Posle svete liturgije koju je služio u hramu Rođenja Presvete Bogorodice, episkop šabački Jerotej uputio je vernicima nadahnutu poruku o značaju ljubavi prema bližjnjem, uz tumačenje priče o milostivom Samarjaninu i pripremi srca za radostan praznik Hristovog rođenja.
Na 25. nedelju po Duhovima, episkop šabački služio je arhijerejsku liturgiju u hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Bogatiću. U svojoj besedi, vladika je vernom narodu uputio važnu pouku o suštinskom pitanju koje svaki čovek sebi postavlja: „Šta nam je činiti da zadobijemo Carstvo Božje?“
- Gospod daje jasan odgovor – ljubiti Boga i bližnjega!
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Verni narod na liturgiji u hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Bogatiću
Vladika Jerotej osvrnuo se na priču o milostivom Samarjaninu iz današnjeg jevanđelskog odeljka, ukazujući na to da je bližnji onaj ko nam pomaže i ko pokazuje milosrđe:
- Zanimljivo je da su Samarjani, iako su imali jevrejsko poreklo, bili odbačeni od Jevreja zbog mešanja sa neznabožačkim narodima. Oni su držali Mojsijev zakon, ali nisu išli na poklonjenje u Jerusalimski hram, već su Bogu služili na Samarjanskoj gori. Upravo taj stepen prezira i podele Gospod prevazilazi, koristeći Samarjanina kao primer istinskog milosrđa.
Vladika je posebno naglasio da ranjenom čoveku u priči nisu pomogli ni sveštenik ni levit, već upravo Samarjanin, time pokazujući da milosrđe prevazilazi sve granice i podele.
- Oci Crkve tumače da je taj milostivi Samarjanin sam Gospod Isus Hristos. Fariseji su Ga često nazivali Samarjaninom, omalovažavajući Njegovu svetost i nazivajući Ga pogrdnim imenima. Ipak, kroz ovu priču Gospod nas uči da moramo imati milosrđe, opraštati sagrešenja jedni drugima i tako ćemo se spasti. To je ključna poruka Božićnog posta, u kojem se pripremamo za praznik Rođenja Gospoda Isusa Hrista, radosno očekujući vest o dolasku Bogomladenca Hrista - rekao je vladika Jerotej.
Foto: SPC / Eparhija šabačka
Vladika šabački Jerotej sa sveštenstvom u hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Bogatiću
U molitvenoj atmosferi hrama, uz sabranje vernog naroda Mačve i prisustvo učenika verske nastave, episkopu su sasluživali sveštenici arhijerejskog namesništva mačvanskog.
Poruka vladike Jeroteja poziva sve vernike da u duhu milosrđa i praštanja pripreme svoja srca za dolazak Spasitelja, jer je ljubav prema bližjnjem najuzvišeniji put ka Carstvu Božjem.
Arhijerejska liturgija i rukoproizvođenje u čin ipođakona Darka Stefanovića u hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene doneli su radost i duhovnu snagu, a nadahnute reči episkopa šabačkog o praštanju i ljubavi bile su podsećanje na suštinu pravoslavnog života.
Sveti Oci nas uče da Sveta tajna pričešća nije samo čin, već najdublji susret sa Bogom. Ko su oni koji ne mogu da pristupe putiru i zašto bi vernici trebalo češće da se sjedinjuju sa Telom i Krvlju Hristovom?
Dok su ratne strahote gutale Bosnu i Hercegovinu, protojerej-stavrofor Milorad Golijanin rizikovao je sve kako bi zaštitio dvojicu muslimanskih verskih vođa. Njegova vera u mir i ljudskost koštala ga je vida, ali njegova poruka o ljubavi i praštanju odzvanja i danas.
Žito koje se zaseje tri sedmice pre praznika posvećenog Rođenju Hristovom krasi hrišćanske domove, simbolizujući rodnost i blagostanje. Saznajte sve o običajima sadnje i simbolici svetlosti kandila među zelenim vlati pšenice.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Među onima koji nisu želeli da učestvuju u idolopoklonstvu bilo je i sedam mladih vojnika, sinova uglednih efeskih starešina: Maksimilijan, Jamvlih, Martinijan, Jovan, Dionisije, Ekzakustodijan i Antonin.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Pouka podvižnice iz Svetopsovske pustinje otkriva kako zemlja koja nas hrani, pokajanje i briga za bližnje mogu biti jedina zaštita u vreme nesigurnosti i straha.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini Sveti Teofan Zatvornik, pišući o Siropusnoj nedelji, otkriva jednostavan, ali moćan put do spasenja – sve zavisi od tebe. Dan oproštenja nije običan dan, već prilika da svet postane nalik raju.
Arhiepiskop i mitropolit mileševski pozvao je na radost i veru u spasenje kroz Hristovu ljubav, ističući da se svet može očuvati samo Jevanđeljem i Božijim prisustvom.
Na liturgiji u Hramu Svetog Save patrijarh srpski podsetio je na priču o nemilosrdnom sluzi i upozorio da ne možemo iskreno tražiti Božju milost ako je sami ne pokazujemo prema drugima.
Upokojila se u 74. godini, a iza nje ostaje gotovo dvadeset godina provedenih uz mošti Svetog Grigorija Kumaničkog i ljude koji su u ovu drevnu svetinju dolazili po molitvu i utehu.
Nakon teškog incidenta koji je ostavio porodicu u strahu i neizvesnosti, deci je uručena finansijska pomoć, a domaćinima ikona Gospoda Isusa Hrista kao znak utehe i podrške.
Prema predanju, za istoriju ovog manastira vezuju se Sveti Sava, kralj Dragutin i despot Đurađ Branković, a upravo je u vreme Brankovića Sveti Stefan postao njegov nebeski zaštitnik.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Istorijska svetinja vekovima je čuvala tragove vere i kulture Malopoljske, a sada je u velikom požaru nestala zajedno sa dragocenim istorijskim enterijerom.