Sveštenik Gligorije Marković govorio je o značaju posta, ali i o tome na šta treba da se fokusiramo i koji se izazovi pred nas nameću.
Otac Gligorije Marković, sveštenik crkve Svetog cara Konstantina i carice Jelene govorio je o Božićnom postu, odnosno o onome čega treba da se odreknemo u toku njegovog trajanja.
- Početak ovog posta označava dolazak Boga među nas. Jevanđelja su naše životne situacije i dobro je kada čovek živi Jevanđelja. To bi trebalo da bude naša stalna spremnost, tokom čitave godine, ako kažemo za sebe da smo hrišćani. Ljudi koji sebe nazivaju hrišćanima žive sa verom u Boga da im je ovaj trenutak dat da Boga učine prisutnim u svetu, ne da ga oponašaju, niti da steknu vrline kojima će one biti dobro, nego da svim što čine učine Boga prisutnim na mestima kojima smo mi u ovom trenutku. Kada Boga učinimo prisutnim, onda je svako mesto, pa čak i najveća patnja, mesto radosti, zato što je Bog sa nama - rekao je Marković.
Kako je objasnio dimenzija posta je bogoslužbena.
- Post ne služi da bude naš podvig, nego da bude svedočanstvo našeg prisustva u carstvu Božjem. Jer mi smo već sada stanovnici tog carstva jer smo hrišćani. Naša liturgija je trpeza Gospodnja gde mi sedimo u carstvu Božjem, a zatim tu lepotu Božjeg iznosimo u svet. Kada dođemo u crkvu i okupimo se, molitva je razgovor sa Bogom, zajednički - rekao je on.
Izazovi i zadaci u tokom posta
- Treba da sve ovo sklonimo na stranu, da nam ne bude važno da je sve na akciji, da stignemo na određeni događaj, kao što je sada na primer bio 'black friday', da imamo baš to i to, da prodamo svoju dušu baš za to. Nije problem kupiti, ali je problem prodati dušu za tu kupovinu. A duša se prodaje kad nam je to jedan jedini cilj. Nije problem držati u rukama, ali držati u srcu takve stvari prolaznosti, to je problem - objasnio je.
shutterstock.com
Da li se vernici mogu pričestiti nakon nedelju ili dve?
- Ja bih predložio svakome ko želi da krene na ovo putovanje, važno je da krene. Treba odmah krenuti i treba odmah početi postiti. Ovaj post nema u sebi oštrinu kao Vaskršnji - objasnio je.
Zašto je važno otići na liturgiju
Liturgija je trpeza Gospodnja gde si mi okupljamo u domu oca našega, gde uzimamo hranu koju želimo više od bilo koje hrane. Ova hrana koju uzimamo u svetu, koja nam je data kao naša materijalnost i kao naša neophodna energija istovremeno je i naša smrt. Hrana je uzrok naše smrti. Kroz hranu je smrt ušla u raj. Kroz drvo poznanja dobra i zla, kroz njegov plod koji čovek kuša, iako mu je Bog rekao 'nemoj da kušaš jer ćeš umreti u taj čas', mi smo to učinili. Tako da je hrana naš veliki izazov. Mi ovim potvrđujemo da je Hristos hrana koju mi živimo, da je Bog hrana koju mi živimo, naveo je on.
Kako kaže post ima mnogo dimenzija, a jedna od njih je da ima ovozemaljski pokajni karakter odsustva Božjeg.
- Kad je Bog sa nama mi smo radosni. Kada nas je tuga potopila, mi tražimo Boga tako što postom raščišćavamo svoje materijalno postojanje da bismo svoj duhovni vid pročistili. Mi često danas čujemo - ja ne mislim nikome ništa loše. Mi treba da sebe da dovedemo u stanje da mislimo dobro, i da smo svesni da Bog voli podjednako i da želi da svako bude spasen - kazao je sveštenik.
Zdrav, ukusan i potpuno prilagođen pravilima Božićnog posta, ovaj lagani namaz od avokada idealan je za sve prilike – od brzog doručka do elegantne užine uz posne grickalice.
Svetinje čuvaju vekovne recepte i savete koji jednostavne sastojke pretvaraju u prava remek-dela ukusa. Uz posvećenost, strpljenje i ljubav, svako jelo postaje priča o harmoniji prirode i vere.
Arhijerejska liturgija i rukoproizvođenje u čin ipođakona Darka Stefanovića u hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene doneli su radost i duhovnu snagu, a nadahnute reči episkopa šabačkog o praštanju i ljubavi bile su podsećanje na suštinu pravoslavnog života.
Čitanje Svetog pisma za 20. utorak po Duhovima pokazuje kako iz srca izviru dela koja oblikuju našu svakodnevicu i duhovni život, otkrivajući snagu oproštaja i unutrašnje odgovornosti.
Ajeti 30–33 iz sure Fussilet (41), izdvojeni za 21. oktobar, podsećaju da istrajnost u veri i činjenje dobra otvaraju vrata Božije zaštite, donose utehu duši i otkrivaju lepotu svakodnevnog poziva ka Alahu.
Dok svet trči za trenutnim zadovoljstvima, ovaj veliki učitelj Crkve nas podseća da pravi plod dolazi samo onima koji strpljivo slede Božiji ritam i poštuju prirodni ritam duhovnog života.
Kada je kao vatreni katolik počeo da izveštava o zloupotrebama u crkvi, nije slutio da će ga taj zadatak dovesti do ličnog sloma i preobražaja — i do utehe u pravoslavnoj liturgiji.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Sveštenik Vladislav Vučanović iz Prijedora najluđu noć naziva idolopokloničkim praznikom, u suprotnosti s hrišćanskim vrednostima. Njegov apel, potkrepljen duhovnim objašnjenjem i strogim pravilima posta, pokrenuo je raspravu o značenju ovog praznika.
Iguman manastira Rukumija naglašava moć molitve, posta i pokajanja, upozorava na opasnost roditeljskih kletvi i objašnjava kako priprema za svetu tajnu pričešća donosi duhovni mir i blagodat.
Čitanje Svetog pisma za 20. utorak po Duhovima pokazuje kako iz srca izviru dela koja oblikuju našu svakodnevicu i duhovni život, otkrivajući snagu oproštaja i unutrašnje odgovornosti.
Dok svet trči za trenutnim zadovoljstvima, ovaj veliki učitelj Crkve nas podseća da pravi plod dolazi samo onima koji strpljivo slede Božiji ritam i poštuju prirodni ritam duhovnog života.
Kada je kao vatreni katolik počeo da izveštava o zloupotrebama u crkvi, nije slutio da će ga taj zadatak dovesti do ličnog sloma i preobražaja — i do utehe u pravoslavnoj liturgiji.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
Protojerej Maksim Burdin otkriva kako je kroz mladalačka lutanja, radove u manastiru i jedan neočekivani susret u hramu pronašao svoj put do svešteničke službe.
U besedi za 20. ponedeljak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako iskrenost i vera najmlađih otvaraju puteve veličanstvu Hrista koje čak i mudri ne mogu dosegnuti.