DA LI JE GREH DATI MAČKI LJUDSKO IME? Protojerej Maksim Pervozvanski upozorava koja imena ne treba davati kućnim ljubimcima
Protojerej moskovskog hrama Četrdeset sevastijskih mučenika ukazuje na granicu koju mnogi prelaze iz navike.
Obeležena 140. godišnjica Hrama Svetog arhiđakona Stefana, uz sećanje na 220 godina od Boja na Svileuvi i 250 godina od rođenja popa Luke Lazarevića. Vernici i gosti okupili su se u svečanoj atmosferi, slaveći slavnu prošlost i očuvanje kulturnog nasleđa kroz liturgiju, pesmu i igru.
U mirnom kraju Mačve, u selu Svileuva, koje je po površini drugo najveće selo u Srbiji, gde svaka stara kuća i svaki predeo čuvaju priče minulih vremena, ove godine su se sabrila tri velika jubileja. Na praznik Svetih Sergija i Vakha, Hram Svetog arhiđakona Stefana, podignut pre 140 godina, bio je mesto gde se okupio verni narod da se priseti slavnih dana i velikih ličnosti koje su utkale svoje ime u istoriju ovog kraja.
Proslava je započela svetom liturgijom, koju je služio episkop šabački Jerotej, uz sasluženje sveštenstva Eparhije šabačke. U molitvenom prisustvu mnogobrojnog naroda, episkop Jerotej je podsetio na značaj očuvanja našeg istorijskog pamćenja.
- Veliki jubileji priliče velikim mestima, a više njih u jednoj godini samo retkima među njima. Ovo je prilika da se prisetimo ne samo 140 godina svileuvske crkve, već i 220 godina od čuvenog Boja na Svileuvi, jedne od prvih pobeda našeg naroda u Prvom srpskom ustanku, kao i 250 godina od rođenja viteza i ustaničkog vojvode popa Luke Lazarevića, koji je ponikao ovde, u Svileuvi - naglasio je vladika Jerotej.
Nakon liturgije, usledila je svečana akademija, a folklorni i kulturno-umetnički program ispunio je srca prisutnih pesmom i igrom. KUD „Tamnavski opančići“ i etno grupe „Hram“ i „Zavet“ iz Lađarka svojim nastupima oživele su duh tradicije i pokazale da se kulturno nasleđe neguje s ljubavlju i ponosom.
U sklopu proslave, meštanima i gostima pridružili su se i narodni poslanik Veroljub Matić, kao i predsednik opštine Koceljeva Dušan Ilinčić, čime je značaj ovog događaja dobio i širu podršku.
Proslava je okončana trpezom ljubavi u porti hrama, gde su okupljeni, kroz zajedničku molitvu i pesmu, osetili snagu zajedništva i ljubavi koja ih povezuje sa precima i velikim događajima iz naše slavne prošlosti. Svileuva je toga dana bila ne samo svedok istorije, već i živa slika jednog naroda koji sa ponosom čuva svoj identitet i veru.



Od Bele Crkve preko Ohrida do Nakučana, protojerej Slaviša Marković obnavljao je crkve i pružao utehu vernicima.
U besedi povodom jubileja episkop Jerotej naglasio je da svetitelji i mučenici potvrđuju da je Hristos krajeugaoni kamen na kome stoji Crkva.
Na veliki hrišćanski praznik hram Vaznesenja Gospodnjeg u Drenovcu proslavio je jubilej dostojan večnosti – vek i po duhovnog svetla, molitve i Božje blizine, kojim je obeležen i blagosloven trenutak dirljive besede episkopa Jeroteja o večnom savezu Boga i čoveka.
Posle svete liturgije koju je služio u hramu Rođenja Presvete Bogorodice, episkop šabački Jerotej uputio je vernicima nadahnutu poruku o značaju ljubavi prema bližjnjem, uz tumačenje priče o milostivom Samarjaninu i pripremi srca za radostan praznik Hristovog rođenja.
Dok traje žustra javna rasprava o osnivanju Univerziteta "Sveti Sava", vladika bački podseća na istorijske korene evropskog obrazovanja i postavlja pitanje dvostrukih aršina.
Parohija tvrdi da ikone nisu pravoslavne, a sav prikupljeni novac završava kod pojedinaca.
Razgovor o regionu, stabilnosti i saradnji otvorio je i pitanje uloge Crkve u savremenim odnosima među državama - može li njen glas da utiče tamo gde politika često nailazi na granice.
Serija vandalskih napada ispred Hrama Svetog Simeona Mirotočivog otvara pitanja o bezbednosti crkvene imovine i odgovornosti nadležnih organa.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Tradicionalna pita iz Prizrena, sa neobičnim spojem luka i oraha, donosi jednostavan, zasitan i autentičan obrok idealan za dane posta.
Od pranja nogu apostolima do ustanovljenja pričešća, ovaj dan nosi poruku smirenja i unutrašnjeg preobražaja, dok narodni običaji otkrivaju kako se vekovima pripremamo za najveći hrišćanski praznik.
U besedi za četvrtak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da svako odbijanje Spasiteljeve ruke vodi u duhovnu tamu, dok prihvatanje donosi svetlost, čistotu i besmrtnost.