ShutterstockZa sadnju je potrebna šaka pšenice i tanjir ili posuda
Žito koje se zaseje tri sedmice pre praznika posvećenog Rođenju Hristovom krasi hrišćanske domove, simbolizujući rodnost i blagostanje. Saznajte sve o običajima sadnje i simbolici svetlosti kandila među zelenim vlati pšenice.
Već tri sedmice pre Božića, uoči Svetog Nikole, u pravoslavnim domovima vlada posebno svečano praznično raspoloženje. Neki dani u tom periodu izdvajaju se autentičnim narodnim običajima. Na Varindan, praznik Svete velikomučenice Varvare, koji se slavi 17. decembra, dva dana pre Svetog Nikole, u plitkoj posudi sa vodom potapaju zrna pšenice, koja će do Božića proklijati i niknuti.
U nekim krajevima, običaj je da se na sredinu posude sa pšenicom postavi čaša kandila, koje se pali za Badnje veče. Svetlost kandila tada se probija kroz zelene vlati pšenice, obasjavajući dom svetlom koje simbolizuje toplinu. Takođe, postoji običaj, koji je danas retko uočen, da se uoči Varindana sprema posno jelo zvano "varica", koje se pravi od žita, mahunarki, kukuruza, crnog i belog luka.
YT/Djadjina kuhinja
Za sadnju je potrebna šaka pšenice i tanjir ili posuda
Drugi običaj nalaže da se žito posadi baš na dan Svetog Nikole, a kod katolika 13. decembra, na dan Svete Lucije.
Za sadnju je potrebna šaka pšenice i tanjir ili posuda u koju ćete je posaditi. U plitku posudu stavite zemlju, pa na nju rasporedite pšenicu koja je prethodno stajala u vodi preko noći. Zrna prekrijte sa još malo zemlje, koju ćete svakodnevno prskati vodom na sobnoj temperaturi.
Pšenična zrna se mogu posaditi i bez zemlje. U tom slučaju, jednostavno ih rasporedite po dnu posude, tako da je potpuno prekrivaju.
YT/ Lekovite Biljke
Izniklo božićno žito
Ostavite bar jedan centimetar prostora do ivice posude, jer će se pšenica prilikom nicanja širiti. Zalivajte umereno, najbolje je da je samo prskate vodom jednom ili dva puta dnevno. Pšenicu možete prekriti pamučnom tkaninom natopljenom vodom. Ova tkanina se stavlja preko kako bi zrna ravnomerno nicala i dobijala dovoljno vlage. Kada se pojave prve klice, tkaninu treba ukloniti, kako bi pšenica nesmetano nastavila da niče.
Pre nego što postavite na sto, ošišajte žito makazama da bude ravno, jer obično ne raste ravnomerno. Na Badnji dan stavite sveću u sredinu, a žito vežite crvenom mašnom ili trakom u bojama trobojke, po želji.
Uz blagoslov vladike Ishiija, u Valjevu je pokrenuta tradicionalna akcija prikupljanja paketića za mališane iz socijalno ugroženih porodica i one narušenog zdravlja.
Pojedina države kao da se utrkuju, koja će bolje i svečanije da ukrasi svoje trgove, raskošna rasveta je svuda a duh praznika se se oseća na svakom kutku.
Sveti Oci nas uče da Sveta tajna pričešća nije samo čin, već najdublji susret sa Bogom. Ko su oni koji ne mogu da pristupe putiru i zašto bi vernici trebalo češće da se sjedinjuju sa Telom i Krvlju Hristovom?
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.