Sveto tlo Atosa predstavlja duhovnu kuću pravoslavni narod, ali posebno su interesantne činjenice vezane i za jedinu bolnicu na poluostrvu, koja se nalazi u srpskom manastiru.
Sveta gora je mesto gde se monasi mole čitav milenijum, misleći na ceo svet. Svi koji ovde dođu traže mir i spokoj, a Sveta gora kao monaška republika, ima svoju poštu, prodavnicu, policiju, hotel, restoran i sve ono što je potrebno da bi svakodnevni život monaha, ali i onih koji je posete funkcionisao neometano i u korak sa modernim vremenom.
Glavni grad monaške republike je Kareja, kao administrativni centar, a posebno je zanimljivo pomenuti i to da se jedina bolnica na Atosu nalazi upravo u manastiru SPC - u Hilandaru.
Bolnica u manastiru Hilandar na Svetoj gori, smatra se prvom srpskom bolnicom, izvan granica Srbije koja je osnovana s kraja 12. veka po ugledu na već postojeće bolnice u Vizantiji.
Na njeno osnivanje uticala je tadašnja potreba za lečenjem određenog broja monaha u manastiru.
Printscreen/Youtube/Televizija Hram
Prof. dr Radisav Šćepanović
Prof. dr Radisav Šćepanović, bivši direktor KBC "Dragiša Mišović" i predsednik "Hilandarskog lekarskog društva" rekao je da Hilandar, jedini od tamošnjih 20 manastira, ima savremenu bolnicu, spremnu da pruži svaku vrstu pomoći - ne samo monasima Hilandara već i drugih svetinja.
- Kao predsednik "Hilandarskog lekarskog društva" želim da kažem da su lekari spremni, obučeni a ordinacija opremljena za pomoć. Po pozivu odlaze u druge manastire. Imam potrebu i da iskažem duboko poštovanje lekarima koji svojim podvigom nastavljaju ono što su nam prethodnici ostavili, kaže Šćepanović.
Kako navodi, sledeći svetitelje danas imamo pomenuto lekarsko društvo, koje broji više od 850 članova. Svi oni su svakodnevno u službi, spremni da u bilo kom trenutku pomognu monasima ili onima koji dolaze na Svetu goru.
youtube/printscreen/BalkanTrip TV
Dr Siniša Mirković
Ambulanta sa svom neophodnom opremom za zbrinjavanje je na raspolaganju lekarima, objašnjava dr Siniša Mirković. On kaže da njegova smena traje sedam dana, kao i da ovde dolaze lekari iz Srbije i iz Republike Srpske.
- Ja sam prvi put na Hilandaru, kao lekar. Pre sam dolazio kao poklonik. Sve naše smene su organizovane preko udruženja u Beogradu. Tamo se prijavljujemo, nakon čega nam u skladu sa obavezama, koje imamo u klinikama gde smo zaposleni, prave raspored - rekao je dr Mirković
Na pitanje o najčešćim povredama i zdravstvenim tegobama, koje lekari leče tu, Mirković izdvaja hronične terapije za kardiovaskularne bolesti i lakše telesne povrede radnika, koje nisu zahtevale slanje u veći centar, u Solunu. Kaže i da je ordinacija savremena, da se tu može uraditi ultrazvuk i EKG.
- Ovde dođete da pomognete nekome, ali isto tako i monaštvo i oci pomažu vama. Mi možemo da zalečimo telesno, ali ljudi zaboravljaju na duhovni aspekt. Sedeti na mestu gde su pre mene sedele generacije lekara je neopisivo i u meni budi posebna osećanja.
Podsećajući se na period korona virusa i pandemije, kaže da su u toj ordinaciji radili dupli timovi lekara iz Srbije i Republike Srpske.
- Tokom korone bili su dupli timovi iz Srbije i Republike Srpske, većina monaha je ležala zaražena koronom, ali na svu sreću niko nije preminuo. Medicinski tim iz Srbije je izneo veliki posao na svojim leđima i to je jedan od primera koji govori u prilog dobrog rada ambulante i požrtvovanosti samih lekara koji ovde dolaze - zaključuje dr Mirković.
Tradicionalno, Srbi koji su posetili Svetu goru ili Jerusalim stavljali su "hadži" ispred svog imena, kako bi se sećali tog važnog putovanja, a ova praksa nema nikakve veze sa islamom.
Pravoslavna bratija predvođena igumanom, arhimandritom Metodijem optužuje Carigradsku patrijaršiju, patrijarha Vartolomeja i grčke vlasti za sistematsko onemogućavanje verskih prava kroz sudske intervencije, ograničenja kretanja i stalne pretnje silom.
Osim po spokoju, koji nije lako opisati, Sveta gora je poznata i po starim receptima, koji su othranili generacije monaha koji se neprestano mole na poluostrvu Atos.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Vernici svih generacija dobijaju priliku da zakorače u novi život po Hristovoj milosti - sveštenici pozivaju zainteresovane da se prijave do Velikog petka i pripreme sve što je potrebno za Svetu tajnu
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Slavni glumac i reditelj primio je blagoslov igumana Metodija, napio se blagoslovene vode koja nikada ne presušuje, poškropio se i prekrstio, ostavljajući za sobom glamur sveta pred večnom tišinom Carske Lavre.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.