TAJNA SAVRŠENE SLAVSKE SARME: Recept koji će oduševiti sve goste na vašoj krsnoj slavi
Pripremite tradicionalno jelo uz savršen balans mlevenog mesa, aromatične začine i lagano krčkanje, kombinaciju ukusa koja će oduševiti svakoga ko je proba!
U nekim krajevima ih zovu kolačići sa krstom, u drugim priganice sa krstom, a ponegde jednostavno – slavski kolačići. Bez obzira na naziv, ukus im je uvek isti ako se prave po ovom receptu, koji će sigurno tražiti svako ko se posluži ovom poslasticom.
Sastojci:
500 g brašna
150 ml toplog mleka
100 g putera
100 g šećera
1 jaje
20 g svežeg kvasca (pola kockice)
1 kašičica soli
1 limun
Vanilin šećer
Za ukras:
Deo testa koji ćete koristiti da oblikujete trakice za krst
Priprema:
U posudu stavite brašno, šećer, so i svež kvasac. Dodajte toplo mleko, rastopljeni puter i umućeno jaje. Mesite dok ne dobijete glatko testo, a zatim ga pokrijte i ostavite da naraste na toplom mestu oko 1 sat.
Nakon što je testo naraslo, narendajte koru limuna, premesite testo i oblikujte loptice (veličine po želji). Odvojite mali deo testa da napravite tanke trakice za krstiće na vrhu svakog kolačića. Stavite trakice u obliku krsta preko svake loptice. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C oko 20-25 minuta, dok ne dobiju zlatno smeđu boju.
Za posnu slavu, umesto mleka koristite mineralnu vodu, izostavite jaje, a puter zamenite margarinom ili uljem.
Pripremite tradicionalno jelo uz savršen balans mlevenog mesa, aromatične začine i lagano krčkanje, kombinaciju ukusa koja će oduševiti svakoga ko je proba! Ovaj slatkiš donosi topli, rustični šarm pomalo zaboravljenih recepata. Uživajte u savršeno uravnoteženim ukusima čokolade i orašastih plodova – idealnim za posebne prilike i okupljanja! Ukoliko je slava u vreme posta, umesto tradicionalne čorbe, poslužite ovo jelo koje se ne zaboravlja i iznenadite porodicu i prijatelje receptom koji se savršeno uklapa u svaki praznični meni. Slavsko žito se kuva u loncu, a to nije slučajno.
TAJNA SAVRŠENE SLAVSKE SARME: Recept koji će oduševiti sve goste na vašoj krsnoj slavi
NAJBOLJA STARINSKA TORTA KOJA ĆE ODUŠEVITI SVE GOSTE NA SLAVI: Domaća poslastica bez veštačkih dodataka, nezaboravnog ukusa
NAJUKUSNIJE POSNO SLAVSKO PREDJELO: Gulaš od svežih i suvih vrganja oduševiće sve goste
OVAKO SE PRAVI PRAVO TRADICIONALNO SLAVSKO ŽITO: Za njega su vam potrebna dva velika peškira ili tanji ćebići, i nikako se ne kuva u šerpi
Ova pita, bogatog mesnog fila i s prelivom od jogurta i paradajza, predstavlja odličan izbor, kombinujući klasične ukuse sa osvežavajućim aromama.
Tradicionalna pileća slavska supa uz dodatak telećih kostiju i mekanih knedli oduševiće sve goste i obogatiti prazničnu trpezu pravim domaćim ukusom.
Savršen spoj hrskavog susama, nežnog krompira i aromatične tunjevine pretvara svaki zalogaj u mali praznični trenutak.
Jednostavan, dekorativan i hranljiv recept koji spaja prirodne ukuse i kreativnost u danima posta.
Desert koji se podjednako rado iznosi pred goste i ostavlja za miran ili svečani porodični ručak u danima posta na ulju.
Iz knjige „Svetogorski kuvar – Kulinarske priče o svetogorskom životu“ otkrivamo jednostavan recept za posne medenjake na vodi koji zimi mame mirisom i toplinom manastirske trpeze.
Zabeležen rukom u požutelim sveskama i pravljen merom koju je diktiralo srce, ovaj posni kolač i danas okuplja ukućane oko istog ukusa — jednostavnog, postojanog i dovoljno snažnog da poveže slavu, post i savremeni sto.
Otkrijte kako tikvica, heljdino mleko i sveže zelje u Stojkinoj izlevuši postaju hranljivo, postno jelo koje hrani telo i dušu, donoseći toplinu i snagu u svakom zalogaju.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Desert koji se podjednako rado iznosi pred goste i ostavlja za miran ili svečani porodični ručak u danima posta na ulju.