Sveštenik Gligorije Marković govorio je o značaju posta, ali i o tome na šta treba da se fokusiramo i koji se izazovi pred nas nameću.
Otac Gligorije Marković, sveštenik crkve Svetog cara Konstantina i carice Jelene govorio je o Božićnom postu, odnosno o onome čega treba da se odreknemo u toku njegovog trajanja.
- Početak ovog posta označava dolazak Boga među nas. Jevanđelja su naše životne situacije i dobro je kada čovek živi Jevanđelja. To bi trebalo da bude naša stalna spremnost, tokom čitave godine, ako kažemo za sebe da smo hrišćani. Ljudi koji sebe nazivaju hrišćanima žive sa verom u Boga da im je ovaj trenutak dat da Boga učine prisutnim u svetu, ne da ga oponašaju, niti da steknu vrline kojima će one biti dobro, nego da svim što čine učine Boga prisutnim na mestima kojima smo mi u ovom trenutku. Kada Boga učinimo prisutnim, onda je svako mesto, pa čak i najveća patnja, mesto radosti, zato što je Bog sa nama - rekao je Marković.
Kako je objasnio dimenzija posta je bogoslužbena.
- Post ne služi da bude naš podvig, nego da bude svedočanstvo našeg prisustva u carstvu Božjem. Jer mi smo već sada stanovnici tog carstva jer smo hrišćani. Naša liturgija je trpeza Gospodnja gde mi sedimo u carstvu Božjem, a zatim tu lepotu Božjeg iznosimo u svet. Kada dođemo u crkvu i okupimo se, molitva je razgovor sa Bogom, zajednički - rekao je on.
Izazovi i zadaci u tokom posta
- Treba da sve ovo sklonimo na stranu, da nam ne bude važno da je sve na akciji, da stignemo na određeni događaj, kao što je sada na primer bio 'black friday', da imamo baš to i to, da prodamo svoju dušu baš za to. Nije problem kupiti, ali je problem prodati dušu za tu kupovinu. A duša se prodaje kad nam je to jedan jedini cilj. Nije problem držati u rukama, ali držati u srcu takve stvari prolaznosti, to je problem - objasnio je.
shutterstock.com
Da li se vernici mogu pričestiti nakon nedelju ili dve?
- Ja bih predložio svakome ko želi da krene na ovo putovanje, važno je da krene. Treba odmah krenuti i treba odmah početi postiti. Ovaj post nema u sebi oštrinu kao Vaskršnji - objasnio je.
Zašto je važno otići na liturgiju
Liturgija je trpeza Gospodnja gde si mi okupljamo u domu oca našega, gde uzimamo hranu koju želimo više od bilo koje hrane. Ova hrana koju uzimamo u svetu, koja nam je data kao naša materijalnost i kao naša neophodna energija istovremeno je i naša smrt. Hrana je uzrok naše smrti. Kroz hranu je smrt ušla u raj. Kroz drvo poznanja dobra i zla, kroz njegov plod koji čovek kuša, iako mu je Bog rekao 'nemoj da kušaš jer ćeš umreti u taj čas', mi smo to učinili. Tako da je hrana naš veliki izazov. Mi ovim potvrđujemo da je Hristos hrana koju mi živimo, da je Bog hrana koju mi živimo, naveo je on.
Kako kaže post ima mnogo dimenzija, a jedna od njih je da ima ovozemaljski pokajni karakter odsustva Božjeg.
- Kad je Bog sa nama mi smo radosni. Kada nas je tuga potopila, mi tražimo Boga tako što postom raščišćavamo svoje materijalno postojanje da bismo svoj duhovni vid pročistili. Mi često danas čujemo - ja ne mislim nikome ništa loše. Mi treba da sebe da dovedemo u stanje da mislimo dobro, i da smo svesni da Bog voli podjednako i da želi da svako bude spasen - kazao je sveštenik.
Zdrav, ukusan i potpuno prilagođen pravilima Božićnog posta, ovaj lagani namaz od avokada idealan je za sve prilike – od brzog doručka do elegantne užine uz posne grickalice.
Svetinje čuvaju vekovne recepte i savete koji jednostavne sastojke pretvaraju u prava remek-dela ukusa. Uz posvećenost, strpljenje i ljubav, svako jelo postaje priča o harmoniji prirode i vere.
Arhijerejska liturgija i rukoproizvođenje u čin ipođakona Darka Stefanovića u hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene doneli su radost i duhovnu snagu, a nadahnute reči episkopa šabačkog o praštanju i ljubavi bile su podsećanje na suštinu pravoslavnog života.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Pitanje koje svake zime deli vernike dobija jasan odgovor sveštenika koji, bez popuštanja veri ali i bez straha od radosti, objašnjava gde je prava granica.
Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.