U srcu Istanbula, u jednoj od najznačajnijih verskih proslava u poslednjim decenijama, sirijska pravoslavna zajednica obeležila je Božić u crkvi koja je simbol verske slobode i pomirenja prošlosti i sadašnjosti Turske.
U Istanbulu, 25. decembra 2024. godine, vernici i posmatrači iz celog sveta svedočili su istorijskom trenutku – prvoj božićnoj liturgiji u hramu Mor Efrem, prvoj pravoslavnoj crkvi izgrađenoj u Turskoj u poslednjih gotovo vek i po.
Ova svetinja, smeštena u istanbulskom naselju Bakirkoj, nije samo graditeljski poduhvat, već duboko duhovno otkrovenje, svetionik nade i simbol verske slobode u zemlji čije je društvo, kroz istoriju, bilo oblikovano složenim odnosima među različitim etničkim i verskim zajednicama.
Iako Turska s ponosom čuva mnoštvo drevnih pravoslavnih hramova, poput Aje Sofije (koja je pretvorena u džamiju) i manastira Sumela, koji su izgrađeni u vreme Vizantijskog carstva i pre oslobođenja modernog turskog identiteta, Mor Efrem nosi specifičan značaj. Ovo je prva pravoslavna crkva koja je izgrađena od temelja u savremenoj Turskoj, u periodu kada je izgradnja novih verskih objekata za hrišćanske manjine bila gotovo nezamisliva.
Oguz Yeter / AFP / Profimedia
Ova svetinja, koja je završena 2023. godine i otvorena uz prisustvo predsednika Redžepa Tajipa Erdoana, nudi novi prostor za sirijsku pravoslavnu zajednicu koja broji oko 20.000 vernika u Istanbulu. Pre izgradnje Mor Efrem crkve, članovi ove zajednice bili su prinuđeni da koriste druge hrišćanske bogomolje za svoje obrede, što nije moglo u potpunosti zadovoljiti njihove potrebe zbog sve većeg broja vernika.
Gradnja ove crkve predstavlja čin prepoznavanja specifičnih verskih prava, ali i pomirenja prošlosti i sadašnjosti, u kojoj Turska pokušava da integriše svoje multikulturno i multi-etničko nasleđe sa savremenim društvenim vrednostima.
Prva božićna liturgija u ovoj crkvi (Sirijska pravoslavna crkva proslavlja Božić po novom kalendaru) simbolizuje više od religiozne proslave – ona je i čin svečanog priznanja. Božić, koji u hrišćanskoj tradiciji donosi poruku mira, ljubavi i spasenja, ovde dobija duboko lično značenje.
Za vernike Mor Efrem crkve, ova liturgija nije samo obeležavanje rođenja Hrista, već i potvrda da je vernost tradiciji i vera u Boga i dalje živa, čak i u vremenu kada su religijske zajednice u mnogim delovima sveta suočene s izazovima očuvanja svog identiteta i prava na slobodno izražavanje vere.
YASIN AKGUL / AFP / Profimedia
Crkva Mor Efrem smeštena u istanbulskom naselju Bakirkoj
Kao što je istakao jedan od prisutnih vernika, „ova crkva nije samo prostor za molitvu – ona je znak da naš narod ima budućnost u Turskoj, i da naš glas nije zaboravljen“. Mor Efrem postaje svetionik, u kojem se odražava verska sloboda i tolerancija, vrednosti koje Turska pokušava da podstiče u svom savremenom društvu.
Iako crkva predstavlja novi početak, u njenim kamenim temeljima odjekuju ehoi prošlih vekova. Istanbulski horizont, sa svojim bogatstvom istorije, stao je uz ovu crkvu, koja je kao svetilnik došla u vreme kada verske i etničke tenzije često bacaju senku na svakodnevni život u regionu.
Mor Efrem je, stoga, više od samo jednog zdanja – ona je simbol pomirenja, mosta između prošlih težnji i savremenih vrednosti, u kojem su vernici našli prostor da slobodno obeleže najuzvišeniji trenutak u hrišćanskoj liturgiji.
Oguz Yeter / AFP / Profimedia
Danas, kada su oči sveta uprte u Istanbul, hram Mor Efrem Sirijske pravoslavna crkva nije samo središte bogosluženja, već mesto nade i slobode za verujuće, kao i snažan podsetnik na to koliko je važno sačuvati istoriju i tradiciju, uz stalno traganje za mirom i harmoničnim suživotom u savremenom društvu.
Ova božićna liturgija, koja je ujedinila verne i posmatrače, bila je trenutak kada je prošlost prosvetljena svetlom vere i nade. I dok su zvona crkve odjekivala Istanbulom, vernici su ujedinjeni u molitvi slavili Hrista, ali i slobodu – onu slobodu koja omogućava da se, u srcu istorijski bogatog grada, podigne svetinja koja nosi ime ljubavi, poštovanja i zajedništva.
Jedna od najvećih svetinja pravoslavlja i čuveni spomenik ljudske civilizacije nalazi se usred kompleksne restauracije, koja je postala neizbežna nakon što su se delovi njene poznate kupole počeli urušavati.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
Duhovni hod prema Vitlejemu, mitropolit zvorničko-tuzlanski pretočio je u stihove, a njegov glas, u pratnji harmoničnih tonova hora „Luka i Kleopa“, poziva na praštanje, duhovnu radost i ljubav, ispunjavajući svako srce toplinom božićne noći.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Marija i Nebojša iz Male Ježevice kod Požege sa svojom dečicom svakog praznika oživljavaju drevnu srpsku tradiciju - troje mališana odrasta uz molitvu, negovanje tradicije i ljubav, koja ruši sve prepreke.
Basara nas vodi kroz složene transformacije Božića u društvu, od praznika proslavljenog u tišini komunizma i socijalizma, do njegovog današnjeg konzumističkog i površnog tumačenja, ukazujući na duhovne praznine i poziv na dublje razumevanje Hristovog rođenja.
Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.