Osim po spokoju, koji nije lako opisati, Sveta gora je poznata i po starim receptima, koji su othranili generacije monaha koji se neprestano mole na poluostrvu Atos.
Ishrana monaha sa Hilandra usklađena je s crkvenim postovima i tradicijom, a obiluje vitaminima i vlaknima. Iako nikada ne jedu meso, a u vreme Velikog posta obroci su samo jednom dnevno, ne osećaju glad. Mnogi su se uverili da je na ovom svetom mestu hrana preukusna, uprkos rigoroznom jelovniku. Jeromonah Onufrije, kuvar sa Svete gore, sabrao je sve svoje recepte u jednu knjigu.
Poznato je da se borba sa nečistim silama, strastima i grešnim životom može voditi isključivo najjačim oružjem molitvom i postom. Monaški podvig sastoji se u postu bdenju, molitvi, pa je i sama trpeza na Svetoj gori prava monaška i uglavnom posna.
Otac Onufrije, prvi je monah sa Hilandara koji je rešio da tajne manastirske kuhinje pretoči u "Svetogorski kuvar" otkrio je da je hrana "začinjena" molitvom i ljubavlju.
Svetogorci nikada ne jedu meso i najveći "mrs" na Svetoj gori sastoji se od ribe, jaja i mlečnih proizvoda ali samo u određene dane, uglavnom o velikim praznicima i nedeljom. Za vreme četiri ustanovljena posta (velikog-časnog, uspenskog, Božićnog i Petrovskog) ulje se razrešava samo subotom i nedeljom.
Post i uzdržanje su neophodni za sve hrišćane naročito za monahe, koji uz redovne postove sredom i petkom poste i ponedeljkom. Ostalim danima uz jela na ulju na trpeza se nalazi i dobro svetogorsko vino koje održava zdravlje bratije.
Odabrana hrana, bogata vlaknima
Poklonici ne treba da strahuju da će u svetogorskim manastirima gladovati, hrana je uvek odabrana, zdrava, bogata vitaminima, i vlaknima i najčešće ukusno spremljena.
Tokom velike nedelje pred Vaskrs post je veoma strog, obroci su samo jednom dnevno, ali se gostima razrešava da se uteše hlebom i čajem. Svetogorci sami pripremaju hleb, a taj manastirski hleb je veoma ukusan bogatim različitim žitaricama i bez štetnih aditiva. Gotovo uvek na trpezi su prisutne masline, koje su uz hleb osnovna monaška hrana koja se koristi i u dane posta.
Shutterstock
Sveta gora
Svetogorci dosta koriste voće i povrće, a ribu najčešće peku u širokim tepsijama od kojih su neke veoma stare. U svetogorskim trpezama nije dozvoljen razgovor poklonika. Sluša se žitije ili poučan tekst iz svetootačkih knjiga. Tome prethodi zajednička molitva posle koje svi započinju obrok, a vino piju tek kada to blagoslovi iguman uz zvuk zvona.
Uobičajena su dva obroka dnevno, jedan najčešće odmah posle liturgije, a drugi posle večernjeg bogosluženja. Oni koji se pripremaju za sveto pričešće moraju na vreme saopštiti monahu trpezarcu da će jesti na vodi.
Svetogorski kuvar
"Ovim kuvarom želim da približim i dočaram Svetu Goru svima onima koji nisu u mogućnosti da je posete, a pre svega našim sestrama i majkama koje su othranile buduće svetogorske monahe", kaže jeromonah Onufrije.
Godinama pripremajući monašku hranu u skladu s drevnim hilandarskim recepturama, otac Onufrije je posvećeno istraživao i raznovrsnost trpeze drugih monaških zajednica na Svetoj Gori. Diveći se istovremenoj jednostavnosti pripreme, bogatstvu ukusa i okrepljujućoj snazi svetogorskih jela, upijao je i doživljaje i znanja koji su se prelili izvan granica kulinarskih iskustava i pretvorili se u otkrića detalja iz života svetogorskih monaha koje je preneo u ovaj jedinstveni kuvar.
1. Posne piroške sa sojinim sirom
Spremaju se i koriste kada je post razrešen na ulju.
