Foto: Eparhija mileševskaVladika mileševski Atanasije darivao je deci božićne paketiće
Mitropolit mileševski Atanasije služio je arhijerejsku liturgiju u hramu Svetog Georgija, okupljajući verni narod i čelne ljude Pljevalja u zajedničkoj molitvi i radosti.
U pljevaljskom naselju Guke, na praznični dan, hram Svetog velikomučenika Georgija postao je mesto duhovne radosti i sabranosti, ujedinjujući verni narod. Arhiepiskop i mitropolit mileševski, Atanasije, služio je arhijerejsku liturgiju 5. januara 2025. godine, zajedno sa sveštenstvom pljevaljske parohije. U prisustvu brojnih vernika, ali i predstavnika vlasti, ovaj sveti trenutak bio je prilika da se svi okupe u zajedničkoj molitvi i pripremi za predstojeći Božić.
Foto: Eparhija mileševska
Hram Svetog velikomučenika Georgija u Pljevljima
U nadahnutoj besedi, mitropolit Atanasije podsetio je prisutne na neizmernu ljubav i mudrost Božiju, koja je od početka stvaranja sveta planirala spasenje ljudskog roda.
- U svojoj mudrosti i svojoj ljubavi, Bog je naumio unapred da spasi ljudski rod, da ga izvede iz provalije greha i da ga ozdravi, učini zdravim i sposobnim da živi - rekao je mitropolit, ističući da spasenje nije kroz nasilje, već kroz slobodan izbor svakog vernika.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika mileševski Atanasije služio je liturhiju u hramu Svetog velikomučenika Georgija u Pljevljima
Takođe, vladika je pohvalio napore vernog naroda na završetku gradnje hrama na Gukama, podsećajući sve na važnost očuvanja i usavršavanja onoga što je stvoreno. U ovom sabranju, pored vernika, prisustvovali su i predstavnici vlasti, među kojima su bili Predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, Predsednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš i Predsednik OO NSD Pljevlja Milan Lekić.
Foto: Eparhija mileševska
Vladika mileševski Atanasije darivao je deci božićne paketiće
Nakon liturgije, mitropolit Atanasije podelio je blagoslovene poklone deci, a sabranima u parohijskom domu priređena je blagodatna trpeza ljubavi, čime je ovaj predbožićni trenutak zajedništva i duhovnog obnavljanja upotpunjen. U ovakvom okruženju, u veri i ljubavi, vernici su osnaženi i pozvani da nastave svoj put spasenja, svedoci Boga koji ih vodi kroz sve slabosti i izazove.
Uoči praznika Rođenja Hristovog, srpski patrijarh je u kripti Hrama Svetog Save podelio božićne paketiće deci bez roditeljskog staranja, učenicima bolničkih škola i mališanima iz ugroženih porodica, uputivši im poruku ljubavi, vere i zajedništva.
U svetu koji nas zasipa blještavilom i poklonima, pravoslavni hrišćani često se suočavaju s izazovom – kako održati praznik Rođenja Hristovog u središtu porodičnog praznovanja i očuvati njegov duhovni značaj
U jubilarnoj godini posvećenoj 850. godišnjici rođenja Svetog Save, patrijarhova božićna poslanica osvetljava put jedinstva, ljubavi i bratoljublja, uz apel za mir na Kosovu i Metohiji i podsećanje na značaj poštovanja mladosti i zajedništva.
Religija.rs je posetila hram Svetog Aleksandra Nevskog, gde je posle unošenja badnjaka započelo praznično slavlje, dok je episkop hvostanski Aleksej darivao decu, a potom se uputio ka Svetosavskom hramu, gde će služiti ponoćnu liturgiju i povesti vernike u radost Hristovog rođenja.
Hramovi širom zemlje otvaraju vrata vernicima koji se okupljaju da se prisete prvih hrišćana, učestvuju u vodoosvećenju i potvrde svoj duhovni put kroz post i molitvu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Krstovdan po starom kalendaru i Svetog Atanasija Velikog po novom. Katolici obeležavaju spomendan Svete Margarete Ugarske, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
U istom datumu susreću se priča o čaši otrova koja nije naudila i praznik koji priprema verne za Bogojavljenje – a iza toga stoji poruka koja se tiče svakog čoveka.
U trenucima najtežih životnih iskušenja i porodičnih tragedija, princeza Ileana od Rumunije pronašla je nadu i utehu među srpskim monasima i sveštenstvom u Americi.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Mališanima stigle hiljade poklona iz Verskog dobrotvornog starateljstva i humanitarne organizacije „Naši Srbi“ iz Čikaga, uz podsećanje na ljubav i dar života kroz pravoslavne vrednosti.
Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista.
Povodom 850 godina od rođenja Svetog Save, u Hramu Svetog Save od 22. do 31. januara biće održana velika manifestacija sa bogosluženjima, predavanjima, izložbom i svečanom akademijom.
Predsednika Odeljenja za fizičku kulturu i sport Eparhije armavirske Ruske pravoslavne crkve pokreću zajednički turniri, digitalne igre i projekti koji spajaju crkve i mlade, dok filozofija vere postaje most između naroda.
Sarajevo, Zagreb i Podgorica pojavljuju se kao tačke istog pritiska, dok profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči, protojerej-stavrofor Darko Đogo, objašnjava da iza naizgled nepovezanih inicijativa stoji dugoročna strategija razbijanja identiteta.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.