DANAS SU OCI: Slavimo dan posvećen očevima, a on se vezaju za veoma bitan događaj u hrišćanstvu
Običaji koji se vezuju da današnji dan nalikuju Matericama i Detinjcima, samo što se danas umesto dece i majki, vezaju očevi.
Pšenica ima jaku simboliku i vezuje se, prema predanju, za roditelja Isusa Hrista, odnosno unosi se u kaću u čast Bogomajci i njenom mužu Josifu.
Jedna od običaja za Božić jeste i unošenje Božićne pšenice u kuću. Ona ima jaku simboliku i vezuje se, prema predanju, za majku Isusa Hrista, odnosno unosi se u kaću u čast Bogomajci i njenom mužu Josifu. Trebalo bi naglasiti da Božićnu pšenicu ne valja držati u kući nakon što prođe Božić.
Ona se, naime, iz kuće iznosi na Sabor presvete Bogorodice, odnosno drugog dana Božića. Međutim, nikako se ne baca. Trebalo bi je staviti na neku voćku u dvorištu, a ako živite u stanu u velikom gradu, može se postaviti na granu nekog stabla.
Pšenica, kao jedan od najvažnijih plodova zemlje, nosi duboko ukorenjeno simboličko značenje u pravoslavnoj tradiciji. Ona nije samo hrana koja nas održava, već i snažan duhovni simbol, povezan sa životom, plodnošću, i Božijom blagoslovom.
U pravoslavlju, pšenica se često poistovećuje sa "Hlebom života", Isusom Hristom. U Jevanđelju po Jovanovu, Hristos govori: "Ako pšenično zrno ne padne u zemlju i ne umre, ostaje samo, a ako umre, donosi mnogi rod" (Jovan 12:24). Ovaj stih ukazuje na to da pšenica simbolizuje Hristovu smrt i vaskrsenje, kao i novi život koji dolazi kroz veru u Njega. Kroz smrt pšenice, koja daje novi život, prepoznaje se duboka paralela sa Hristovom žrtvom.
Pšenica je i simbol života i plodnosti. Kao temeljna sirovina za hleb, koji je osnovni ljudski obrok, ona predstavlja sve ono što je potrebno za opstanak. U crkvenim obredima, pšenica se često koristi u blagoslovu plodova zemlje, zahvaljujući Bogu na svim darovima koje nam pruža. Ovaj običaj naglašava povezanost čoveka sa prirodom i Božijom providnošću.
Pored toga, pšenica ima i obrednu važnost. U pravoslavlju, pšenica ima veliki značaj, kao što je osveštanje pšenice na praznike poput Svete Trojice i Svetog Dimitrija, kada se vernici okupljaju u crkvama kako bi zatražili blagoslov za blagostanje.
Na simboličkom nivou, pšenica takođe ukazuje na vaskrsenje i obnovu. Kao što zrno pšenice iznosi novi život, tako i vernici u pravoslavlju veruju da kroz pšenicu doživljavaju duhovnu obnovu i nadu u Božiju spasenje.
Običaji koji se vezuju da današnji dan nalikuju Matericama i Detinjcima, samo što se danas umesto dece i majki, vezaju očevi. Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gde je već postavljen Božićni ručak. Badnji dan je dobio naziv po badnjaku koji se na taj dan seče i pali, a koji simboliše hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koji je Josif, Isusov zemaljski otac, založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj. Isus Hristos je rođen u pećini tačno u ponoć.

DANAS SU OCI: Slavimo dan posvećen očevima, a on se vezaju za veoma bitan događaj u hrišćanstvu
ŠTA SE STAVLJA U ČESNICU I KAD SE ONA PRAVI: Okreće se kao slavski kolač i lomi na onoliko delova koliko je ukućana
DANAS JE VELIKI PRAZNIK, SLAVIMO BADNJI DAN! Čekamo najradosniji hrišćanski praznik Božić!
SLAVIMO ROŽDESTVO ISUSA HRISTA: Danas je Božić, najradosniji hrišćanski praznik i dan kad se Spasitelj rodio
Žito koje se zaseje tri sedmice pre praznika posvećenog Rođenju Hristovom krasi hrišćanske domove, simbolizujući rodnost i blagostanje. Saznajte sve o običajima sadnje i simbolici svetlosti kandila među zelenim vlati pšenice.
Kutja je prvo jelo koje se iznosi na sto za Badnje veče kod Istočnih Slovena - skromno i puno simbolike.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
Reči ruskog svetitelja upozoravaju na zamku u koju mnogi upadnu kada su povređeni: umesto da se izbore sa zlom, počnu da ga nose u sebi.
U trenucima tuge porodica često ne zna kako da postupi. Sveštenici podsećaju na značaj molitve i dostojanstvenog oproštaja, uz redosled koraka koji se preporučuje nakon upokojenja.
Sve više ljudi ulazi u veze iz straha od samoće, a ne iz istinske spremnosti da voli. Pouka jednog od najpoštovanijih pravoslavnih svetitelja pokazuje zbog čega ljubav dolazi tek kada prestane da bude odgovor na sopstveni strah.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.