ŠTA SE STAVLJA U ČESNICU I KAD SE ONA PRAVI: Okreće se kao slavski kolač i lomi na onoliko delova koliko je ukućana
Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gde je već postavljen Božićni ručak.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
Vekovima unazad česnica je tradicionalan hleb koji domaćice u Srbiji mese na Božić, a njen, pak, neizostavni deo je novčić, koji svako želi da izvuče dok se ona lomi.
Naime, prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine.
Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive - novčić pronađen u česnici nikako ne znači da će se "srećnik" u godini pred njim obogotatiti niti novčić treba da zadrži za sebe.
To je za naš sajt religija.rs potvrdio i profesor Bogoslovskog fakulteta u Beogradu, otac Sava Milin.
- Domaćin bi trebalo da "otkupi" novčić od onoga koga je "izvukao" iz česnice. Taj "otkup" ako je u pitanju običan novčić trebalo bi da bude simboličan, ali, ako je u pitanju dukat, koji bi trebalo i stavljati, svakako bi bio nešto veći. Onda bi taj "novčić" trebalo domaćin da čuva do narodnog Božića i ponovo ga stavi u česnicu - objasnio je sveštenik Sava Milin.
A koja je simbolika ovog "novčića" ranije je objasnio profesor Bogoslovije, sveštenik Branislav Kedžić.
Naime, on je istakao da "novčić" u česnici predstavlja simbol pomoći, a osoba koja ga pronađe, trebalo bi da predstavlja onog koji je spreman pomoći drugima. Na taj način, novčić simbolizuje zajednicu koja prepoznaje potrebu za pomoći i odraz je humanosti u društvu.
- Poenta novčića koji se stavlja u česnicu jeste propoznavanje zajednice da je nekome potrebna određena pomoć i upravo onaj koji ga pronađe treba da simboliše onoga kome je to nešto potrebno. Prirodno je da onaj koji pronađe novčić, pronađe i onoga kome je taj novčić potrebiji pa da iskaže tu želju zajednice i nekome pomogne - istakao je otac Branislav.
Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gde je već postavljen Božićni ručak. Badnji dan je dobio naziv po badnjaku koji se na taj dan seče i pali, a koji simboliše hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koji je Josif, Isusov zemaljski otac, založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj. Sveštenik Branislav Kedžić objašnjava da je pravo značenje novčića u česnici simbol pomoći. Pšenica ima jaku simboliku i vezuje se, prema predanju, za roditelja Isusa Hrista, odnosno unosi se u kaću u čast Bogomajci i njenom mužu Josifu.

ŠTA SE STAVLJA U ČESNICU I KAD SE ONA PRAVI: Okreće se kao slavski kolač i lomi na onoliko delova koliko je ukućana
DANAS JE VELIKI PRAZNIK, SLAVIMO BADNJI DAN! Čekamo najradosniji hrišćanski praznik Božić!
KOJA JE SIMBOLIKA NOVČIĆA KOJI SE IZVLAČI IZ ČESNICE: Sveštenik kaže da nije tačno da će onaj koji ga izvuče imati puno novca
ŠTA SA PŠENICOM POSLE BOŽIĆA: Ona se na ovaj praznik iznosi iz kuće i nikako se ne baca
Hleb blagoslova, molitve i tišine po receptu jednog od najstarijih kuvara na Atosu.
Izložba u RTS klubu otkriva bogatstvo običaja i umeće izrade obrednih hlebova, dok festival „Česnica“ povezuje narode kroz zajedničku ljubav prema ovoj svetkovini.
Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama.
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Atanasija Atonskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Emilijan. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Bruna iz Segnija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Andreja Kritskog po starom i Svetu mučenicu Marinu - Ognjenu Mariju po novom kalendaru. Katolička crkva danas ne obeležava praznik. Muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Život ovog velikog učitelja Crkve obeležili su nepokolebljiva odbrana pravoslavne vere, brojna duhovna dela i Veliki kanon, koji i danas vernike vodi putem iskrenog pokajanja i susreta sa Hristom.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.