Kako pravilno doživeti Božićni post i kroz molitve, pokajanje i dobra dela doći do unutrašnjeg mira – paroh mladenovački, otac Marko nudi duhovnu podršku vernicima pred predstojeći praznik.
Post nosi u sebi suštinsku snagu preobražaja, koja se može sažeti u nekoliko reči, ali njeno potpuno razumevanje i doživljaj često traže dodatnu duhovnu podršku. U periodima dužih postova, vernicima je potrebna duhovna podrška, koja se naročito ogleda u vođenju kroz molitve, uputstvima i savetima koje im sveštenici nesebično pružaju.
Ovo je ujedno i jedan od osnovnih zadataka svešteničke službe – da, uz molitvu i pažnju, pomogne vernicima da ostanu na pravom putu. Tako, pred kraj Božićnog posta, a u susret velikom prazniku, jerej Marko Jeftić podelio je deset mudrih saveta, kako bi pomogao vernicima da se ispravno pripreme za dolazak Rođenja Hristovog.
Shutterstock
Ikona Rođenje Hristovo
- S obzirom na to da se bližimo prazniku Rođenja Hristovog vašoj ljubavi i pažnji preporučujem 10 saveta za ispravnu pripremu za Božić - poručuje paroh mladenovački, jerej Marko Jeftić, a potom objašnjava:
“1. Radujte se. "Radujte se svagda. Molite se bez prestanka. Na svemu zahvaljujte" (1. Sol. 5, 16-18);
2. Molite se češće. U periodu posta bi trebalo uvećati molitve. Takođe, aktivnije učestvovati na bogosluženjima - ko ne zna napamet, sa sobom može nositi tekst službe;
3. Češće idite u hram. U gradovima i manastirima se, pored liturgije nedeljom i praznicima, služi svakog jutra i večeri. Svako u skladu sa svojim obavezama i mogućnostima bi trebalo da prisustvuje bogosluženju, jer je to najbolja škola hrišćanskih vrlina;
SPC
Liturgija, Ilustracija
4. Pokajete se. Zbog pokajanja nam je i potrebno vreme posta. Ako ne nameravate da se pokajete, nemojte ni počinjati post;
5. Vodite računa o zdravlju. Ukoliko imate problema sa zdravljem, pijete "jake" lekove, imate posebne režime ishrane ili terapije, razgovarajte sa vašim parohom o ublažavanju posta;
6. Gledajte u svoj tanjir. Šta drugi jede, a šta vi jedete, nije vaša briga. Gordost ide ruku pod ruku sa osuđivanjem. Ni jednom, ni drugom nije mesto na putu ka Božiću;
7. Ne razmišljajte o hrani. Post je u najmanjem smislu režim ishrane i dijeta. Đavo nikad ne jede, ali ga po delima prepoznajemo;
Shutterstock
U toku posta, ne razmišljajte previše o hrani
8. Dobro činite što više. Usredsređenje na sopstveni duhovni život ne znači da prestanemo da obraćamo pažnju na one koji su oko nas. Post mora biti na korist vaspitanja nas samih u obostranom dobru: ljubavi prema Bogu i ljubavi prema bližnjima;
9. Volite ljude, ali se nemojte truditi da se svima dopadnete. Dobar odnos prema bližnjima u sebi krije opasnost čovekougađanja. Nemojte kršiti Božije zapovesti ili pravila posta, jer se bojite da ne uvredite druge. Objasnite im o čemu se u hrišćanstvu radi sa blagošću i ljubavlju, pa ako vas vole, razumeće.
10. Pričešće što češće. Onaj ko posti, umnožava molitve i dobra dela, kaje se i ispoveda, a ne pričešćuje se, isti je kao student koji godinama sprema ispit, a nikada ne izađe na polaganje. Dakle, trud je besmislen ako nije krunisan najvažnijim događajem - sjedinjenjem sa Bogom kroz Krv i Telo Hristovo.”, istakao je otac Marko na društvenim mrežama i zaključio:
Schutterstock
Jerej Marko Jeftić
- Držite u umu sećanje na veliki praznik Rođenja Hristovog. Misao o Božiću i njegovom značaju, pomoći će vam da ostanete na pravom putu i da se izborite sa svim iskušenjima.
