Pričešće je sveti sakrament koji podrazumeva primanje Hristovog tela i krvi kroz hleb i vino, i predstavlja pomirenje sa Bogom.
Pričešće je jedna od dve najvažnije hrišćanske svete tajne. Ustanovio ju je sam Isus Hristos na Tajnoj večeri.
Pričešće je sveti sakrament koji podrazumeva primanje Hristovog tela i krvi kroz hleb i vino, i predstavlja pomirenje sa Bogom. Međutim, da bi vernik mogao da pristupi pričešću, mora biti u stanju duhovnog očistljenja.
PRE SVETOG PRIČEŠĆA
Molitva Svetog Jovana Damaskina
Vladaru, Gospode Isuse Hriste, Bože naš, koji jedini imaš vlast da ljudima praštaš grehe, kao blag i čovekoljubiv, previdi sve moje svesne i nesvesne grehe, i udostoj me da se neosuđeno pričestim božanskim preslavnim, prečistim, i životvornim Tajnama Tvojim, ne na kaznu, ni na muku, ni na umnoženje grehova, nego na očišćenje, i osvećenje, i obručenje budućeg života i carstva, na zaštitu i pomoć, i na razbijanje protivnika, i na istrebljenje mnogih mojih sagrešenja. Jer si Ti Bog milosti, milosrđa i čovekoljublja, i Tebi slavu uznosimo, sa Ocem i Svetim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.
Molitva Svetog Jovana Zlatousta
Printscreen
Sveti Jovan Zlatousti
Gospode Isuse Hriste Bože moj, otpusti, ostavi, očisti i oprosti meni grešnom, nepotrebnom i nedostojnom sluzi Tvome pogreške, sagrešenja i prestupe moje, koje Ti od mladosti moje pa sve do ovoga dana i časa sagreših, bilo svesno i nesvesno, bilo rečima ili delima, bilo pomislima, mislima, nastojanjima ili svim svojima čuvstvima. Molitvama prečiste i prisnodjeve Marije, Majke Tvoje, koja Te je bez semena rodila, jedine nepostidne nade, zaštite i spasenja moga, udostoj me da se neosuđeno pričestim prečistim, besmrtnim, životvornim i strašnim Tajnama Tvojim, na otpuštenje grehova i na život večni; na osvećenje i prosvećenje, jačinu, iscelenje i zdravlje duše i tela, i na uništenje i potpuno pogubljenje mojih zlih duhova. Jer je Tvoje carstvo, i sila, i slava, i čast, i poklonjenje, sa Ocem i Svetim Tvojim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.
Molitva Svetog Vasilija Velikog
Znam, Gospode, da se nedostojno pričešćujem prečistim Telom Tvojim i časnom Krvlju Tvojom, i kriv sam, i sud sebi jedem i pijem, ne razlikujući Tela i Krvi Tebe Hrista i Boga mog. No, uzdajući se u Tvoje milosrđe ja pristupam Tebi koji si rekao: „Ko jede Telo moje i pije Krv moju, u meni boravi i ja u njemu”. Smiluj se, dakle, Gospode, i nemoj me grešnoga karati, nego učini sa mnom po milosti Svojoj. Neka mi ova Svetinja bude na isceljenje, očišćenje, prosvećenje, sačuvanje, spasenje, i na osvećenje duše i tela; na prognanje svakog sanjarenja i rđavog postupanja i đavolskog delanja koje pomoću misli radi u udovima mojim; na smelost i ljubav prema Tebi; na popravku života i osiguranje; na porast dobrodetelji i savršenstva; na ispunjenje zapovesti, na zajednicu Svetoga Duha; na poputninu večnog života; na blagoprijatan odgovor na Strašnom sudu Tvom, ne na sud ili na osudu.
Molitva Svetog Jovana Zlatousta
Verujem, Gospode, i ispovedam da si Ti zaista Hristos, Sin Boga živoga, koji si došao u svet da grešnike spaseš, od kojih sam prvi (prva) ja. Još verujem da je ovo samo prečisto Telo Tvoje, i ova sama prečasna Krv Tvoja. Stoga Ti se molim: pomiluj me i oprosti mi sagrešenja moja, hotimična i nehotimična, učinjena rečju, delom, svesno i nesvesno i udostoj me da se neosuđeno pričestim prečistim Tajnama Tvojim na otpuštenje grehova i na život večni. Primi me danas, Sine Božji, za pričasnika Tajne Večere Tvoje, jer neću kazati Tajnu neprijateljima Tvojim; niti ću Ti dati celiv kao Juda, već kao pokajani razbojnik ispovedam Te: pomeni me, Gospode, u Carstvu Tvome. Neka mi pričešćivanje Svetim Tajnama Tvojim, Gospode, ne bude na sud ili na osudu, već na isceljenje duše i tela. Amin.
POSLE SVETOG PRIČEŠĆA
Slava Ti, Bože. Slava Ti, Bože. Slava Ti, Bože.
