KOJA JE SIMBOLIKA NOVČIĆA KOJI SE IZVLAČI IZ ČESNICE: Sveštenik kaže da nije tačno da će onaj koji ga izvuče imati puno novca
Sveštenik Branislav Kedžić objašnjava da je pravo značenje novčića u česnici simbol pomoći.
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Na platou ispred hrama Svetog Save u Beogradu Božić je i ove godine obeležen uz jedinstvenu tradiciju lomljenja česnice, koja simbolizuje zajedništvo i blagoslov porodičnog okupljanja. U centru ovog događaja bila je česnica težine gotovo 400 kilograma, napravljena od 250 kilograma brašna i ukrašena 33 zlatna dukata u čast Hristovih godina na zemlji.
Česnicu je osveštalo sveštenstvo hrama Svetog Save, nakon čega je hiljade vernika okupljenih ispred hrama sa nestrpljenjem učestvovalo u njenom lomljenju. Osvećenje česnice nije samo formalni čin već molitveni priziv Božijeg blagoslova na sve prisutne, simbolično povezujući tradiciju i veru u jednu neraskidivu celinu.
Prisutnima su, osim delova česnice, podeljeni i krstići, kao i paketići – ukupno 4.000 krstića i više od 3.000 paketića, što je učinilo radost Božića još većom. Ovaj gest je podsetio na važnost darivanja i ljubavi prema bližnjem, vrednosti koje Božić u svojoj suštini nosi.
Predsednik Unije pekara Srbije, Zoran Pralica, istakao je da tradicija lomljenja česnice traje od 1991. godine i da je ove godine česnica najveća do sada, sa prečnikom od skoro 3,8 metara.
- Mnogo vrednih ruku radilo je noćas da pripremi ovu česnicu, ali i česnice za mnoge druge gradove širom Srbije – Vršac, Požarevac, Zvezdaru - rekao je Pralica, ističući da je ovaj događaj simbol jedinstva svih krajeva Srbije.
Lomljenju česnice prethodila je svečana Božićna liturgija koju je služio patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije. Uz pojanje crkvenog hora i prisustvo velikog broja vernika, liturgija je podsetila na suštinu Božića, proslavu Rođenja Hristovog, najvećeg dara čovečanstvu.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Tradicija lomljenja česnice ispred hrama Svetog Save odavno je prerasla u simbol ne samo duhovne radosti već i verničkog zajedništva. Ovaj događaj povezuje vernike, podsećajući ih na važnost zajedništva, ljubavi i vere – vrednosti koje Božić čine praznikom srca i duše.
Sveštenik Branislav Kedžić objašnjava da je pravo značenje novčića u česnici simbol pomoći. Isus Hristos je rođen u pećini tačno u ponoć. Mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju u hramu Svetog Georgija, okupljajući verni narod i čelne ljude Pljevalja u zajedničkoj molitvi i radosti. Saborno slavlje u hramu Svetog Save okupilo hiljade vernika uz svečane himne i poruku jedinstva. Hor hrama ulepšao prazničnu atmosferu, dok je patrijarhova poslanica istakla značaj ljubavi, bratstva i mira.
KOJA JE SIMBOLIKA NOVČIĆA KOJI SE IZVLAČI IZ ČESNICE: Sveštenik kaže da nije tačno da će onaj koji ga izvuče imati puno novca
SLAVIMO ROŽDESTVO ISUSA HRISTA: Danas je Božić, najradosniji hrišćanski praznik i dan kad se Spasitelj rodio
DUHOVNA SVETLOST U PLJEVLJIMA PRED NAJRADOSNIJI PRAZNIK: Liturgijsko sabranje ispunjeno hrišćanskom ljubavlju i nadom
POČELA BOŽIĆNA LITURGIJA U SVETINJI NA VRAČARU: Patrijarh Porfirije bogosluži u najvećem hramu na Balkanu
Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama.
Izložba u RTS klubu otkriva bogatstvo običaja i umeće izrade obrednih hlebova, dok festival „Česnica“ povezuje narode kroz zajedničku ljubav prema ovoj svetkovini.
Vernici širom Etiopije okupljali su se ispred tamošnjih hramova iščekujući dolazak Božića kada i pravoslavci širom sveta.
Prema narodnom verovanju, osoba koja ga pronađe imaće sreće i novca tokom godine, a mnogi koji ga uzvuku, nose ga u novčaniku cele godine. Međutim, Crkva gleda na ovu tradiciju iz dublje perspektive
Delo arhimandrita Dimitrija „Ona nikada ne spava – Tumanska krasnica“, nastalo u čast 90 godina čudotvorne ikone Tumanske Bogorodice, deo je humanitarne akcije „Jedna knjiga – jedan obrok“
Umesto dijaloga i traženja rešenja za sablazan koja potresa jedan od najstarijih manastira u hrišćanskom svetu, Carigradska i Jerusalimska patrijaršija ušli su u otvorenu polemiku, ostavljajući vernike u nedoumici kome da veruju i gde da traže duhovni oslonac.
U manastiru Sukovo Sveti Hristofor je oslikan sa magarećom glavom, a Bogorodica ima krila. U Visokim Dečanima na fresci Hristovog raspeća nalaze se dva neidentifikovana leteća objekta. U crkvi svetog Petra i Pavla Isus je ćelav...
Dok tehnologija povezuje, ali ne ispunjava srca, savet svetog starca otkriva da prazninu ne uklanjamo traženjem pažnje, već darovanjem ljubavi kroz veru i brigu za bližnje.
Delo arhimandrita Dimitrija „Ona nikada ne spava – Tumanska krasnica“, nastalo u čast 90 godina čudotvorne ikone Tumanske Bogorodice, deo je humanitarne akcije „Jedna knjiga – jedan obrok“
U manastiru Sukovo Sveti Hristofor je oslikan sa magarećom glavom, a Bogorodica ima krila. U Visokim Dečanima na fresci Hristovog raspeća nalaze se dva neidentifikovana leteća objekta. U crkvi svetog Petra i Pavla Isus je ćelav...
Njegovo "poslušanje" jeste da odgovara na pitanja vernika i posetilaca, pomaže u rezervaciji konaka i pruža podršku svima koji žele da se bliže upoznaju sa manastirom i njegovim svetim čudotvorcima, Svetim Zosimom i Jakovom.
Reč je o raju u kojem su Adam i Eva živeli bezbrižno, sve dok ih zmija nije prevarila i navela Evu da zagrize jabuku sa tzv. Drva znanja
Dok tehnologija povezuje, ali ne ispunjava srca, savet svetog starca otkriva da prazninu ne uklanjamo traženjem pažnje, već darovanjem ljubavi kroz veru i brigu za bližnje.
Na praznik Nerukotvorenog obraza Gospodnjeg, episkop bihaćko-petrovački predvodio je svetu Liturgiju u manastiru gde pedesetak preostalih meštana i raseljeni sa svih strana sveta zajedno obnavljaju hram, konak i nadu za budućnost sela.
Otkrijte kako su naši preci pravili majonez bez aditiva i pojačivača ukusa, prema receptu monaha iz Manastira Krušedol.