U pripremama za Božić ne smemo zaboraviti da je prava suština posta u duhovnom očišćenju, pokajanju i pripremi za susret sa Gospodom. Kada se trudimo da budemo bolji ljudi u srcu i duši, tada prava radost Božića može da uđe u naš život i da nas obasja svetlom Hristovog rođenja.
Sveti Oci nas uče da Sveta tajna pričešća nije samo čin, već najdublji susret sa Bogom. Ko su oni koji ne mogu da pristupe putiru i zašto bi vernici trebalo češće da se sjedinjuju sa Telom i Krvlju Hristovom?
Posle svete liturgije koju je služio u hramu Rođenja Presvete Bogorodice, episkop šabački Jerotej uputio je vernicima nadahnutu poruku o značaju ljubavi prema bližjnjem, uz tumačenje priče o milostivom Samarjaninu i pripremi srca za radostan praznik Hristovog rođenja.
Duhovni hod prema Vitlejemu, mitropolit zvorničko-tuzlanski pretočio je u stihove, a njegov glas, u pratnji harmoničnih tonova hora „Luka i Kleopa“, poziva na praštanje, duhovnu radost i ljubav, ispunjavajući svako srce toplinom božićne noći.
U srcu Istanbula, u jednoj od najznačajnijih verskih proslava u poslednjim decenijama, sirijska pravoslavna zajednica obeležila je Božić u crkvi koja je simbol verske slobode i pomirenja prošlosti i sadašnjosti Turske.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Kako podvizi kosovskih mučenika i pouke Jevanđelja i danas osvetljavaju put u trenucima iskušenja i pozivaju na nepokolebljivu odanost i unutrašnju snagu.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Uz molitvu, post, pokajanje i nesebičnu ljubav prema bližnjima, priprema za rođenje Hristovo postaje vreme duhovnog preobraženja i obnove vere. Otkrijte kako vam saveti duhovnih autoriteta mogu pomoći da ovaj dan dočekate sa radošću i mirom u srcu.
Religija.rs je posetila hram Svetog Aleksandra Nevskog, gde je posle unošenja badnjaka započelo praznično slavlje, dok je episkop hvostanski Aleksej darivao decu, a potom se uputio ka Svetosavskom hramu, gde će služiti ponoćnu liturgiju i povesti vernike u radost Hristovog rođenja.
U porti najveće svetinje Srbije tradicionalno je zapaljen badnjak, dok su osvećenje i crkvene pesme ispunile duše vernika, pripremajući ih za proslavu Rođenja Hristovog.
Razmišljanja Svetog Pajsija Atonskog o duhovnoj budnosti i smirenju vode nas ka dubljem razumevanju Hristovog Rođenja i poruke pastira koji su prvi ugledali Božansko svetlo.
U vremenima krize i straha reči svetih otaca bude nadu i hrabrost – otkrivamo šta su vekovima unapred govorili o ratu, gladi, obmanama i danima kada će vera biti jedino utočište.
Poglavar Bugarske pravoslavne crkve otkriva zašto ne priznaje raskolničku Pravoslavnu crkvu Ukrajine i zašto veruje da podela unosi duhovnu konfuziju među pravoslavne vernike širom sveta
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Sa planine Mučanj pruža se neverovatan pogled na skoro pola Srbije, a najveći vrh prostire se na 1534 metara nadmorske visine, koji je poznat i kao Jerinin grad.
Od trenutka krštenja pa sve do poslednjeg dana, reči Simvola vere prate čoveka na njegovom duhovnom putu, podsećajući ga na najdublje istine vere i obećanje večnog života u Carstvu nebeskom.
Jednostavna, mirisna poslastica koju je mati Atanasija iz manastira Rukumija godinama čuvala – spoj molitve, vina i meda koji daje posebnu radost postu.