Ovaj slatkiš donosi topli, rustični šarm pomalo zaboravljenih recepata. Uživajte u savršeno uravnoteženim ukusima čokolade i orašastih plodova – idealnim za posebne prilike i okupljanja!
Sastojci:
Za kore:
6 jaja
150 g šećera
150 g čokolade za kuvanje
150 g putera
100 g brašna
1 kašičica praška za pecivo
1 kašika kakao praha
Za fil:
500 ml mleka
150 g šećera
100 g čokolade za kuvanje
3 kašike brašna
2 kašike kakao praha
200 g putera
1 vanilin šećer
Za glazuru:
100 g čokolade za kuvanje
50 g putera
Za dekoraciju:
100 g orašastih plodova (orasi, bademi, lešnici, indijski orasi…)
Shutterstock
Savršena kombinacija ukusa i domaćih sastojaka ovu starinsku tortu čini posebnom
Priprema:
Razdvojite belanca i žumanca. Belanca umutite sa polovinom šećera dok ne postanu čvrst sneg. Čokoladu i puter otopite na pari dok smesa ne postane glatka i ostavite da se prohladi. Žumanca umutite sa preostalim šećerom dok ne postanu svetla i penasta. Dodajte im prohlađenu čokoladu s puterom, pa nežno promešajte. Umešajte prosejano brašno, prašak za pecivo i kakao. Na kraju lagano dodajte sneg od belanaca.
Smesu za kore sipajte u okrugli kalup (24 cm) obložen papirom za pečenje i pecite na 180°C oko 25-30 minuta, dok čačkalica zabodena u sredinu ne izađe suva. Kada se kora ohladi, presecite je na dva ili tri dela.
U malo mleka razmutite brašno i kakao dok ne postane glatko. Ostatak mleka prokuvajte sa šećerom i vanilin šećerom. Dodajte razmućenu smesu i kuvajte dok se ne zgusne kao puding. Dodajte čokoladu i mešajte dok se ne otopi. Kada se krem ohladi, penasto umutite puter i dodajte ga kremu.
Kore po želji natopite mlekom, premažite filom i slažite jednu na drugu. Premažite tortu spolja preostalim filom. Otopite čokoladu s puterom i prelijte tortu da dobijete sjajnu glazuru. Dekorišite orašastim plodovima kao na fotografiji, ili po želji.
Popularno srpsko jelo, koje je ime dobilo po turskoj reči za zemljani sud za pečenje – đuveč, u južnoj Srbiji obavezno sadrži pirinač i povrće, a može biti pripreman sa spanaćem, pečurkama, domaćom testeninom ili mesom.
Pripremite tradicionalno jelo uz savršen balans mlevenog mesa, aromatične začine i lagano krčkanje, kombinaciju ukusa koja će oduševiti svakoga ko je proba!
Opaki Adrijan saznavši da su i Ipatije i Teodul postali hrišćani pod uticajem Leontija, naredi o je da ih bez poštede biju, a potom da im glave odseku.
Kako se ponašati u crkvi da bi duša zaista bila spremna za susret sa Bogom — saveti jednog od najvećih pravoslavnih duhovnika 20. veka koji i danas pomažu vernom narodu širom vaseljene.
U najmračnije doba sovjetskog progona, kada su im pretili smrt i glad, ocu Pavlu Bojku se, po svedočenju njegovog sina, takođe sveštenika, javio Sveti Nikola, a potom se pojavio tajanstveni starac koji mu je pokazao put spasenja.
U kripti svetog Nikolaja Srpskog, episkop šabački rukopoložio je dvojicu služitelja i poručio vernicima da liturgija osvećuje ne samo hram, već i svakoga ko joj sa verom pristupa.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
U moru recepata koje domaćice pažljivo biraju za krsnu slavu, slane kuglice od sira, oraha i nara donose osvežavajuću novinu – lako se prave, divno izgledaju i ostavljaju snažan utisak na goste.
Na svakoj trpezi koja se postavlja uz molitvu i zahvalnost, ova bogata salata u obliku torte donosi ne samo raskoš ukusa, već i poruku zajedništva – jer kada se jede u ime Gospoda, i najjednostavniji sastojci postaju blagoslov.
U pojedinim krajevima Srbije još se priprema ovaj neobični prebranac, čija slatka nota i prepečena slanina stvaraju spoj koji budi sećanja i menja sve što ste mislili da znate o ovom jelu.
Isprobajte recept za mekano i mirisno pecivo koje je idealno za svaki dan posta na ulju, ali i za svečane prilike. Priprema je jednostavna, a ukus nezaboravan – biće to ljubav na prvi zalogaj!
Saznajte kako su monasi manastira Krušedol spremali ovo posno jelo zabeleženo još 1855. godine i zašto ga i danas smatraju hranom koja donosi blagoslov i mir u svakom domu.
Ova izuzetno hranljiva čorba vekovima je služila ne samo za utolu gladi, već i kao simbol vere, posta i zahvalnosti — jelo koje spaja telo i duh kroz molitvu i tradiciju.
Usrdna molitva majki ima neuništivu snagu u borbi protiv zla i njena reč menja sudbinu cele porodice — otkrijte molitvu koja svakom detetu donosi zaštitu i blagoslov.