STARINSKI MEDENJACI: Zdrava poslastica koja se brzo priprema po ovom receptu iz bakinog kuvara
U ovim tradicionalnim, jednostavnim i ukusnim kolačima koji ostaju sveži više dana, podjednako uživaju i deca i odrasli.
U ovim tradicionalnim, jednostavnim i ukusnim kolačima koji ostaju sveži više dana, podjednako uživaju i deca i odrasli.
Otkrijte izuzetnu manastirsku poslasticu, u kojoj se med, orasi i pomorandža pretvaraju u slatki ritual koji spaja jednostavnost i duh monaške tradicije.
Publika je imala priliku da među prvima pogleda epizodu "Simeon i Ana“, posvećenu nesvakidašnjoj životnoj priči supružnika koji su, nakon 65 godina zajedničkog života, odlučili da se zamonaše.
U vreme posta, kada tragamo za tišinom i smislom, ova jednostavna čorba vraća nas u dane kada se iz svake šerpe širila ljubav — pripremite je baš onako kako su to činile naše bake.
Veruje se da će osobu koja izvuče novčić, do narednog izvlačenja pratiti sreća i prosperitet u životu.
U svom „Posnom kuvaru” monahinja manastira Rukumija je sakupila recepte za pripremu ukusnih jela na vodi i ulju, a priredila je i knjigu u kojoj su saveti kako da se preživi u prirodi, kao i mnoge duhovne pouke.
Savršeno jednostavan recept za sočan i hrskav obrok koj spaja svežinu povrća i bogatstvo domaćih ukusa – idealna za doručak, ručak, ili večeru, uz jogurt ili kiselo mleko.
Pripremite ovu mekanu i mirisnu deliciju uz nekoliko jednostavnih sastojaka – krompir, brašno i malo ljubavi. Recept iz domaće tradicije koji vraća sećanja i unosi toplinu u svaki dom.
Osim po spokoju, koji nije lako opisati, Sveta gora je poznata i po starim receptima, koji su othranili generacije monaha koji se neprestano mole na poluostrvu Atos.
Tradicionalna pileća slavska supa uz dodatak telećih kostiju i mekanih knedli oduševiće sve goste i obogatiti prazničnu trpezu pravim domaćim ukusom.
Ovaj delikatesan namaz spaja bogate ukuse svežeg povrća, ribe i maslinovog ulja sa osvežavajućim dodirom limuna, stvarajući savršen dodatak za prepečeni hleb ili slane korpice.
Patlidžan se, zajedno sa mnogim drugim povrćem, začinima i kuhinjskim tehnikama, proširio po Balkanu kroz tursku kuhinju, pa se tako našao i u ovom receptu starom preko 200 godina.
Tradicionalni vojvođanski kolač, bez kog je nedeljni porodični ručak ranije bio nezamisliv, razgaliće svačije nepce, rashladiti telo, a ugrejati dušu.
Uz recept sa juga Srbije, otkrijte čaroliju starinskih ukusa kroz hrskavu, slasnu poslasticu koja nas vraća u vreme kada su domaći kolači davali toplinu porodičnim okupljanjima.
Samo par sastojaka i malo vremena potrebni su da napravite ovu posnu poslasticu sa bananom, mlevenim lešnikom i kokosovim brašnom, savršenu za svaku priliku, idealnu sve ljubitelje jednostavnih recepata.
Jednostavan posni recept koji kombinuju povrće i začine, savršen za lagani letnji obrok uz sezonsku salatu, oduševiće i nepca i onih koji ne poste.
Ovaj autentični specijalitet koji spaja jednostavne sastojke u harmoniju ukusa i odiše duhom Kosmeta, očaraće sve ljubitelje domaće hrane.
Idealan spoj povrća i začina za lagani letnji obrok koji brzo zasiti
Recept star više od 700 godina, koji se koristio na dvorovima srednjovekovne Srbije za spremanje ovog tradicionalnog specijaliteta jedinstvenog i očaravajućeg ukusa
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.