Ovaj slatkiš donosi topli, rustični šarm pomalo zaboravljenih recepata. Uživajte u savršeno uravnoteženim ukusima čokolade i orašastih plodova – idealnim za posebne prilike i okupljanja!
Sastojci:
Za kore:
6 jaja
150 g šećera
150 g čokolade za kuvanje
150 g putera
100 g brašna
1 kašičica praška za pecivo
1 kašika kakao praha
Za fil:
500 ml mleka
150 g šećera
100 g čokolade za kuvanje
3 kašike brašna
2 kašike kakao praha
200 g putera
1 vanilin šećer
Za glazuru:
100 g čokolade za kuvanje
50 g putera
Za dekoraciju:
100 g orašastih plodova (orasi, bademi, lešnici, indijski orasi…)
Shutterstock
Savršena kombinacija ukusa i domaćih sastojaka ovu starinsku tortu čini posebnom
Priprema:
Razdvojite belanca i žumanca. Belanca umutite sa polovinom šećera dok ne postanu čvrst sneg. Čokoladu i puter otopite na pari dok smesa ne postane glatka i ostavite da se prohladi. Žumanca umutite sa preostalim šećerom dok ne postanu svetla i penasta. Dodajte im prohlađenu čokoladu s puterom, pa nežno promešajte. Umešajte prosejano brašno, prašak za pecivo i kakao. Na kraju lagano dodajte sneg od belanaca.
Smesu za kore sipajte u okrugli kalup (24 cm) obložen papirom za pečenje i pecite na 180°C oko 25-30 minuta, dok čačkalica zabodena u sredinu ne izađe suva. Kada se kora ohladi, presecite je na dva ili tri dela.
U malo mleka razmutite brašno i kakao dok ne postane glatko. Ostatak mleka prokuvajte sa šećerom i vanilin šećerom. Dodajte razmućenu smesu i kuvajte dok se ne zgusne kao puding. Dodajte čokoladu i mešajte dok se ne otopi. Kada se krem ohladi, penasto umutite puter i dodajte ga kremu.
Kore po želji natopite mlekom, premažite filom i slažite jednu na drugu. Premažite tortu spolja preostalim filom. Otopite čokoladu s puterom i prelijte tortu da dobijete sjajnu glazuru. Dekorišite orašastim plodovima kao na fotografiji, ili po želji.
Popularno srpsko jelo, koje je ime dobilo po turskoj reči za zemljani sud za pečenje – đuveč, u južnoj Srbiji obavezno sadrži pirinač i povrće, a može biti pripreman sa spanaćem, pečurkama, domaćom testeninom ili mesom.
Pripremite tradicionalno jelo uz savršen balans mlevenog mesa, aromatične začine i lagano krčkanje, kombinaciju ukusa koja će oduševiti svakoga ko je proba!
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak 6. sedmice Velikog posta otkriva tajnu hrabrosti pred gonjenjem i smrću, pokazujući da Prvi i Poslednji vlada i nad prolaznim svetom i večnim životom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jakova Ispovednika po starom i Svetog Nikitu Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliki petak, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju veći opšti praznik.
Dok vernici pripremaju vaskršnje korpe za osvećenje, u hramove sve češće stižu i stvari bez duhovnog smisla, zaboravljajući šta zapravo treba prineti pred Vaskrs.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Flekice sa kupusom, nekada nezaobilazne u mnogim domovima, vraćaju se kao lagana i zdrava alternativa teškim slavskim đakonijama – jednostavno i brzo za pripremu.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Sutra će se u Manastiru Pokrova Presvete Bogorodice služiti zaupokojena liturgija i opijelo, a vekovna svetinja Gornji Brčeli čuva sećanje na monahinju koja je ostavila dubok duhovni trag.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori