Obeležena 140. godišnjica Hrama Svetog arhiđakona Stefana, uz sećanje na 220 godina od Boja na Svileuvi i 250 godina od rođenja popa Luke Lazarevića. Vernici i gosti okupili su se u svečanoj atmosferi, slaveći slavnu prošlost i očuvanje kulturnog nasleđa kroz liturgiju, pesmu i igru.
U mirnom kraju Mačve, u selu Svileuva, koje je po površini drugo najveće selo u Srbiji, gde svaka stara kuća i svaki predeo čuvaju priče minulih vremena, ove godine su se sabrila tri velika jubileja. Na praznik Svetih Sergija i Vakha, Hram Svetog arhiđakona Stefana, podignut pre 140 godina, bio je mesto gde se okupio verni narod da se priseti slavnih dana i velikih ličnosti koje su utkale svoje ime u istoriju ovog kraja.
SPC
Vladika Jerotej sa najmađim vernicima
Proslava je započela svetom liturgijom, koju je služio episkop šabački Jerotej, uz sasluženje sveštenstva Eparhije šabačke. U molitvenom prisustvu mnogobrojnog naroda, episkop Jerotej je podsetio na značaj očuvanja našeg istorijskog pamćenja.
- Veliki jubileji priliče velikim mestima, a više njih u jednoj godini samo retkima među njima. Ovo je prilika da se prisetimo ne samo 140 godina svileuvske crkve, već i 220 godina od čuvenog Boja na Svileuvi, jedne od prvih pobeda našeg naroda u Prvom srpskom ustanku, kao i 250 godina od rođenja viteza i ustaničkog vojvode popa Luke Lazarevića, koji je ponikao ovde, u Svileuvi - naglasio je vladika Jerotej.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Hram Svetog arhiđakona Stefana u Svileuvi podignut je pre 140 godina
Nakon liturgije, usledila je svečana akademija, a folklorni i kulturno-umetnički program ispunio je srca prisutnih pesmom i igrom. KUD „Tamnavski opančići“ i etno grupe „Hram“ i „Zavet“ iz Lađarka svojim nastupima oživele su duh tradicije i pokazale da se kulturno nasleđe neguje s ljubavlju i ponosom.
U sklopu proslave, meštanima i gostima pridružili su se i narodni poslanik Veroljub Matić, kao i predsednik opštine Koceljeva Dušan Ilinčić, čime je značaj ovog događaja dobio i širu podršku.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Folklorni i kulturno-umetnički program ispunio je srca prisutnih
Proslava je okončana trpezom ljubavi u porti hrama, gde su okupljeni, kroz zajedničku molitvu i pesmu, osetili snagu zajedništva i ljubavi koja ih povezuje sa precima i velikim događajima iz naše slavne prošlosti. Svileuva je toga dana bila ne samo svedok istorije, već i živa slika jednog naroda koji sa ponosom čuva svoj identitet i veru.
Vernici i istoričari zabrinuti zbog plana albanskog Ministarstva kulture da hram pretvori u muzejski prostor, što ugrožava duhovni i kulturni identitet sela.
Kao mudar i duhovan čovek, Sveti Danilo je imao i politički uticaj, a naročito ga je poštovao car Lav koji je naredio da se napravi krov na stubu na kome je obitavao, kako bi ga spasao od smrzavanja.
U Jagodnjaku nadomak Osijeka, na praznik Svetog Nikolaja, obeleženo je 300 godina Nikolajevskog hrama, sabornosti i istrajanja Srba na prostoru današnje Hrvatske.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Na veliki hrišćanski praznik hram Vaznesenja Gospodnjeg u Drenovcu proslavio je jubilej dostojan večnosti – vek i po duhovnog svetla, molitve i Božje blizine, kojim je obeležen i blagosloven trenutak dirljive besede episkopa Jeroteja o večnom savezu Boga i čoveka.
Posle svete liturgije koju je služio u hramu Rođenja Presvete Bogorodice, episkop šabački Jerotej uputio je vernicima nadahnutu poruku o značaju ljubavi prema bližjnjem, uz tumačenje priče o milostivom Samarjaninu i pripremi srca za radostan praznik Hristovog rođenja.
Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, vladika šabački Jerotej služio je liturgiju u svetinji staroj više od sedam vekova, čija istorija objedinjuje podvige svetitelja, iskušenja pod turskom vlašću i neprolaznu duhovnu snagu.
U Jagodnjaku nadomak Osijeka, na praznik Svetog Nikolaja, obeleženo je 300 godina Nikolajevskog hrama, sabornosti i istrajanja Srba na prostoru današnje Hrvatske.
Pred stotinama mališana u Hramu Svetog Save, poglavar Srpske pravoslavne crkve je besedio o daru života, dugu ljubavi i veri koja se ne troši, već umnožava.
Na liturgiji u Veljinama, mitropolit Hrizostom je istakao da se pravovernost Svetog oca Nikolaja ogledala u njegovoj nepokolebljivosti i postojanosti u zdravoj nauci Gospodnjoj.
U besedi na Nikoljdan, poglavar SPC podsetio je da se vera ne završava za slavskom trpezom, već počinje na liturgiji i potvrđuje svakodnevnim odnosom prema Bogu i bližnjem čoveku.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se srednjovekovni junaci svojataju, život ćerke i unuka Đurađa Kastriotića svedoči o pravoslavnoj veri, srpskoj despotskoj lozi i svetosti koja ne pristaje na savremene interpretacije.
U besedi za 29. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas podseća da istinska veličina nastaje kroz poverenje, poslušnost i skromnost pred Stvoriteljem.
Pravoslavci proslavljaju svete mučenike Minu, Ermogena i Evgrafa po starom kalendaru, svetih deset mučenika kritskih po novom. Katolici su u Četvrtoj nedelji Adventa, dok Jevreji i muslimani dan posvećuju redovnim molitvama.