U srcu Istanbula, u jednoj od najznačajnijih verskih proslava u poslednjim decenijama, sirijska pravoslavna zajednica obeležila je Božić u crkvi koja je simbol verske slobode i pomirenja prošlosti i sadašnjosti Turske.
U Istanbulu, 25. decembra 2024. godine, vernici i posmatrači iz celog sveta svedočili su istorijskom trenutku – prvoj božićnoj liturgiji u hramu Mor Efrem, prvoj pravoslavnoj crkvi izgrađenoj u Turskoj u poslednjih gotovo vek i po.
Ova svetinja, smeštena u istanbulskom naselju Bakirkoj, nije samo graditeljski poduhvat, već duboko duhovno otkrovenje, svetionik nade i simbol verske slobode u zemlji čije je društvo, kroz istoriju, bilo oblikovano složenim odnosima među različitim etničkim i verskim zajednicama.
Iako Turska s ponosom čuva mnoštvo drevnih pravoslavnih hramova, poput Aje Sofije (koja je pretvorena u džamiju) i manastira Sumela, koji su izgrađeni u vreme Vizantijskog carstva i pre oslobođenja modernog turskog identiteta, Mor Efrem nosi specifičan značaj. Ovo je prva pravoslavna crkva koja je izgrađena od temelja u savremenoj Turskoj, u periodu kada je izgradnja novih verskih objekata za hrišćanske manjine bila gotovo nezamisliva.
Oguz Yeter / AFP / Profimedia
Ova svetinja, koja je završena 2023. godine i otvorena uz prisustvo predsednika Redžepa Tajipa Erdoana, nudi novi prostor za sirijsku pravoslavnu zajednicu koja broji oko 20.000 vernika u Istanbulu. Pre izgradnje Mor Efrem crkve, članovi ove zajednice bili su prinuđeni da koriste druge hrišćanske bogomolje za svoje obrede, što nije moglo u potpunosti zadovoljiti njihove potrebe zbog sve većeg broja vernika.
Gradnja ove crkve predstavlja čin prepoznavanja specifičnih verskih prava, ali i pomirenja prošlosti i sadašnjosti, u kojoj Turska pokušava da integriše svoje multikulturno i multi-etničko nasleđe sa savremenim društvenim vrednostima.
Prva božićna liturgija u ovoj crkvi (Sirijska pravoslavna crkva proslavlja Božić po novom kalendaru) simbolizuje više od religiozne proslave – ona je i čin svečanog priznanja. Božić, koji u hrišćanskoj tradiciji donosi poruku mira, ljubavi i spasenja, ovde dobija duboko lično značenje.
Za vernike Mor Efrem crkve, ova liturgija nije samo obeležavanje rođenja Hrista, već i potvrda da je vernost tradiciji i vera u Boga i dalje živa, čak i u vremenu kada su religijske zajednice u mnogim delovima sveta suočene s izazovima očuvanja svog identiteta i prava na slobodno izražavanje vere.
YASIN AKGUL / AFP / Profimedia
Crkva Mor Efrem smeštena u istanbulskom naselju Bakirkoj
Kao što je istakao jedan od prisutnih vernika, „ova crkva nije samo prostor za molitvu – ona je znak da naš narod ima budućnost u Turskoj, i da naš glas nije zaboravljen“. Mor Efrem postaje svetionik, u kojem se odražava verska sloboda i tolerancija, vrednosti koje Turska pokušava da podstiče u svom savremenom društvu.
Iako crkva predstavlja novi početak, u njenim kamenim temeljima odjekuju ehoi prošlih vekova. Istanbulski horizont, sa svojim bogatstvom istorije, stao je uz ovu crkvu, koja je kao svetilnik došla u vreme kada verske i etničke tenzije često bacaju senku na svakodnevni život u regionu.
Mor Efrem je, stoga, više od samo jednog zdanja – ona je simbol pomirenja, mosta između prošlih težnji i savremenih vrednosti, u kojem su vernici našli prostor da slobodno obeleže najuzvišeniji trenutak u hrišćanskoj liturgiji.
Oguz Yeter / AFP / Profimedia
Danas, kada su oči sveta uprte u Istanbul, hram Mor Efrem Sirijske pravoslavna crkva nije samo središte bogosluženja, već mesto nade i slobode za verujuće, kao i snažan podsetnik na to koliko je važno sačuvati istoriju i tradiciju, uz stalno traganje za mirom i harmoničnim suživotom u savremenom društvu.
Ova božićna liturgija, koja je ujedinila verne i posmatrače, bila je trenutak kada je prošlost prosvetljena svetlom vere i nade. I dok su zvona crkve odjekivala Istanbulom, vernici su ujedinjeni u molitvi slavili Hrista, ali i slobodu – onu slobodu koja omogućava da se, u srcu istorijski bogatog grada, podigne svetinja koja nosi ime ljubavi, poštovanja i zajedništva.
Jedna od najvećih svetinja pravoslavlja i čuveni spomenik ljudske civilizacije nalazi se usred kompleksne restauracije, koja je postala neizbežna nakon što su se delovi njene poznate kupole počeli urušavati.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
Duhovni hod prema Vitlejemu, mitropolit zvorničko-tuzlanski pretočio je u stihove, a njegov glas, u pratnji harmoničnih tonova hora „Luka i Kleopa“, poziva na praštanje, duhovnu radost i ljubav, ispunjavajući svako srce toplinom božićne noći.
Shiarhimandrit Zosima Sokur govori o značaju molitve, ispovesti, pričešća i duhovne pripreme pred Uspenje Presvete Bogorodice, podsećajući da uzdržanje nije samo pitanje hrane, već i pitanje promene života.
Otac Predrag kaže da je dugo verovao da će mu Bog na neki poseban način pokazati koja je devojka namenjena za njega, ali da mu je to, ipak, otkrio starac Tadej.
U besedi za subotu 11. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ogridski i Žički kroz reči proroka Isaije govori o nezahvalnosti, idolopoklonstvu i opasnosti udaljavanja od Gospoda, upućujući opomenu svakom verujućem čoveku.
Probajte čorbu od celera po receptu iz "Srbskog kuvara" jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu „Dostojno“ i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista.
Marija i Nebojša iz Male Ježevice kod Požege sa svojom dečicom svakog praznika oživljavaju drevnu srpsku tradiciju - troje mališana odrasta uz molitvu, negovanje tradicije i ljubav, koja ruši sve prepreke.
Basara nas vodi kroz složene transformacije Božića u društvu, od praznika proslavljenog u tišini komunizma i socijalizma, do njegovog današnjeg konzumističkog i površnog tumačenja, ukazujući na duhovne praznine i poziv na dublje razumevanje Hristovog rođenja.
Shiarhimandrit Zosima Sokur govori o značaju molitve, ispovesti, pričešća i duhovne pripreme pred Uspenje Presvete Bogorodice, podsećajući da uzdržanje nije samo pitanje hrane, već i pitanje promene života.
Otac Predrag kaže da je dugo verovao da će mu Bog na neki poseban način pokazati koja je devojka namenjena za njega, ali da mu je to, ipak, otkrio starac Tadej.
U besedi za subotu 11. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ogridski i Žički kroz reči proroka Isaije govori o nezahvalnosti, idolopoklonstvu i opasnosti udaljavanja od Gospoda, upućujući opomenu svakom verujućem čoveku.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Iako traje samo dve nedelje, ovaj period donosi priliku da učvrstimo iskustvo stečeno tokom Petrovskog posta, prepoznamo sopstvene slabosti, zamislimo se nad prolaznošću života i otvorimo srce za istinsku duhovnu radost.