ShutterstockZa sadnju je potrebna šaka pšenice i tanjir ili posuda
Žito koje se zaseje tri sedmice pre praznika posvećenog Rođenju Hristovom krasi hrišćanske domove, simbolizujući rodnost i blagostanje. Saznajte sve o običajima sadnje i simbolici svetlosti kandila među zelenim vlati pšenice.
Već tri sedmice pre Božića, uoči Svetog Nikole, u pravoslavnim domovima vlada posebno svečano praznično raspoloženje. Neki dani u tom periodu izdvajaju se autentičnim narodnim običajima. Na Varindan, praznik Svete velikomučenice Varvare, koji se slavi 17. decembra, dva dana pre Svetog Nikole, u plitkoj posudi sa vodom potapaju zrna pšenice, koja će do Božića proklijati i niknuti.
U nekim krajevima, običaj je da se na sredinu posude sa pšenicom postavi čaša kandila, koje se pali za Badnje veče. Svetlost kandila tada se probija kroz zelene vlati pšenice, obasjavajući dom svetlom koje simbolizuje toplinu. Takođe, postoji običaj, koji je danas retko uočen, da se uoči Varindana sprema posno jelo zvano "varica", koje se pravi od žita, mahunarki, kukuruza, crnog i belog luka.
YT/Djadjina kuhinja
Za sadnju je potrebna šaka pšenice i tanjir ili posuda
Drugi običaj nalaže da se žito posadi baš na dan Svetog Nikole, a kod katolika 13. decembra, na dan Svete Lucije.
Za sadnju je potrebna šaka pšenice i tanjir ili posuda u koju ćete je posaditi. U plitku posudu stavite zemlju, pa na nju rasporedite pšenicu koja je prethodno stajala u vodi preko noći. Zrna prekrijte sa još malo zemlje, koju ćete svakodnevno prskati vodom na sobnoj temperaturi.
Pšenična zrna se mogu posaditi i bez zemlje. U tom slučaju, jednostavno ih rasporedite po dnu posude, tako da je potpuno prekrivaju.
YT/ Lekovite Biljke
Izniklo božićno žito
Ostavite bar jedan centimetar prostora do ivice posude, jer će se pšenica prilikom nicanja širiti. Zalivajte umereno, najbolje je da je samo prskate vodom jednom ili dva puta dnevno. Pšenicu možete prekriti pamučnom tkaninom natopljenom vodom. Ova tkanina se stavlja preko kako bi zrna ravnomerno nicala i dobijala dovoljno vlage. Kada se pojave prve klice, tkaninu treba ukloniti, kako bi pšenica nesmetano nastavila da niče.
Pre nego što postavite na sto, ošišajte žito makazama da bude ravno, jer obično ne raste ravnomerno. Na Badnji dan stavite sveću u sredinu, a žito vežite crvenom mašnom ili trakom u bojama trobojke, po želji.
Uz blagoslov vladike Ishiija, u Valjevu je pokrenuta tradicionalna akcija prikupljanja paketića za mališane iz socijalno ugroženih porodica i one narušenog zdravlja.
Pojedina države kao da se utrkuju, koja će bolje i svečanije da ukrasi svoje trgove, raskošna rasveta je svuda a duh praznika se se oseća na svakom kutku.
Sveti Oci nas uče da Sveta tajna pričešća nije samo čin, već najdublji susret sa Bogom. Ko su oni koji ne mogu da pristupe putiru i zašto bi vernici trebalo češće da se sjedinjuju sa Telom i Krvlju Hristovom?
Kopriva, pirinač i jaja pretvaraju se u skroman, ali snažan obrok za dane bez strogog posta – jelo koje neguje telo i vraća meru u svakodnevnoj ishrani.
Zašto se na groblje nosi vaskršnje jaje, šta znači „Hristos vaskrse“ među humkama i zbog čega ovaj dan nije običan pomen - objašnjava jerej Borislav Petrić
U besedi za ponedeljak druge sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na to kako smer srca određuje ono što čovek vidi i zašto se smisao prepoznaje tek kada se pogled podigne iz prolaznosti ka večnom izvoru života.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U besedi za ponedeljak druge sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na to kako smer srca određuje ono što čovek vidi i zašto se smisao prepoznaje tek kada se pogled podigne iz prolaznosti ka večnom izvoru života.
U jednoj kratkoj rečenici sadržano je upozorenje koje se tiče svakodnevnih odluka, tuđih uticaja i unutrašnjeg rasula koje ljudi često ne prepoznaju na vreme.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Georgija Ispovednika i Pobusani ponedeljak po starom kalendaru i Prepodobnog Teodora Trihina po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Agapita I, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U jednoj kratkoj rečenici sadržano je upozorenje koje se tiče svakodnevnih odluka, tuđih uticaja i unutrašnjeg rasula koje ljudi često ne prepoznaju na vreme.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.