ŠTA SE STAVLJA U ČESNICU I KAD SE ONA PRAVI: Okreće se kao slavski kolač i lomi na onoliko delova koliko je ukućana
Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gde je već postavljen Božićni ručak.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
Vekovima unazad česnica je tradicionalan hleb koji domaćice u Srbiji mese na Božić, a njen, pak, neizostavni deo je novčić, koji svako želi da izvuče dok se ona lomi.
Naime, prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine.
Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive - novčić pronađen u česnici nikako ne znači da će se "srećnik" u godini pred njim obogotatiti niti novčić treba da zadrži za sebe.
To je za naš sajt religija.rs potvrdio i profesor Bogoslovskog fakulteta u Beogradu, otac Sava Milin.
- Domaćin bi trebalo da "otkupi" novčić od onoga koga je "izvukao" iz česnice. Taj "otkup" ako je u pitanju običan novčić trebalo bi da bude simboličan, ali, ako je u pitanju dukat, koji bi trebalo i stavljati, svakako bi bio nešto veći. Onda bi taj "novčić" trebalo domaćin da čuva do narodnog Božića i ponovo ga stavi u česnicu - objasnio je sveštenik Sava Milin.
A koja je simbolika ovog "novčića" ranije je objasnio profesor Bogoslovije, sveštenik Branislav Kedžić.
Naime, on je istakao da "novčić" u česnici predstavlja simbol pomoći, a osoba koja ga pronađe, trebalo bi da predstavlja onog koji je spreman pomoći drugima. Na taj način, novčić simbolizuje zajednicu koja prepoznaje potrebu za pomoći i odraz je humanosti u društvu.
- Poenta novčića koji se stavlja u česnicu jeste propoznavanje zajednice da je nekome potrebna određena pomoć i upravo onaj koji ga pronađe treba da simboliše onoga kome je to nešto potrebno. Prirodno je da onaj koji pronađe novčić, pronađe i onoga kome je taj novčić potrebiji pa da iskaže tu želju zajednice i nekome pomogne - istakao je otac Branislav.
Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gde je već postavljen Božićni ručak. Badnji dan je dobio naziv po badnjaku koji se na taj dan seče i pali, a koji simboliše hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koji je Josif, Isusov zemaljski otac, založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj. Sveštenik Branislav Kedžić objašnjava da je pravo značenje novčića u česnici simbol pomoći. Pšenica ima jaku simboliku i vezuje se, prema predanju, za roditelja Isusa Hrista, odnosno unosi se u kaću u čast Bogomajci i njenom mužu Josifu.
ŠTA SE STAVLJA U ČESNICU I KAD SE ONA PRAVI: Okreće se kao slavski kolač i lomi na onoliko delova koliko je ukućana
DANAS JE VELIKI PRAZNIK, SLAVIMO BADNJI DAN! Čekamo najradosniji hrišćanski praznik Božić!
KOJA JE SIMBOLIKA NOVČIĆA KOJI SE IZVLAČI IZ ČESNICE: Sveštenik kaže da nije tačno da će onaj koji ga izvuče imati puno novca
ŠTA SA PŠENICOM POSLE BOŽIĆA: Ona se na ovaj praznik iznosi iz kuće i nikako se ne baca
Izložba u RTS klubu otkriva bogatstvo običaja i umeće izrade obrednih hlebova, dok festival „Česnica“ povezuje narode kroz zajedničku ljubav prema ovoj svetkovini.
Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama.
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Isus Hristos je rođen u pećini tačno u ponoć.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Ovaj praznik podseća nas na moć molitve i neiscrpnu duhovnu snagu koja se prenosi generacijama kroz vekove i prostore, od drevnog Carigrada do današnje Srbije.
Ovi sveci se slave dva puta godišnje: 14. jula i 14. novembra.
Srpska pravoslavna crkva 13. jula proslavlja Svete novomučenike jastrebarske i sisačke, a jeromonah Pamfil (Osokin) u potresnom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti daje dramatičan osvrt na stradanja koja su mnogi zaboravili.
U plamenu su sačuvali ne samo živote i domove, već i deo duhovne i kulturne baštine.
Samoubistvo 35-godišnjeg italijanskog sveštenika duboko je potreslo katoličku zajednicu i pokrenulo važnu debatu o usamljenosti koju mnogi sveštenici tiho proživljavaju.
U vremenu kada mnoge ženske monaške zajednice u Milanu beleže opadanje broja poziva, jedna mlada žena odlučila je da ide protiv struje.
U današnjem vremenu, kada je sve dostupno, lako zamenljivo i često bez istinske vrednosti, patrijarh Pavle nas vraća korenima.
Tikvice punjene pečurkama i pirinčem donose miris leta i duha, mogu se spremati na ulju ili vodi, a otkrivamo zašto je ovaj recept vekovima ostao neizostavan u pravoslavnim domovima.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je vera u Hrista izvor najdublje radosti i kako nas ta neiskazana uteha nosi kroz sve životne borbe i tuge.
Ova kratka molitva Presvetoj Bogorodici i Gospodu Isusu Hristu smiruje srce i donosi nadu u teškim trenucima – pročitajte je u celosti.