Jedan od najvažnijih i najsvečanijih trenutaka katoličkog Božića jeste Misa polnoćka
Katolički vernici širom sveta, ali i pojedini pravoslavci (Grci, Rumuni i Bugari) danas proslavljaju Božić.
Kada je u pitanju proslava Božića kod pravoslavaca i katolika, običaji se u nekim stvarima znatno razlikuju.
Isto je da se na taj dan porodica okuplja i slavi se rođenje Isusa Hrista. Upravo zbog toga se i Božić smatra najradosnijim hrišćanskim praznikom.
Međutim, simboli proslave Božića kod rimokatolika su jasle u kojima se, po predanju, Isus Hristos rodio, jelka kao večno zeleno drvo i venac. U nekim tradicijama, u hleb se stavlja novčić, a onaj ko ga pronađe veruje da će imati sreće i blagostanja u narednoj godini.
Shutterstock
Jelka je obeležje Božića po Gregorijanskom kalendaru
Međutim, jedan od najvažnijih i najsvečanijih trenutaka katoličkog Božića jeste Misa polnoćka (Midnight Mass). Održava se u ponoć između Badnje večeri i Božićnog jutra kako bi simbolično označio trenutak Hristovog rođenja.
Ona zapravo simbolizuje dolazak svetlosti u svet – rođenje Isusa kao Spasitelja čija svetlost pobeđuje tamu greha. Okupljanje vernika u katedralama simbolizuje zajedništvo i radost zbog dolaska Mesije.
Ova misa obuhvata pesme, molitve i čitanje odlomaka iz Svetog pisma, posebno iz Evanđelja po Luki, koji opisuje rođenje Isusa i dolazak pastira.
Misa započinje svečanim ulaskom sveštenika i procesijom, dok crkva odjekuje pesmama kao što su "Tiha noć" (Stille Nacht) i "Adeste Fideles" (O Come All Ye Faithful).
Shutterstock
Božićni venac
Čitaju se odlomci iz Starog i Novog zaveta, sa posebnim fokusom na priču o rođenju Isusa Hrista. Biskup govori o značaju Božića i Hristovom dolasku kao trenutku nade i spasenja.
Tokom mise, posebnu ulogu ima paljenje sveća, što simbolizuje Hristovu svetlost koja donosi mir i spasenje ljudima.
Vernici pristupaju pričešću kao činu duhovne obnove i učešća u Hristovoj žrtvi. Za razliku od pravoslavaca, katolički vernici se ne pričešćuju iz putira, telom i krvlju Hristovom, već hostijom koja je beskvasni hleb.
Misa se završava molitvom i blagoslovom, a vernici se pozdravljaju rečima: "Sretan Božić“.
Na Božić se okuplja cela porodica za bogatom zajedničkom trpezom koja predstavlja simbol
Zapitajte se: živite li svoju veru kroz molitvu, pokajanje i Svete tajne, ili ostajete na površini? Hristov poziv na istinsku zajednicu s Njim kroz pričešće otkriva put do spasenja i večnog života.
U kanonima nigde ne piše da su post i ispovest preduslov pričešća. Nigde! Ja vam garantujem. Ja sam preveo, protumačio, ali to ne znači da ne treba post i ispovedati se.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
U svetu koji nas zasipa blještavilom i poklonima, pravoslavni hrišćani često se suočavaju s izazovom – kako održati praznik Rođenja Hristovog u središtu porodičnog praznovanja i očuvati njegov duhovni značaj
Sveti Teofan Zatvornik u misli za 27. nedelju po Pedesetnici poziva nas da duboko uronimo u duhovnu pripremu za praznik Božića, koji se slavi kroz rođenje Isusa Hrista. On nas podseća da ovaj praznik nije samo spoljašnja radost, već i unutrašnja, duhovna priprema koja ima višestruki značaj. Sveti Teofan nas upućuje da shvatimo značaj Božića ne samo kroz spoljnu manifestaciju rođenja Hrista, već kroz razumevanje dubokih teoloških i istorijskih aspekata tog događaja.
Pravoslavni hrišćanin je pozvan da neprestano radi na sebi - ne da bi bio bolji od drugih, već da bi bio bliži onome što je čovečno i božansko u njemu.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.