Jedan od najvažnijih i najsvečanijih trenutaka katoličkog Božića jeste Misa polnoćka
Katolički vernici širom sveta, ali i pojedini pravoslavci (Grci, Rumuni i Bugari) danas proslavljaju Božić.
Kada je u pitanju proslava Božića kod pravoslavaca i katolika, običaji se u nekim stvarima znatno razlikuju.
Isto je da se na taj dan porodica okuplja i slavi se rođenje Isusa Hrista. Upravo zbog toga se i Božić smatra najradosnijim hrišćanskim praznikom.
Međutim, simboli proslave Božića kod rimokatolika su jasle u kojima se, po predanju, Isus Hristos rodio, jelka kao večno zeleno drvo i venac. U nekim tradicijama, u hleb se stavlja novčić, a onaj ko ga pronađe veruje da će imati sreće i blagostanja u narednoj godini.
Shutterstock
Jelka je obeležje Božića po Gregorijanskom kalendaru
Međutim, jedan od najvažnijih i najsvečanijih trenutaka katoličkog Božića jeste Misa polnoćka (Midnight Mass). Održava se u ponoć između Badnje večeri i Božićnog jutra kako bi simbolično označio trenutak Hristovog rođenja.
Ona zapravo simbolizuje dolazak svetlosti u svet – rođenje Isusa kao Spasitelja čija svetlost pobeđuje tamu greha. Okupljanje vernika u katedralama simbolizuje zajedništvo i radost zbog dolaska Mesije.
Ova misa obuhvata pesme, molitve i čitanje odlomaka iz Svetog pisma, posebno iz Evanđelja po Luki, koji opisuje rođenje Isusa i dolazak pastira.
Misa započinje svečanim ulaskom sveštenika i procesijom, dok crkva odjekuje pesmama kao što su "Tiha noć" (Stille Nacht) i "Adeste Fideles" (O Come All Ye Faithful).
Shutterstock
Božićni venac
Čitaju se odlomci iz Starog i Novog zaveta, sa posebnim fokusom na priču o rođenju Isusa Hrista. Biskup govori o značaju Božića i Hristovom dolasku kao trenutku nade i spasenja.
Tokom mise, posebnu ulogu ima paljenje sveća, što simbolizuje Hristovu svetlost koja donosi mir i spasenje ljudima.
Vernici pristupaju pričešću kao činu duhovne obnove i učešća u Hristovoj žrtvi. Za razliku od pravoslavaca, katolički vernici se ne pričešćuju iz putira, telom i krvlju Hristovom, već hostijom koja je beskvasni hleb.
Misa se završava molitvom i blagoslovom, a vernici se pozdravljaju rečima: "Sretan Božić“.
Na Božić se okuplja cela porodica za bogatom zajedničkom trpezom koja predstavlja simbol
Zapitajte se: živite li svoju veru kroz molitvu, pokajanje i Svete tajne, ili ostajete na površini? Hristov poziv na istinsku zajednicu s Njim kroz pričešće otkriva put do spasenja i večnog života.
U kanonima nigde ne piše da su post i ispovest preduslov pričešća. Nigde! Ja vam garantujem. Ja sam preveo, protumačio, ali to ne znači da ne treba post i ispovedati se.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
U jednom obraćanju otac Oliver Subotić se dotakao palog anđela objašnjavajući da je njegova prevara izvedena u krugovima koji smatraju da on ne postoji, kao i da to đavolu odgovara.
Što se tiče smrti beba, dece i uopšte moralno čistih mladića i devojaka, sveti oci dele mišljenje, ističe, da ih Bog uzima znajući da će u budućem oni voditi grešan život, izgubiti čistotu i lišiti se večnog života.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.
Čokoladni keks, nežni vanil-krem, mlečna čokolada i kikiriki spajaju se u poslasticu koja se priprema bez mnogo truda, baš kao nekada kada bi se nešto slatko na brzinu iznosilo pred porodicu i iznenadne goste.