Obeležena 140. godišnjica Hrama Svetog arhiđakona Stefana, uz sećanje na 220 godina od Boja na Svileuvi i 250 godina od rođenja popa Luke Lazarevića. Vernici i gosti okupili su se u svečanoj atmosferi, slaveći slavnu prošlost i očuvanje kulturnog nasleđa kroz liturgiju, pesmu i igru.
U mirnom kraju Mačve, u selu Svileuva, koje je po površini drugo najveće selo u Srbiji, gde svaka stara kuća i svaki predeo čuvaju priče minulih vremena, ove godine su se sabrila tri velika jubileja. Na praznik Svetih Sergija i Vakha, Hram Svetog arhiđakona Stefana, podignut pre 140 godina, bio je mesto gde se okupio verni narod da se priseti slavnih dana i velikih ličnosti koje su utkale svoje ime u istoriju ovog kraja.
SPC
Vladika Jerotej sa najmađim vernicima
Proslava je započela svetom liturgijom, koju je služio episkop šabački Jerotej, uz sasluženje sveštenstva Eparhije šabačke. U molitvenom prisustvu mnogobrojnog naroda, episkop Jerotej je podsetio na značaj očuvanja našeg istorijskog pamćenja.
- Veliki jubileji priliče velikim mestima, a više njih u jednoj godini samo retkima među njima. Ovo je prilika da se prisetimo ne samo 140 godina svileuvske crkve, već i 220 godina od čuvenog Boja na Svileuvi, jedne od prvih pobeda našeg naroda u Prvom srpskom ustanku, kao i 250 godina od rođenja viteza i ustaničkog vojvode popa Luke Lazarevića, koji je ponikao ovde, u Svileuvi - naglasio je vladika Jerotej.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Hram Svetog arhiđakona Stefana u Svileuvi podignut je pre 140 godina
Nakon liturgije, usledila je svečana akademija, a folklorni i kulturno-umetnički program ispunio je srca prisutnih pesmom i igrom. KUD „Tamnavski opančići“ i etno grupe „Hram“ i „Zavet“ iz Lađarka svojim nastupima oživele su duh tradicije i pokazale da se kulturno nasleđe neguje s ljubavlju i ponosom.
U sklopu proslave, meštanima i gostima pridružili su se i narodni poslanik Veroljub Matić, kao i predsednik opštine Koceljeva Dušan Ilinčić, čime je značaj ovog događaja dobio i širu podršku.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Folklorni i kulturno-umetnički program ispunio je srca prisutnih
Proslava je okončana trpezom ljubavi u porti hrama, gde su okupljeni, kroz zajedničku molitvu i pesmu, osetili snagu zajedništva i ljubavi koja ih povezuje sa precima i velikim događajima iz naše slavne prošlosti. Svileuva je toga dana bila ne samo svedok istorije, već i živa slika jednog naroda koji sa ponosom čuva svoj identitet i veru.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Posle svete liturgije koju je služio u hramu Rođenja Presvete Bogorodice, episkop šabački Jerotej uputio je vernicima nadahnutu poruku o značaju ljubavi prema bližjnjem, uz tumačenje priče o milostivom Samarjaninu i pripremi srca za radostan praznik Hristovog rođenja.
Na praznik Vavedenja Presvete Bogorodice, vladika šabački Jerotej služio je liturgiju u svetinji staroj više od sedam vekova, čija istorija objedinjuje podvige svetitelja, iskušenja pod turskom vlašću i neprolaznu duhovnu snagu.
Arhijerejska liturgija i rukoproizvođenje u čin ipođakona Darka Stefanovića u hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene doneli su radost i duhovnu snagu, a nadahnute reči episkopa šabačkog o praštanju i ljubavi bile su podsećanje na suštinu pravoslavnog života.
Uz sasluženje visokih crkvenih velikodostojnika, episkop šabački služio je arhijerejsku liturgiju u čast Svetog sveštenomučenika Jeroteja, podsećajući okupljene vernike na značaj hrišćanske predanosti, mučeništva i duhovne obnove kroz veru i molitvu.
Poseta lavri Svetog Save Osvećenog u Judejskoj pustinji svedočanstvo je žive duhovne veze Srpske pravoslavne crkve sa svetim mestima Hristovog života, stradanja i vaskrsenja.
Na mestu gde je, prema predanju, izraslo stablo od kojeg je načinjen Hristov Krst, srpski patrijarh uzneo je molitve za verni narod, podsećajući na neprolaznu snagu vere i blagoslovenu vezu sa svetinjama Jerusalima.
Protojerej stavrofor Branko Tapušković kaže da je ovaj krst u 13. podgoričku parohiju stigao zahvaljujući ljubavi i dobroti episkopa pakračko-slavonskog Jovana.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.