TAJNA SAVRŠENE SLAVSKE SARME: Recept koji će oduševiti sve goste na vašoj krsnoj slavi
Pripremite tradicionalno jelo uz savršen balans mlevenog mesa, aromatične začine i lagano krčkanje, kombinaciju ukusa koja će oduševiti svakoga ko je proba!
U nekim krajevima ih zovu kolačići sa krstom, u drugim priganice sa krstom, a ponegde jednostavno – slavski kolačići. Bez obzira na naziv, ukus im je uvek isti ako se prave po ovom receptu, koji će sigurno tražiti svako ko se posluži ovom poslasticom.
Sastojci:
500 g brašna
150 ml toplog mleka
100 g putera
100 g šećera
1 jaje
20 g svežeg kvasca (pola kockice)
1 kašičica soli
1 limun
Vanilin šećer
Za ukras:
Deo testa koji ćete koristiti da oblikujete trakice za krst
Priprema:
U posudu stavite brašno, šećer, so i svež kvasac. Dodajte toplo mleko, rastopljeni puter i umućeno jaje. Mesite dok ne dobijete glatko testo, a zatim ga pokrijte i ostavite da naraste na toplom mestu oko 1 sat.
Nakon što je testo naraslo, narendajte koru limuna, premesite testo i oblikujte loptice (veličine po želji). Odvojite mali deo testa da napravite tanke trakice za krstiće na vrhu svakog kolačića. Stavite trakice u obliku krsta preko svake loptice. Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C oko 20-25 minuta, dok ne dobiju zlatno smeđu boju.
Za posnu slavu, umesto mleka koristite mineralnu vodu, izostavite jaje, a puter zamenite margarinom ili uljem.
Pripremite tradicionalno jelo uz savršen balans mlevenog mesa, aromatične začine i lagano krčkanje, kombinaciju ukusa koja će oduševiti svakoga ko je proba! Ovaj slatkiš donosi topli, rustični šarm pomalo zaboravljenih recepata. Uživajte u savršeno uravnoteženim ukusima čokolade i orašastih plodova – idealnim za posebne prilike i okupljanja! Ukoliko je slava u vreme posta, umesto tradicionalne čorbe, poslužite ovo jelo koje se ne zaboravlja i iznenadite porodicu i prijatelje receptom koji se savršeno uklapa u svaki praznični meni. Slavsko žito se kuva u loncu, a to nije slučajno.
TAJNA SAVRŠENE SLAVSKE SARME: Recept koji će oduševiti sve goste na vašoj krsnoj slavi
NAJBOLJA STARINSKA TORTA KOJA ĆE ODUŠEVITI SVE GOSTE NA SLAVI: Domaća poslastica bez veštačkih dodataka, nezaboravnog ukusa
NAJUKUSNIJE POSNO SLAVSKO PREDJELO: Gulaš od svežih i suvih vrganja oduševiće sve goste
OVAKO SE PRAVI PRAVO TRADICIONALNO SLAVSKO ŽITO: Za njega su vam potrebna dva velika peškira ili tanji ćebići, i nikako se ne kuva u šerpi
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Napravite najmekše pecivo bez kvasca, gotovo za manje od pola sata — testo koje se ne čeka, a mami mirisom, ukusom i uspomenama na bake, jutra pod ćebetom i dom koji diše ljubavlju.
Bez kvasca, bez čekanja, a s punim ukusom domaće kuhinje – savršen doručak za užurbana jutra i sve one koji žele da sačuvaju toplinu porodične trpeze.
Možda pecka dok je berete, ali kada je pravilno pripremljena, kopriva postaje prava vitaminska bomba – otkrijte recept za letnju salatu koja osvežava i jača ceo organizam.
Ovaj stari slatkiš posebno je prikladan za dane posta na vodi, ali su ga deca rado jela i danima kada je po tipiku dozvoljena mrsna hrana.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.
Bukovače, sremuš, orasi i povrće stvaraju pun ukus bez mesa, po receptu prilagođenom danima kada crkveni tipik propisuje post.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Da li je dovoljno da čoveku bude žao zbog učinjenog ili se od njega traži mnogo dublja promena? Svetogorski starac ukazuje gde počinje istinsko preobraženje i čemu ono vodi.
Crkveno predanje pamti ga po strogom postu, brizi za narod i čudima koja se, prema žitiju, vezuju za Gortinu, Rim i Tivaidu.
Ono što se pre braka zanemaruje kasnije može postati ozbiljan problem u zajedničkom životu.