Ostali ukrasi mogu biti različiti, ali neki od najčešćih su klas žita, ptica odnosno golub, cvet, grozd, knjiga i bure.
Slavski kolač, uz vino, slavsko žito i sveću, glavno je obeležja krsne slave.
Slavski kolač nosi sa sobom duboko ukorenjeno značenje i simboliku. On simboliše telo Isusa Hrista, koji je hleb života, a vino kojim se kolač preliva prilikom osveštavanja označava Hristovu krv, koja je tekla iz njegovih rana.
Uvek bi trebalo da bude okrugao i ukrašen figurama od testa koje, takođe, imaju duboku simboliku.
Ono što je neophodno, jeste da slavski kolač u sredini ima šaru u obliku krsta i da bude oivičen vencem od pletenice.
Prntscrn/YouTube/Aurora Recepti
Svaki ukrs na slavskom kolaču ima određenu simboliku
Zatim, najvažniji simbol je pečat prosfornik, koji označava veru i utiskuje se u njegovom centralnom delu i na četiri strane u znaku krsta. Reč je o drvenom pečatu na kom su ugravirana slova ИС ХС НИ KA što znači: "Isus Hristos pobjeđuje“. Pečat se kupuje u crkvi, a najčešće se u mnogim porodicama prenosi sa generacije na generaciju. U sredinu se stavlja i osvećeni bosiljak.
Facebook/Izrada crkvene opreme i namestaja
Prosfornik
Ovo je obavezno da se stavi, a ostali ukrasi mogu biti različiti, ali neki od najčešćih su klas žita, ptica odnosno golub, cvet, grozd, knjiga i bure. Svaki od ovih ukrasa postavlja se u polja između krakova krsta, a svaki od njih nosi određeno značenje:
- Klas pšenice je simbol obilja i plodnosti i on izražava nadu za rodnom godinom i izobiljem hrane.
- Grozd je takođe simbol plodnosti i obilja, ali se više odnosi na polje.
- Bure predstavlja simbol izobilja i obilja u kući.
- Knjiga simbolizuje znanje, obrazovanje i duhovni rast.
- Ptica odnosno golub je simbol Svetog duha i stavlja se radi zdravlja, mira i radosti. To je izraz želje za srećnim i zdravim životom.
- Cveće na kolaču označava rast i radost, kao i želju da deca lepo odrastaju.
Slavski kolač zapravo simboliše Hrista, koji je hleb života, a vino kojim se kolač preliva prilikom osveštavanja označava Hristovu krv, koja je tekla iz njegovih rana. Odmah nakon osveštavanja, ukućani uzimaju po komadić kolača, a zatim ga seku i služe drugim gostima uz ručak.
Obeležena 140. godišnjica Hrama Svetog arhiđakona Stefana, uz sećanje na 220 godina od Boja na Svileuvi i 250 godina od rođenja popa Luke Lazarevića. Vernici i gosti okupili su se u svečanoj atmosferi, slaveći slavnu prošlost i očuvanje kulturnog nasleđa kroz liturgiju, pesmu i igru.
Mitropolit bački govorio je o neiscrpnoj veri, liturgijskom stvaralaštvu i bogoslovskoj jasnoći ave Justina, koja je čvrsto ukorenjena u pravoslavnom predanju, i istakao da su svetitelji živi svedoci Živoga Boga.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.