Ovaj slatkiš donosi topli, rustični šarm pomalo zaboravljenih recepata. Uživajte u savršeno uravnoteženim ukusima čokolade i orašastih plodova – idealnim za posebne prilike i okupljanja!
Sastojci:
Za kore:
6 jaja
150 g šećera
150 g čokolade za kuvanje
150 g putera
100 g brašna
1 kašičica praška za pecivo
1 kašika kakao praha
Za fil:
500 ml mleka
150 g šećera
100 g čokolade za kuvanje
3 kašike brašna
2 kašike kakao praha
200 g putera
1 vanilin šećer
Za glazuru:
100 g čokolade za kuvanje
50 g putera
Za dekoraciju:
100 g orašastih plodova (orasi, bademi, lešnici, indijski orasi…)
Shutterstock
Savršena kombinacija ukusa i domaćih sastojaka ovu starinsku tortu čini posebnom
Priprema:
Razdvojite belanca i žumanca. Belanca umutite sa polovinom šećera dok ne postanu čvrst sneg. Čokoladu i puter otopite na pari dok smesa ne postane glatka i ostavite da se prohladi. Žumanca umutite sa preostalim šećerom dok ne postanu svetla i penasta. Dodajte im prohlađenu čokoladu s puterom, pa nežno promešajte. Umešajte prosejano brašno, prašak za pecivo i kakao. Na kraju lagano dodajte sneg od belanaca.
Smesu za kore sipajte u okrugli kalup (24 cm) obložen papirom za pečenje i pecite na 180°C oko 25-30 minuta, dok čačkalica zabodena u sredinu ne izađe suva. Kada se kora ohladi, presecite je na dva ili tri dela.
U malo mleka razmutite brašno i kakao dok ne postane glatko. Ostatak mleka prokuvajte sa šećerom i vanilin šećerom. Dodajte razmućenu smesu i kuvajte dok se ne zgusne kao puding. Dodajte čokoladu i mešajte dok se ne otopi. Kada se krem ohladi, penasto umutite puter i dodajte ga kremu.
Kore po želji natopite mlekom, premažite filom i slažite jednu na drugu. Premažite tortu spolja preostalim filom. Otopite čokoladu s puterom i prelijte tortu da dobijete sjajnu glazuru. Dekorišite orašastim plodovima kao na fotografiji, ili po želji.
Popularno srpsko jelo, koje je ime dobilo po turskoj reči za zemljani sud za pečenje – đuveč, u južnoj Srbiji obavezno sadrži pirinač i povrće, a može biti pripreman sa spanaćem, pečurkama, domaćom testeninom ili mesom.
Pripremite tradicionalno jelo uz savršen balans mlevenog mesa, aromatične začine i lagano krčkanje, kombinaciju ukusa koja će oduševiti svakoga ko je proba!
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Starinski recept iz vremena kada domaćice pravile đakonije isključivo od prirodnih sastojaka – kremasti sir, mirisna mirođija i nežna šargarepa spajaju se u predjelo koje oduševljava i oči i nepca, idealno za porodicu i goste.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.