavanje verskih prava kroz sudske intervencije, ograničenja kretanja i stalne pretnje silom.
Osim po spokoju, koji nije lako opisati, Sveta gora je poznata i po starim receptima, koji su othranili generacije monaha koji se neprestano mole na poluostrvu Atos.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Dušan Milovanović, istoričar i poznavalac Svete gore, ističe da je Sveti Sava, uz pomoć svog oca Svetog Simeona, podigao manastir Hilandar kao obrazovni centar za srpski narod, dok su kelije na Svetoj gori, koje su nekada bile srpske, danas u većem delu u rukama Grka.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.