ShutterstockZa sadnju je potrebna šaka pšenice i tanjir ili posuda
Žito koje se zaseje tri sedmice pre praznika posvećenog Rođenju Hristovom krasi hrišćanske domove, simbolizujući rodnost i blagostanje. Saznajte sve o običajima sadnje i simbolici svetlosti kandila među zelenim vlati pšenice.
Već tri sedmice pre Božića, uoči Svetog Nikole, u pravoslavnim domovima vlada posebno svečano praznično raspoloženje. Neki dani u tom periodu izdvajaju se autentičnim narodnim običajima. Na Varindan, praznik Svete velikomučenice Varvare, koji se slavi 17. decembra, dva dana pre Svetog Nikole, u plitkoj posudi sa vodom potapaju zrna pšenice, koja će do Božića proklijati i niknuti.
U nekim krajevima, običaj je da se na sredinu posude sa pšenicom postavi čaša kandila, koje se pali za Badnje veče. Svetlost kandila tada se probija kroz zelene vlati pšenice, obasjavajući dom svetlom koje simbolizuje toplinu. Takođe, postoji običaj, koji je danas retko uočen, da se uoči Varindana sprema posno jelo zvano "varica", koje se pravi od žita, mahunarki, kukuruza, crnog i belog luka.
YT/Djadjina kuhinja
Za sadnju je potrebna šaka pšenice i tanjir ili posuda
Drugi običaj nalaže da se žito posadi baš na dan Svetog Nikole, a kod katolika 13. decembra, na dan Svete Lucije.
Za sadnju je potrebna šaka pšenice i tanjir ili posuda u koju ćete je posaditi. U plitku posudu stavite zemlju, pa na nju rasporedite pšenicu koja je prethodno stajala u vodi preko noći. Zrna prekrijte sa još malo zemlje, koju ćete svakodnevno prskati vodom na sobnoj temperaturi.
Pšenična zrna se mogu posaditi i bez zemlje. U tom slučaju, jednostavno ih rasporedite po dnu posude, tako da je potpuno prekrivaju.
YT/ Lekovite Biljke
Izniklo božićno žito
Ostavite bar jedan centimetar prostora do ivice posude, jer će se pšenica prilikom nicanja širiti. Zalivajte umereno, najbolje je da je samo prskate vodom jednom ili dva puta dnevno. Pšenicu možete prekriti pamučnom tkaninom natopljenom vodom. Ova tkanina se stavlja preko kako bi zrna ravnomerno nicala i dobijala dovoljno vlage. Kada se pojave prve klice, tkaninu treba ukloniti, kako bi pšenica nesmetano nastavila da niče.
Pre nego što postavite na sto, ošišajte žito makazama da bude ravno, jer obično ne raste ravnomerno. Na Badnji dan stavite sveću u sredinu, a žito vežite crvenom mašnom ili trakom u bojama trobojke, po želji.
Uz blagoslov vladike Ishiija, u Valjevu je pokrenuta tradicionalna akcija prikupljanja paketića za mališane iz socijalno ugroženih porodica i one narušenog zdravlja.
Pojedina države kao da se utrkuju, koja će bolje i svečanije da ukrasi svoje trgove, raskošna rasveta je svuda a duh praznika se se oseća na svakom kutku.
Sveti Oci nas uče da Sveta tajna pričešća nije samo čin, već najdublji susret sa Bogom. Ko su oni koji ne mogu da pristupe putiru i zašto bi vernici trebalo češće da se sjedinjuju sa Telom i Krvlju Hristovom?
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Agatonika po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti sveštenomučenik Vavila i Sveti prorok Mojsije Bogovidac. Katolička crkva obeležava Svetu Ružu iz Viterba, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada rezultati izostanu, lako je posumnjati u smisao svega što radimo. Pouka svetitelja podseća da nisu svi odgovori u našim rukama i otkriva kako zahvalnost može promeniti naš pogled na život.
Mitropolit budimljansko-nikšićki daće iskaz pred državnim organima, dok se posebno pitanje otvara zbog toga što je pozvan da odgovara zbog čina koji pripada njegovoj svešteničkoj službi.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kada rezultati izostanu, lako je posumnjati u smisao svega što radimo. Pouka svetitelja podseća da nisu svi odgovori u našim rukama i otkriva kako zahvalnost može promeniti naš pogled na život.
Govoreći o moralu u porodici, navodi da razvrat, podvođenje, kvarenje maloletnika ili davanje lošeg primera predstavljaju ozbiljne duhovne opasnosti po dom.
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
Učesnici predavanja Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke objasnili su zašto su poverenje, razgovor, zajedništvo i liturgijski život važni na putu oporavka, a iskustvo "Zemlje živih" pokazalo je kako takva podrška izgleda u praksi.
U besedi za 3. septembar Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači proročke reči Isaije i govori o Hristu kao osloncu koji povezuje rasuto, učvršćuje slabo i čovekov život usmerava prema Bogu.