KOSOVSKI BRIJAN ZA SVA VREMENA: Ukus vekovima očuvanog recepta koji se prenosi s kolena na koleno
Ovaj autentični specijalitet koji spaja jednostavne sastojke u harmoniju ukusa i odiše duhom Kosmeta, očaraće sve ljubitelje domaće hrane.
Savršeno jednostavan recept za sočan i hrskav obrok koj spaja svežinu povrća i bogatstvo domaćih ukusa – idealna za doručak, ručak, ili večeru, uz jogurt ili kiselo mleko.
Sastojci:
500 g tikvica, izrendanih
2 jaja
200 g belog brašna (može i integralno po želji)
1 kašičica praška za pecivo
1 glavica crnog luka, sitno iseckana
1 čeno belog luka
100 g sitno iseckanog belog sira (feta ili kačkavalj)
100 ml organskog suncokretovog ulja (plus još malo za premazivanje)
Šaka svežeg peršuna, sitno iseckanog
So i biber po ukusu
Priprema :
Izrendajte tikvice i stavite ih u cediljku. Posolite ih i ostavite da odstoje 10-15 minuta kako bi pustile višak vode. Nakon toga dobro ih iscedite pritiskanjem kašikom ili rukama.
U velikoj činiji umutite jaja, pa dodajte iscedene tikvice, iseckan luk, sir, peršun, suncokretovo ulje, so i biber. Dobro promešajte. Dodajte brašno i prašak za pecivo u smesu i mešajte dok ne dobijete ujednačenu masu.
Zagrejte rernu na 200 stepeni. Premažite tepsiju organskim suncokretovim uljem i sipajte smesu u ravnomernom sloju. Pitanju možete dodati još malo ulja po vrhu kako bi dobila zlatnu koricu, a po vrhu nekoliko tanjih listova tikvice. Pecite oko 30-35 minuta, ili dok površina ne postane zlatno-smeđa i hrskava. Izvadite pitu iz rerne i ostavite da se malo ohladi. Secite na kocke i poslužite toplo ili hladno, uz jogurt ili kiselo mleko.
Ovaj autentični specijalitet koji spaja jednostavne sastojke u harmoniju ukusa i odiše duhom Kosmeta, očaraće sve ljubitelje domaće hrane. Patlidžan se, zajedno sa mnogim drugim povrćem, začinima i kuhinjskim tehnikama, proširio po Balkanu kroz tursku kuhinju, pa se tako našao i u ovom receptu starom preko 200 godina. U nekim krajevima ih zovu kolačići sa krstom, u drugim priganice sa krstom, a ponegde jednostavno – slavski kolačići. Bez obzira na naziv, ukus im je uvek isti ako se prave po ovom receptu, koji će sigurno tražiti svako ko se posluži ovom poslasticom. Pripremite ovu mekanu i mirisnu deliciju uz nekoliko jednostavnih sastojaka – krompir, brašno i malo ljubavi. Recept iz domaće tradicije koji vraća sećanja i unosi toplinu u svaki dom.
KOSOVSKI BRIJAN ZA SVA VREMENA: Ukus vekovima očuvanog recepta koji se prenosi s kolena na koleno
PITA OD PLAVOG PATLIDŽANA I BUKOVAČE: Starinski obrok, posebno popularan u letnjim mesecima
NAJEDNOSTAVNIJI, BRZI SLAVSKI KOLAČIĆI: Zdrava, tradicionalna poslastica koja će oduševiti svakog gosta
TAJNA STARINSKE KUHINJE KOJA OSVAJA NA PRVI ZALOGAJ: Zaboravljeni recept za pogaču sa krompirom koja miriše na detinjstvo
Smederevska kapama od jagnjetine i zelja nije samo gastronomska retkost, već i simbol stare srpske gostoljubivosti, vere i porodičnog zajedništva.
Otkrijte starinski recept – jednostavan, topao i toliko ukusan da ćete želeti da stari hleb namerno sačuvate za sledeći put.
Ovo tradicionalno jelo iz srca zapadne Srbije, pripremljeno po starinskom receptu, krije miris ognjišta, utehu majčinih ruku i letnje uspomene koje greju dušu.
Nakon obimnih prazničnih obroka, ova lagana, kiselkasta supa donosi osveženje organizmu i spokoj duhu — a savršena je za upotrebu šarenih jaja koja su ostala posle vaskršnjeg tucanja.
Ova starinska poslastica sa šljivama i bademima nosi ime Mihajla Pupina, kome je, prema predanju, upravo ona bila omiljena.
Umesto mlevenog mesa, koriste se sočni komadi svinjetine i mnogo crnog luka, a završni korak receptu daje poseban ukus.
Piletina, krompir, povrće i začini lagano se krčkaju dok sve ne omekša, a kisela pavlaka na kraju daje paprikašu gustinu, punoću i prepoznatljivu kremastu teksturu.
Meso, krompir, pirinač i povrće složeni u zemljanu posudu, pa zapečeni u rerni, stvaraju obrok koji vraća miris nekadašnjih porodičnih ručkova.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
U duhovnom smislu, preterana usmerenost na telesno zadovoljstvo zarobljava dušu i odvraća čoveka od Boga i viših, duhovnih ciljeva.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.
U besedi za sredu 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da će nestati zemlja i dela na njoj, ali ne i odgovornost čoveka pred Bogom.