Zahvalne molitve
Blagodarim Ti, Gospode, Bože moj, što me grešnika nisi odgurnuo, već si me udostojio da budem pričasnik Svetinja Tvojih. Blagodarim Ti što si mene nedostojna udostojio da se pričestim Tvojim prečistim i nebesnim Darovima. No, čovekoljubivi Vladiko, koji si nas radi umro i vaskrsao i ove nam stra-šne i životvorne Tajne Tvoje darovao na dobro i osvećenje duša i tela naših, daj da one budu i meni na isceljenje duše i tela, na odgnanje svakog protivnika, na prosvećenje očiju srca mog, na mir duševnih sila mojih, na veru nepostidnu, na ljubav nelicemernu, na ispunjenje premudrošću, na držanje zapovesti Tvojih, na umnoženje Tvoje božanske blagodati i na usvojenje Carstva Tvoga.Da njima čuvan u svetosti Tvojoj uvek pominjem blagodat Tvoju, da više ne živim sebi, već Tebi našemu Vladaru i Dobrotvoru i da tako, otišavši iz ovog života s nadom na život večni, dostignem u večno blaženstvo, tamo gde je neprestano likovanje onih koji praznuju i beskrajna sladost onih koji gle-daju neizrecivu krasotu Lica Tvoga. Jer si Ti istinita želja i neizraziva radost onih koji ljube Tebe, Hriste Bože naš, i Tebe peva sva tvar vavek. Amin.
Molitva Svetog Vasilija Velikog
Shutterstock
Molitva, Ilustracija
Vladiko Hriste Bože, Care vekova i Tvorče svega, blagodarim Ti za sva dobra koja si mi dao i za pričešće pre-čistim i životvornim Tajnama Tvojim. Molim Te, Blagi i Čovekoljubivi, sačuvaj me pod krovom Tvojim i u senci krila Tvojih i daruj mi da se čistom savešću, do poslednjeg daha svog, dostojno pričešćujem Svetinjama Tvojim na otpuštenje grehova i na život večni. Jer si Ti Hleb života, Izvor osvećenja, Davalac dobara, i Tebi slavu uznosimo sa Ocem i Svetim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.
Molitva Svetog Simeona Metafrasta
Sazdatelju moj, koji si mi dobrovoljno dao Telo Tvoje za hranu, koji si oganj što spaljuje nedostojne, ne spali me, no još prodri u moje udove i sastave, u sve zglobove, u unutrašnjost, u srce. Spali trnje svih sagrešenja mojih, dušu moju očisti, misli osveti, učvrsti sastave sa kostima, prosveti pet prostih čula i svega me prikuj za strah Tvoj. Uvek pokrivaj, štiti i čuvaj me od svakog dela dušegubnog i reči. Očisti me, umij me i ukrasi me. Ulepšaj mi dušu, urazumi me i prosveti me. Pokaži me Tvojim obitavalištem jedinoga Duha, a nikada više obitavalištem greha, da, ulaskom Pričešća, od mene kao od ognja beži svaki zlotvor, svaka strast, kao od doma Tvog. Kao zastupnike privodim Ti sve Svete, vođe Bestelesnih Sila, Preteču Tvoga, premudre apostole, i još Tvoju besprekornu, čistu Mater, čijim molbama primi mene, slugu Tvoga, milosrdni Hriste moj i učini sinom svetlosti. Jer si Ti, Blagi, jedina svetlost i osvećenje duša naših, i Tebi, kao što priliči, svi uznosimo slavu svaki dan, kao Bogu i Vladaru. Tvoje sveto Telo, Gospode Isuse Hriste Bože naš, neka mi bude na život večni, i prečasna Krv Tvoja na otpuštenje grehova. Ovo Pričešće neka mi bude na radost, zdravlje i veselje i na Tvom strašnom Drugom dolasku udostoj mene grešnika da stanem s desne strane slave Tvoje, molitvama prečiste Majke Tvoje i svih Svetih Tvojih. Amin.
Kao što u našim crkvama više ne postoje vratari, koji bi u hram propuštali samo pravoslavne, tako i u katoličku crkvu mogu ulaziti i pravoslavni, pa čak i za vreme mise. Međutim, razlika je između prisustvovanja misi i zajedničkog moljenja , govorio je otac Dušan.
Mada epitimija nekad može biti teška i shvatati se kao kazna, crkva je tumači kao "blagodatni lek" za onoga ko je odstupio od Boga kome i treba što pre da se vrati.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Božja ruka je uvek pružena, spremna da nas podigne, uteši i vodi, ali da bismo tu pomoć istinski osetili, potrebno je da mu se obratimo iskreno i sa verom.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Iako je zbog svoje učenosti i duhovnosti bio veoma poštovan, u vreme progona hrišćana pod carem Maksimijanom, suočio se sa teškim mučenjima, koja je podneo ne odričući se Hrista.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.