DANAS SU OCI: Slavimo dan posvećen očevima, a on se vezaju za veoma bitan događaj u hrišćanstvu
Običaji koji se vezuju da današnji dan nalikuju Matericama i Detinjcima, samo što se danas umesto dece i majki, vezaju očevi.
Pšenica ima jaku simboliku i vezuje se, prema predanju, za roditelja Isusa Hrista, odnosno unosi se u kaću u čast Bogomajci i njenom mužu Josifu.
Jedna od običaja za Božić jeste i unošenje Božićne pšenice u kuću. Ona ima jaku simboliku i vezuje se, prema predanju, za majku Isusa Hrista, odnosno unosi se u kaću u čast Bogomajci i njenom mužu Josifu. Trebalo bi naglasiti da Božićnu pšenicu ne valja držati u kući nakon što prođe Božić.
Ona se, naime, iz kuće iznosi na Sabor presvete Bogorodice, odnosno drugog dana Božića. Međutim, nikako se ne baca. Trebalo bi je staviti na neku voćku u dvorištu, a ako živite u stanu u velikom gradu, može se postaviti na granu nekog stabla.
Pšenica, kao jedan od najvažnijih plodova zemlje, nosi duboko ukorenjeno simboličko značenje u pravoslavnoj tradiciji. Ona nije samo hrana koja nas održava, već i snažan duhovni simbol, povezan sa životom, plodnošću, i Božijom blagoslovom.
U pravoslavlju, pšenica se često poistovećuje sa "Hlebom života", Isusom Hristom. U Jevanđelju po Jovanovu, Hristos govori: "Ako pšenično zrno ne padne u zemlju i ne umre, ostaje samo, a ako umre, donosi mnogi rod" (Jovan 12:24). Ovaj stih ukazuje na to da pšenica simbolizuje Hristovu smrt i vaskrsenje, kao i novi život koji dolazi kroz veru u Njega. Kroz smrt pšenice, koja daje novi život, prepoznaje se duboka paralela sa Hristovom žrtvom.
Pšenica je i simbol života i plodnosti. Kao temeljna sirovina za hleb, koji je osnovni ljudski obrok, ona predstavlja sve ono što je potrebno za opstanak. U crkvenim obredima, pšenica se često koristi u blagoslovu plodova zemlje, zahvaljujući Bogu na svim darovima koje nam pruža. Ovaj običaj naglašava povezanost čoveka sa prirodom i Božijom providnošću.
Pored toga, pšenica ima i obrednu važnost. U pravoslavlju, pšenica ima veliki značaj, kao što je osveštanje pšenice na praznike poput Svete Trojice i Svetog Dimitrija, kada se vernici okupljaju u crkvama kako bi zatražili blagoslov za blagostanje.
Na simboličkom nivou, pšenica takođe ukazuje na vaskrsenje i obnovu. Kao što zrno pšenice iznosi novi život, tako i vernici u pravoslavlju veruju da kroz pšenicu doživljavaju duhovnu obnovu i nadu u Božiju spasenje.
Običaji koji se vezuju da današnji dan nalikuju Matericama i Detinjcima, samo što se danas umesto dece i majki, vezaju očevi. Kada česnica bude pečena, iznosi se na sto gde je već postavljen Božićni ručak. Badnji dan je dobio naziv po badnjaku koji se na taj dan seče i pali, a koji simboliše hrast koji su pastiri doneli u vitlejemsku pećinu gde je rođen Isus i koji je Josif, Isusov zemaljski otac, založio da ugreje hladnu pećinu. Varnice koje su poletele u nebo su najavile poseban događaj. Isus Hristos je rođen u pećini tačno u ponoć.

DANAS SU OCI: Slavimo dan posvećen očevima, a on se vezaju za veoma bitan događaj u hrišćanstvu
ŠTA SE STAVLJA U ČESNICU I KAD SE ONA PRAVI: Okreće se kao slavski kolač i lomi na onoliko delova koliko je ukućana
DANAS JE VELIKI PRAZNIK, SLAVIMO BADNJI DAN! Čekamo najradosniji hrišćanski praznik Božić!
SLAVIMO ROŽDESTVO ISUSA HRISTA: Danas je Božić, najradosniji hrišćanski praznik i dan kad se Spasitelj rodio
Žito koje se zaseje tri sedmice pre praznika posvećenog Rođenju Hristovom krasi hrišćanske domove, simbolizujući rodnost i blagostanje. Saznajte sve o običajima sadnje i simbolici svetlosti kandila među zelenim vlati pšenice.
Kutja je prvo jelo koje se iznosi na sto za Badnje veče kod Istočnih Slovena - skromno i puno simbolike.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
Dok upiremo prstom u bližnje zbog rana koje bole, veliki ruski svetitelj razotkriva neprijatnu istinu - gde počinje i pad i spasenje.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Zapise svetih otaca i staraca ne treba čitati kao "vremenske prognoze", već kao zapažanja koja povezuju moralno i duhovno stanje naroda sa istorijskim događajima.
Dom nije samo mesto zajedničkog života, već mala crkva, prostor u kome se čovek uči ljubavi, praštanju i trpljenju.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U trenutku očaja mislila je da je ostala sama, a onda je saznala da je patrijarh intervenisao kod Boga, a ne kod ljudi.
Dom nije samo mesto zajedničkog života, već mala crkva, prostor u kome se čovek uči ljubavi, praštanju i trpljenju.
Dok sukobi potresaju Bliski istok i unose nemir daleko izvan granica regiona, mnogi se vraćaju odlomku iz Jevanđelja u kojem Isus govori o ratovima, progonima, padu Jerusalima i znakovima na nebu.
Od ovsenih, ječmenih i ražanih pahuljica do sočnog porodičnog ručka ili večere – jednostavan recept od nekoliko sastojaka pokazuje kako se od skromne namirnice pravi zasitan i mirisan obrok koji prija svima za stolom.