Obeležena 140. godišnjica Hrama Svetog arhiđakona Stefana, uz sećanje na 220 godina od Boja na Svileuvi i 250 godina od rođenja popa Luke Lazarevića. Vernici i gosti okupili su se u svečanoj atmosferi, slaveći slavnu prošlost i očuvanje kulturnog nasleđa kroz liturgiju, pesmu i igru.
U mirnom kraju Mačve, u selu Svileuva, koje je po površini drugo najveće selo u Srbiji, gde svaka stara kuća i svaki predeo čuvaju priče minulih vremena, ove godine su se sabrila tri velika jubileja. Na praznik Svetih Sergija i Vakha, Hram Svetog arhiđakona Stefana, podignut pre 140 godina, bio je mesto gde se okupio verni narod da se priseti slavnih dana i velikih ličnosti koje su utkale svoje ime u istoriju ovog kraja.
SPC
Vladika Jerotej sa najmađim vernicima
Proslava je započela svetom liturgijom, koju je služio episkop šabački Jerotej, uz sasluženje sveštenstva Eparhije šabačke. U molitvenom prisustvu mnogobrojnog naroda, episkop Jerotej je podsetio na značaj očuvanja našeg istorijskog pamćenja.
- Veliki jubileji priliče velikim mestima, a više njih u jednoj godini samo retkima među njima. Ovo je prilika da se prisetimo ne samo 140 godina svileuvske crkve, već i 220 godina od čuvenog Boja na Svileuvi, jedne od prvih pobeda našeg naroda u Prvom srpskom ustanku, kao i 250 godina od rođenja viteza i ustaničkog vojvode popa Luke Lazarevića, koji je ponikao ovde, u Svileuvi - naglasio je vladika Jerotej.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Hram Svetog arhiđakona Stefana u Svileuvi podignut je pre 140 godina
Nakon liturgije, usledila je svečana akademija, a folklorni i kulturno-umetnički program ispunio je srca prisutnih pesmom i igrom. KUD „Tamnavski opančići“ i etno grupe „Hram“ i „Zavet“ iz Lađarka svojim nastupima oživele su duh tradicije i pokazale da se kulturno nasleđe neguje s ljubavlju i ponosom.
U sklopu proslave, meštanima i gostima pridružili su se i narodni poslanik Veroljub Matić, kao i predsednik opštine Koceljeva Dušan Ilinčić, čime je značaj ovog događaja dobio i širu podršku.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Folklorni i kulturno-umetnički program ispunio je srca prisutnih
Proslava je okončana trpezom ljubavi u porti hrama, gde su okupljeni, kroz zajedničku molitvu i pesmu, osetili snagu zajedništva i ljubavi koja ih povezuje sa precima i velikim događajima iz naše slavne prošlosti. Svileuva je toga dana bila ne samo svedok istorije, već i živa slika jednog naroda koji sa ponosom čuva svoj identitet i veru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Glikeriju po starom i Svetog apostola Karpa po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Filipa Nerija. Muslimani obeležavaju Dan Arefata, dok Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Događaj tokom proskomidije u atinskoj bolnici za leprozne objašnjava zbog čega Crkva razlikuje ličnu molitvu od pomena na svetoj liturgiji i kome je mesto na liturgijskim ceduljicama sa imenima
U predanju Pravoslavne crkve čuva se svedočanstvo o mladoj hrišćanki iz 2. veka čija je nepokolebljiva vera, prema crkvenom sećanju, prkosila tamnici, vatri i lavovima – i ostavila trag koji se obeležava 26. maja.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na veliki hrišćanski praznik hram Vaznesenja Gospodnjeg u Drenovcu proslavio je jubilej dostojan večnosti – vek i po duhovnog svetla, molitve i Božje blizine, kojim je obeležen i blagosloven trenutak dirljive besede episkopa Jeroteja o večnom savezu Boga i čoveka.
Posle svete liturgije koju je služio u hramu Rođenja Presvete Bogorodice, episkop šabački Jerotej uputio je vernicima nadahnutu poruku o značaju ljubavi prema bližjnjem, uz tumačenje priče o milostivom Samarjaninu i pripremi srca za radostan praznik Hristovog rođenja.
Mitropolit šumadijski u Hramu Svetog Nikolaja upozorio je da čovek bez vere, ljubavi i odgovornosti lako izgubi i sebe i druge, poručivši da Bog čoveka ne menja silom, već ljubavlju.
Na praznik Svetih Kirila i Metodija u Obardama je osvećena nova svetinja, podignuta slogom meštana i dobrotvora, a mitropolit mileševski poručio je da će ova svetinja okupljati narod i čuvati veru budućih generacija.
Kolona duža od kilometar i po proteže se vračarskim ulicama, dok poklonici iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore poručuju da nijedno čekanje nije teško kada među srpski narod stigne ovakva svetinja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
U trci za još većim bogatstvom mnogi ne primete da gube mir, dok poruka jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja razotkriva kako se u toj navici rađa stalna napetost i unutrašnja uznemirenost.
Na praznik Svetih Kirila i Metodija u Obardama je osvećena nova svetinja, podignuta slogom meštana i dobrotvora, a mitropolit mileševski poručio je da će ova svetinja okupljati narod i čuvati veru budućih generacija.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 7. sedmice po Vaskrsu otkriva se zašto čovek često zaboravlja Boga upravo onda kada mu u životu sve ide dobro.