Idealan spoj povrća i začina za lagani letnji obrok koji brzo zasiti
Sastojci:
40 listova blitve
200 g mešavine orzo paste (ili 200 g pirinča)
4 šargarepe
1 struk praziluka
3 čena belog luka
1 ljuta paprika
2 struka celera
400 g šampinjona ili bukovača
1 kašika sitno iseckane mirođije ili peršuna
1 kašičica mlevene paprike
1 kašičica suvih začina
biber, so
2 kašike maslinovog ulja
za sos
2 kašike paradajz pirea
1 kašika ajvara
so, biber
malo sušenih začina
Shutterstock
Posne sarmice od blitve
Priprema:
Blitvu očistite, operite i kratko blanširajte u proključaloj vodi. Blanširane listove stavite u hladnu vodu i potom ocedite. Orzo pastu ili pirinač obarite (5 minuta) i procedite. Na maslinovom ulju prvo propržite iseckani praziluk, potom dodajte iseckanu šargarepu, još malo dinstajte, pa dodajte iseckane pečurke i pržite dok voda ne ispari. Pred kraj dodajte iseckani beli luk, mirođiju ili peršun, malo suvih začina, posolite i pobiberite. Ubacite u fil orzo ili pirinač i promešajte. Na list blitve stavite punu kašičicu fila i umotajte ga u sarmicu. Poređajte sarmice u posudu za pečenje (najbolje zemljana). U šerpi zagrejte paradajz pire i ajvar, posolite, pobiberite i nalijte litar vode ili bujona od povrća. Izmešajte sos i prelijte ga preko sarmica. Poklopite posudu za pečenje ili je umotajte folijom i pecite u rerni na 180 stepeni 45 minuta. Skinite poklopac ili foliju i pecite ih još 10 minuta da se zapeku.
Sve što je pred ikonama nije otpad, već deo svetinje. Jedan od najpoznatijih duhovnika sa Svete gore otkriva kako da sačuvate blagodat i svetinju u svom domu.
Ono što je još poraznije jeste što se na slavama sve češće pojavljuju i scene koje sa hrišćanskom verom nemaju nikakve veze – čak ni sa osnovnim moralom.
Kroz molitvu, pravoslavni hrišćanin stupa u lični odnos sa Bogom, tražeći ne samo pomoć u teškoćama, već pre svega zajednicu, blizinu i osvećenje duše.
Na praznik Svetog Kirijaka Otšelnika, vladika zapadnoevropski Justin služio je liturgiju, a rukopoloženjem i odlikovanjem sveštenika osnažio pravoslavnu zajednicu Srba u Španiji.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U svom „Posnom kuvaru” monahinja manastira Rukumija je sakupila recepte za pripremu ukusnih jela na vodi i ulju, a priredila je i knjigu u kojoj su saveti kako da se preživi u prirodi, kao i mnoge duhovne pouke.
Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako usmeren na greh i sopstvene slabosti, ali pod Božjom svetlošću, gnev ne razara, već čisti dušu i otvara prostor za rast dobrote i pravednosti
Ajet 40 iz Sure Ghafir jasno poručuje da nijedno zlo ne ostaje nekažnjeno, dok vera i dobra dela muškaraca i žena otvaraju vrata Dženeta u obilju bez granica.