Sveštenik Gligorije Marković govorio je o značaju posta, ali i o tome na šta treba da se fokusiramo i koji se izazovi pred nas nameću.
Otac Gligorije Marković, sveštenik crkve Svetog cara Konstantina i carice Jelene govorio je o Božićnom postu, odnosno o onome čega treba da se odreknemo u toku njegovog trajanja.
- Početak ovog posta označava dolazak Boga među nas. Jevanđelja su naše životne situacije i dobro je kada čovek živi Jevanđelja. To bi trebalo da bude naša stalna spremnost, tokom čitave godine, ako kažemo za sebe da smo hrišćani. Ljudi koji sebe nazivaju hrišćanima žive sa verom u Boga da im je ovaj trenutak dat da Boga učine prisutnim u svetu, ne da ga oponašaju, niti da steknu vrline kojima će one biti dobro, nego da svim što čine učine Boga prisutnim na mestima kojima smo mi u ovom trenutku. Kada Boga učinimo prisutnim, onda je svako mesto, pa čak i najveća patnja, mesto radosti, zato što je Bog sa nama - rekao je Marković.
Kako je objasnio dimenzija posta je bogoslužbena.
- Post ne služi da bude naš podvig, nego da bude svedočanstvo našeg prisustva u carstvu Božjem. Jer mi smo već sada stanovnici tog carstva jer smo hrišćani. Naša liturgija je trpeza Gospodnja gde mi sedimo u carstvu Božjem, a zatim tu lepotu Božjeg iznosimo u svet. Kada dođemo u crkvu i okupimo se, molitva je razgovor sa Bogom, zajednički - rekao je on.
Izazovi i zadaci u tokom posta
- Treba da sve ovo sklonimo na stranu, da nam ne bude važno da je sve na akciji, da stignemo na određeni događaj, kao što je sada na primer bio 'black friday', da imamo baš to i to, da prodamo svoju dušu baš za to. Nije problem kupiti, ali je problem prodati dušu za tu kupovinu. A duša se prodaje kad nam je to jedan jedini cilj. Nije problem držati u rukama, ali držati u srcu takve stvari prolaznosti, to je problem - objasnio je.
shutterstock.com
Da li se vernici mogu pričestiti nakon nedelju ili dve?
- Ja bih predložio svakome ko želi da krene na ovo putovanje, važno je da krene. Treba odmah krenuti i treba odmah početi postiti. Ovaj post nema u sebi oštrinu kao Vaskršnji - objasnio je.
Zašto je važno otići na liturgiju
Liturgija je trpeza Gospodnja gde si mi okupljamo u domu oca našega, gde uzimamo hranu koju želimo više od bilo koje hrane. Ova hrana koju uzimamo u svetu, koja nam je data kao naša materijalnost i kao naša neophodna energija istovremeno je i naša smrt. Hrana je uzrok naše smrti. Kroz hranu je smrt ušla u raj. Kroz drvo poznanja dobra i zla, kroz njegov plod koji čovek kuša, iako mu je Bog rekao 'nemoj da kušaš jer ćeš umreti u taj čas', mi smo to učinili. Tako da je hrana naš veliki izazov. Mi ovim potvrđujemo da je Hristos hrana koju mi živimo, da je Bog hrana koju mi živimo, naveo je on.
Kako kaže post ima mnogo dimenzija, a jedna od njih je da ima ovozemaljski pokajni karakter odsustva Božjeg.
- Kad je Bog sa nama mi smo radosni. Kada nas je tuga potopila, mi tražimo Boga tako što postom raščišćavamo svoje materijalno postojanje da bismo svoj duhovni vid pročistili. Mi često danas čujemo - ja ne mislim nikome ništa loše. Mi treba da sebe da dovedemo u stanje da mislimo dobro, i da smo svesni da Bog voli podjednako i da želi da svako bude spasen - kazao je sveštenik.
Zdrav, ukusan i potpuno prilagođen pravilima Božićnog posta, ovaj lagani namaz od avokada idealan je za sve prilike – od brzog doručka do elegantne užine uz posne grickalice.
Svetinje čuvaju vekovne recepte i savete koji jednostavne sastojke pretvaraju u prava remek-dela ukusa. Uz posvećenost, strpljenje i ljubav, svako jelo postaje priča o harmoniji prirode i vere.
Arhijerejska liturgija i rukoproizvođenje u čin ipođakona Darka Stefanovića u hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene doneli su radost i duhovnu snagu, a nadahnute reči episkopa šabačkog o praštanju i ljubavi bile su podsećanje na suštinu pravoslavnog života.
Od Morinja do Kotora, život i mučeništvo Mihaila Barbića dobija večnu slavu – uz liturgijsko prisustvo mitropolita Joanikija i arhijereja, vera i hrabrost ovog sveštenika zasijali su kao svetionik za generacije vernika.
Poseta učenika Bogoslovije Svetog Save Sremskoj Kamenici pretvorila se u susret koji je deci doneo radost, a svima ostalima tiho podsećanje da se vera najpre prepoznaje po delima, a ne po rečima.
Recept za domaću štrudlu sa orasima kakva se pravila u danima kada je dozvoljen beli mrs - savršena za sedmicu pred početak Vaskršnjeg posta i za svaki sto oko koga se okuplja porodica.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
Crkva preporučuje supružnicima da se u dane posta, uz međusobnu saglasnost, uzdrže od telesnih odnosa, kako bi se bračna ljubav privremeno usmerila ka duhovnom zajedništvu i molitvi.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Od dečaka koji se suprotstavio zabrani posta do arhijereja sa najdužim stažom u Srpskoj pravoslavnoj crkvi – podizao je hramove tamo gde ih nije bilo, vratio mošti Svetog vladike Nikolaja u otadžbinu i ostavio delo koje i danas živi.