Sastojci:
- 1 kg belog brašna
- 20 gr suvog kvasca
- soli
- šećera
- mlake vode
Priprema:
Brašno, kvasac, šećer, so i voda se zamese u finu ujednačenu masu, tako da se odlepljuje od posude. Zatim se smesa ostavi oko 1h da odleži. Sve se izruči na drvenu ploču, razvije se i seče na kvadratiće. U svaki komadić se zavije malo sojinog tofu sir koji se predhodno iseče na štanglice. Svaki komad se uvije u testo i prži na vrelom ulju.
2. Hilandarske pljeskavice
Sastojci:
- 300 gr soje u ljuspicama
- 2 glavice crnog luka
- začini
- brašno
Priprema:
Soju u ljuspicama držati potopljenu u vreloj vodi 5 minuta, a potom je dobro iscediti. Luk iseckati što sitnije i dodati u smesu od soje. Zatim začiniti po ukusu (so, biber, vegeta, trave kao što su bosiljak, peršun, origano i slično u zavisnosti od vašeg ukusu). Dodati brašno tako da se mogu umesiti pljeskavice. Pržiti na maslinovom ulju i servirati uz pomfrit ili pire krompir.
U vreme kada nije post i žele mrsnu hranu monasi ovoj smesi dodaju i dva cela jajeta.
Zamesi se 1 kg brašna sa kvasacem i vodom u testo koje se ostavi da uskisne oko jedan sat. Testo je potrebno zamesiti nešto tvrđe kao za hleb. Zatim se premesi i ostavi još 10 minuta da odstoji. Od ove smese se odvoji pet loptica od po 200 grama. Svaki komad se dobro razvije. Tokom razvijanja se maže maslinovim uljem sve dok ne počne da se fino tegli pod prstima.
Nadev ćete napraviti tako što ćete iseckati masline na što sitnije komade, pa ih pomešajte sa crnim lukom u kečapom, te posolite po želji.
Nadev se nanosi na testo, a zatim se testo umota u rolnice koje se zatvore na krajevima i lagano rukom pritisnu da se ne spljošte. Postave se u pleh koji je namazan maslinovim uljem i peku na temperaturi od 220 °C.
Pročitajte i druge vesti vezane za mrsnu i posnu hranu na našoj rubrici recepti.
Uživajte u autentičnom receptu svetogorskih monaha uz ovaj jednostavan i ukusan obrok od ribe i pirinča u kom se savršeno nadopunjuju ukusi pažljivo odabranih začina.
Kada je Sveti Sava Nemanjić došao do kivota da se pokloni moštima onoga ko mu je bio duhovni uzor, igumanski štap Svetog Save Osvećenog je pao. I to se za tri dana desilo tri puta. To monasima nije bilo ništa čudno dok ikona Majke Božije Mlekopitateljice nije sišla sa trona i krenula mu u susret.
Prema predanju, ovu ikonu je lično ikonopisao Apostol Luka. Ikonopisana je na osnovu istine Jevanđelja: da je Presveta Bogomajka dojila ovaploćenog Gospoda Hrista kao Sina Svoga, što je ona žena u Jevanđelju ispovedila rečima upućenim Hristu: "Blažena utroba koja Te je nosila, i dojke koje si sisao" (Lk 11,27).
Autori pisma traže da poglavar Carigradske patrijaršije otkaže posetu Rilskom manastiru, navodeći primedbe na ekumenizam, Ukrajinu i međureligijski dijalog.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenice Veru, Nadu i Ljubav i majku im Sofiju po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog Grigorija Jermenskog. Katolička crkva obeležava Svetog Jeronima. Jevreji obeležavaju peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
U svom „Posnom kuvaru” monahinja manastira Rukumija je sakupila recepte za pripremu ukusnih jela na vodi i ulju, a priredila je i knjigu u kojoj su saveti kako da se preživi u prirodi, kao i mnoge duhovne pouke.
Sveštenik Miroslav Vasić objasnio je pravoslavnu praksu Božićnog posta. On ističe važnost njegove duhovne dimenzije, koja je jednako bitna kao i telesna.
Počeo je Božićni post koji traje 40 dana, a na pitanje mnogih vernika da li uzdržanje mogu da nastave ukoliko se omrse, odgovor je dao Vladimir Pekić, sveštenik crkve Svetog Marka.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
Kremast, mirisan i bogat, ovaj namaz od nekoliko dostupnih sastojaka odlično se slaže sa vrućom projom, hlebom, ali i kao dodatak jutarnjem ili glavnom obroku.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.