Jedan od najvažnijih i najsvečanijih trenutaka katoličkog Božića jeste Misa polnoćka
Katolički vernici širom sveta, ali i pojedini pravoslavci (Grci, Rumuni i Bugari) danas proslavljaju Božić.
Kada je u pitanju proslava Božića kod pravoslavaca i katolika, običaji se u nekim stvarima znatno razlikuju.
Isto je da se na taj dan porodica okuplja i slavi se rođenje Isusa Hrista. Upravo zbog toga se i Božić smatra najradosnijim hrišćanskim praznikom.
Međutim, simboli proslave Božića kod rimokatolika su jasle u kojima se, po predanju, Isus Hristos rodio, jelka kao večno zeleno drvo i venac. U nekim tradicijama, u hleb se stavlja novčić, a onaj ko ga pronađe veruje da će imati sreće i blagostanja u narednoj godini.
Shutterstock
Jelka je obeležje Božića po Gregorijanskom kalendaru
Međutim, jedan od najvažnijih i najsvečanijih trenutaka katoličkog Božića jeste Misa polnoćka (Midnight Mass). Održava se u ponoć između Badnje večeri i Božićnog jutra kako bi simbolično označio trenutak Hristovog rođenja.
Ona zapravo simbolizuje dolazak svetlosti u svet – rođenje Isusa kao Spasitelja čija svetlost pobeđuje tamu greha. Okupljanje vernika u katedralama simbolizuje zajedništvo i radost zbog dolaska Mesije.
Ova misa obuhvata pesme, molitve i čitanje odlomaka iz Svetog pisma, posebno iz Evanđelja po Luki, koji opisuje rođenje Isusa i dolazak pastira.
Misa započinje svečanim ulaskom sveštenika i procesijom, dok crkva odjekuje pesmama kao što su "Tiha noć" (Stille Nacht) i "Adeste Fideles" (O Come All Ye Faithful).
Shutterstock
Božićni venac
Čitaju se odlomci iz Starog i Novog zaveta, sa posebnim fokusom na priču o rođenju Isusa Hrista. Biskup govori o značaju Božića i Hristovom dolasku kao trenutku nade i spasenja.
Tokom mise, posebnu ulogu ima paljenje sveća, što simbolizuje Hristovu svetlost koja donosi mir i spasenje ljudima.
Vernici pristupaju pričešću kao činu duhovne obnove i učešća u Hristovoj žrtvi. Za razliku od pravoslavaca, katolički vernici se ne pričešćuju iz putira, telom i krvlju Hristovom, već hostijom koja je beskvasni hleb.
Misa se završava molitvom i blagoslovom, a vernici se pozdravljaju rečima: "Sretan Božić“.
Na Božić se okuplja cela porodica za bogatom zajedničkom trpezom koja predstavlja simbol
Zapitajte se: živite li svoju veru kroz molitvu, pokajanje i Svete tajne, ili ostajete na površini? Hristov poziv na istinsku zajednicu s Njim kroz pričešće otkriva put do spasenja i večnog života.
U kanonima nigde ne piše da su post i ispovest preduslov pričešća. Nigde! Ja vam garantujem. Ja sam preveo, protumačio, ali to ne znači da ne treba post i ispovedati se.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
Otkrijte kako se priprema autentično koljivo iz ćelije Presvete Bogorodice Axion Esti, sa sastojcima koji simbolizuju Vaskrsenje, Carstvo nebesko i večni život.
Sveštenik Predrag Šćepanović otkriva kako Zadušnice nisu samo običaj, već trenutak u kojem ljubav prema upokojenima i vera dobijaju oblik kroz molitvu, svetlost sveće i simboliku koljiva.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
U svetu koji nas zasipa blještavilom i poklonima, pravoslavni hrišćani često se suočavaju s izazovom – kako održati praznik Rođenja Hristovog u središtu porodičnog praznovanja i očuvati njegov duhovni značaj
Sveti Teofan Zatvornik u misli za 27. nedelju po Pedesetnici poziva nas da duboko uronimo u duhovnu pripremu za praznik Božića, koji se slavi kroz rođenje Isusa Hrista. On nas podseća da ovaj praznik nije samo spoljašnja radost, već i unutrašnja, duhovna priprema koja ima višestruki značaj. Sveti Teofan nas upućuje da shvatimo značaj Božića ne samo kroz spoljnu manifestaciju rođenja Hrista, već kroz razumevanje dubokih teoloških i istorijskih aspekata tog događaja.
Pravoslavno predanje i oci otkrivaju zašto ovaj dan nije samo uvod u slavlje, već duhovni ispit – i kako od njega zavisi da li će Rođenje Hristovo ostati običan datum ili lični susret.
Životna priča Dena Rehila pokazuje kako trauma, gubitak i luksuz ne mogu zameniti unutrašnji mir, dok duhovno preobraženje može promeniti život od korena.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Gotovo da nema vernika koji, ulazeći u crkvu, najpre ne priđe mestu za sveće – bilo da se moli za zdravlje svojih bližnjih ili za pokoj duša upokojenih.
Nakon liturgije koju je služio mitropolit šumadijski Jovan, sveštenici iz tri namesništva i profesori Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta otvorili su razgovor o izazovima crkvenog života koji se ne vide sa ambona.