Jedan od najvažnijih i najsvečanijih trenutaka katoličkog Božića jeste Misa polnoćka
Katolički vernici širom sveta, ali i pojedini pravoslavci (Grci, Rumuni i Bugari) danas proslavljaju Božić.
Kada je u pitanju proslava Božića kod pravoslavaca i katolika, običaji se u nekim stvarima znatno razlikuju.
Isto je da se na taj dan porodica okuplja i slavi se rođenje Isusa Hrista. Upravo zbog toga se i Božić smatra najradosnijim hrišćanskim praznikom.
Međutim, simboli proslave Božića kod rimokatolika su jasle u kojima se, po predanju, Isus Hristos rodio, jelka kao večno zeleno drvo i venac. U nekim tradicijama, u hleb se stavlja novčić, a onaj ko ga pronađe veruje da će imati sreće i blagostanja u narednoj godini.
Shutterstock
Jelka je obeležje Božića po Gregorijanskom kalendaru
Međutim, jedan od najvažnijih i najsvečanijih trenutaka katoličkog Božića jeste Misa polnoćka (Midnight Mass). Održava se u ponoć između Badnje večeri i Božićnog jutra kako bi simbolično označio trenutak Hristovog rođenja.
Ona zapravo simbolizuje dolazak svetlosti u svet – rođenje Isusa kao Spasitelja čija svetlost pobeđuje tamu greha. Okupljanje vernika u katedralama simbolizuje zajedništvo i radost zbog dolaska Mesije.
Ova misa obuhvata pesme, molitve i čitanje odlomaka iz Svetog pisma, posebno iz Evanđelja po Luki, koji opisuje rođenje Isusa i dolazak pastira.
Misa započinje svečanim ulaskom sveštenika i procesijom, dok crkva odjekuje pesmama kao što su "Tiha noć" (Stille Nacht) i "Adeste Fideles" (O Come All Ye Faithful).
Shutterstock
Božićni venac
Čitaju se odlomci iz Starog i Novog zaveta, sa posebnim fokusom na priču o rođenju Isusa Hrista. Biskup govori o značaju Božića i Hristovom dolasku kao trenutku nade i spasenja.
Tokom mise, posebnu ulogu ima paljenje sveća, što simbolizuje Hristovu svetlost koja donosi mir i spasenje ljudima.
Vernici pristupaju pričešću kao činu duhovne obnove i učešća u Hristovoj žrtvi. Za razliku od pravoslavaca, katolički vernici se ne pričešćuju iz putira, telom i krvlju Hristovom, već hostijom koja je beskvasni hleb.
Misa se završava molitvom i blagoslovom, a vernici se pozdravljaju rečima: "Sretan Božić“.
Na Božić se okuplja cela porodica za bogatom zajedničkom trpezom koja predstavlja simbol
Zapitajte se: živite li svoju veru kroz molitvu, pokajanje i Svete tajne, ili ostajete na površini? Hristov poziv na istinsku zajednicu s Njim kroz pričešće otkriva put do spasenja i večnog života.
U kanonima nigde ne piše da su post i ispovest preduslov pričešća. Nigde! Ja vam garantujem. Ja sam preveo, protumačio, ali to ne znači da ne treba post i ispovedati se.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
U svetu koji nas zasipa blještavilom i poklonima, pravoslavni hrišćani često se suočavaju s izazovom – kako održati praznik Rođenja Hristovog u središtu porodičnog praznovanja i očuvati njegov duhovni značaj
Sveti Teofan Zatvornik u misli za 27. nedelju po Pedesetnici poziva nas da duboko uronimo u duhovnu pripremu za praznik Božića, koji se slavi kroz rođenje Isusa Hrista. On nas podseća da ovaj praznik nije samo spoljašnja radost, već i unutrašnja, duhovna priprema koja ima višestruki značaj. Sveti Teofan nas upućuje da shvatimo značaj Božića ne samo kroz spoljnu manifestaciju rođenja Hrista, već kroz razumevanje dubokih teoloških i istorijskih aspekata tog događaja.
Sveto miro je jedan od najstarijih mirisa u hrišćanstvu, čija upotreba datira još iz vremena apostola. Njegov miris nosi blagoslov, isceljenje i umirenje duše i tela.
Stihovi 34:37-38 podsećaju muslimane da je pravi put do Božije milosti kroz iskrenu veru i dobra dela, dok oni koji poriču Njegovu poruku suočavaju se s ozbiljnim posledicama.
Novi projekat i brošura pokazuju kako istorijske i arhitektonske vrednosti mogu izgraditi mostove razumevanja između različitih zajednica i oplemeniti kulturni identitet svih građana.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.