ShutterstockZa sadnju je potrebna šaka pšenice i tanjir ili posuda
Žito koje se zaseje tri sedmice pre praznika posvećenog Rođenju Hristovom krasi hrišćanske domove, simbolizujući rodnost i blagostanje. Saznajte sve o običajima sadnje i simbolici svetlosti kandila među zelenim vlati pšenice.
Već tri sedmice pre Božića, uoči Svetog Nikole, u pravoslavnim domovima vlada posebno svečano praznično raspoloženje. Neki dani u tom periodu izdvajaju se autentičnim narodnim običajima. Na Varindan, praznik Svete velikomučenice Varvare, koji se slavi 17. decembra, dva dana pre Svetog Nikole, u plitkoj posudi sa vodom potapaju zrna pšenice, koja će do Božića proklijati i niknuti.
U nekim krajevima, običaj je da se na sredinu posude sa pšenicom postavi čaša kandila, koje se pali za Badnje veče. Svetlost kandila tada se probija kroz zelene vlati pšenice, obasjavajući dom svetlom koje simbolizuje toplinu. Takođe, postoji običaj, koji je danas retko uočen, da se uoči Varindana sprema posno jelo zvano "varica", koje se pravi od žita, mahunarki, kukuruza, crnog i belog luka.
YT/Djadjina kuhinja
Za sadnju je potrebna šaka pšenice i tanjir ili posuda
Drugi običaj nalaže da se žito posadi baš na dan Svetog Nikole, a kod katolika 13. decembra, na dan Svete Lucije.
Za sadnju je potrebna šaka pšenice i tanjir ili posuda u koju ćete je posaditi. U plitku posudu stavite zemlju, pa na nju rasporedite pšenicu koja je prethodno stajala u vodi preko noći. Zrna prekrijte sa još malo zemlje, koju ćete svakodnevno prskati vodom na sobnoj temperaturi.
Pšenična zrna se mogu posaditi i bez zemlje. U tom slučaju, jednostavno ih rasporedite po dnu posude, tako da je potpuno prekrivaju.
YT/ Lekovite Biljke
Izniklo božićno žito
Ostavite bar jedan centimetar prostora do ivice posude, jer će se pšenica prilikom nicanja širiti. Zalivajte umereno, najbolje je da je samo prskate vodom jednom ili dva puta dnevno. Pšenicu možete prekriti pamučnom tkaninom natopljenom vodom. Ova tkanina se stavlja preko kako bi zrna ravnomerno nicala i dobijala dovoljno vlage. Kada se pojave prve klice, tkaninu treba ukloniti, kako bi pšenica nesmetano nastavila da niče.
Pre nego što postavite na sto, ošišajte žito makazama da bude ravno, jer obično ne raste ravnomerno. Na Badnji dan stavite sveću u sredinu, a žito vežite crvenom mašnom ili trakom u bojama trobojke, po želji.
Uz blagoslov vladike Ishiija, u Valjevu je pokrenuta tradicionalna akcija prikupljanja paketića za mališane iz socijalno ugroženih porodica i one narušenog zdravlja.
Pojedina države kao da se utrkuju, koja će bolje i svečanije da ukrasi svoje trgove, raskošna rasveta je svuda a duh praznika se se oseća na svakom kutku.
Sveti Oci nas uče da Sveta tajna pričešća nije samo čin, već najdublji susret sa Bogom. Ko su oni koji ne mogu da pristupe putiru i zašto bi vernici trebalo češće da se sjedinjuju sa Telom i Krvlju Hristovom?
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog Grigorija Dekapolita po starom kalendaru, Svetog proroka Sofoniju po novom, katolici su u periodu Adventa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.