Jedan od najvažnijih i najsvečanijih trenutaka katoličkog Božića jeste Misa polnoćka
Katolički vernici širom sveta, ali i pojedini pravoslavci (Grci, Rumuni i Bugari) danas proslavljaju Božić.
Kada je u pitanju proslava Božića kod pravoslavaca i katolika, običaji se u nekim stvarima znatno razlikuju.
Isto je da se na taj dan porodica okuplja i slavi se rođenje Isusa Hrista. Upravo zbog toga se i Božić smatra najradosnijim hrišćanskim praznikom.
Međutim, simboli proslave Božića kod rimokatolika su jasle u kojima se, po predanju, Isus Hristos rodio, jelka kao večno zeleno drvo i venac. U nekim tradicijama, u hleb se stavlja novčić, a onaj ko ga pronađe veruje da će imati sreće i blagostanja u narednoj godini.
Shutterstock
Jelka je obeležje Božića po Gregorijanskom kalendaru
Međutim, jedan od najvažnijih i najsvečanijih trenutaka katoličkog Božića jeste Misa polnoćka (Midnight Mass). Održava se u ponoć između Badnje večeri i Božićnog jutra kako bi simbolično označio trenutak Hristovog rođenja.
Ona zapravo simbolizuje dolazak svetlosti u svet – rođenje Isusa kao Spasitelja čija svetlost pobeđuje tamu greha. Okupljanje vernika u katedralama simbolizuje zajedništvo i radost zbog dolaska Mesije.
Ova misa obuhvata pesme, molitve i čitanje odlomaka iz Svetog pisma, posebno iz Evanđelja po Luki, koji opisuje rođenje Isusa i dolazak pastira.
Misa započinje svečanim ulaskom sveštenika i procesijom, dok crkva odjekuje pesmama kao što su "Tiha noć" (Stille Nacht) i "Adeste Fideles" (O Come All Ye Faithful).
Shutterstock
Božićni venac
Čitaju se odlomci iz Starog i Novog zaveta, sa posebnim fokusom na priču o rođenju Isusa Hrista. Biskup govori o značaju Božića i Hristovom dolasku kao trenutku nade i spasenja.
Tokom mise, posebnu ulogu ima paljenje sveća, što simbolizuje Hristovu svetlost koja donosi mir i spasenje ljudima.
Vernici pristupaju pričešću kao činu duhovne obnove i učešća u Hristovoj žrtvi. Za razliku od pravoslavaca, katolički vernici se ne pričešćuju iz putira, telom i krvlju Hristovom, već hostijom koja je beskvasni hleb.
Misa se završava molitvom i blagoslovom, a vernici se pozdravljaju rečima: "Sretan Božić“.
Na Božić se okuplja cela porodica za bogatom zajedničkom trpezom koja predstavlja simbol
Zapitajte se: živite li svoju veru kroz molitvu, pokajanje i Svete tajne, ili ostajete na površini? Hristov poziv na istinsku zajednicu s Njim kroz pričešće otkriva put do spasenja i večnog života.
U kanonima nigde ne piše da su post i ispovest preduslov pričešća. Nigde! Ja vam garantujem. Ja sam preveo, protumačio, ali to ne znači da ne treba post i ispovedati se.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
Bivši državni tužilac Arizone i novoimenovani ambasador SAD u Srbiji primio je blagoslov episkopa losanđeleskog i zapadnoameričkog pred početak diplomatske misije – emotivan susret u Finiksu ispunjen duhovnim i narodnim jedinstvom.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
U svetu koji nas zasipa blještavilom i poklonima, pravoslavni hrišćani često se suočavaju s izazovom – kako održati praznik Rođenja Hristovog u središtu porodičnog praznovanja i očuvati njegov duhovni značaj
Sveti Teofan Zatvornik u misli za 27. nedelju po Pedesetnici poziva nas da duboko uronimo u duhovnu pripremu za praznik Božića, koji se slavi kroz rođenje Isusa Hrista. On nas podseća da ovaj praznik nije samo spoljašnja radost, već i unutrašnja, duhovna priprema koja ima višestruki značaj. Sveti Teofan nas upućuje da shvatimo značaj Božića ne samo kroz spoljnu manifestaciju rođenja Hrista, već kroz razumevanje dubokih teoloških i istorijskih aspekata tog događaja.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.