SUTRA JE CRVENO SLOVO! Slavimo Sretenje - prvi susret Boga i čoveka
Sretenje se takođe naziva i "Hristovo sretenje u hramu" ili "Hristovo prikazanje".
Postavka skulptura Milorada Miće Stajčića izazvala buru zbog skrnavljenja vere i zloupotrebe reči najvoljenijeg srpskog patrijarha.
Izložba skulptura i prostornih instalacija „Placebo“ Milorada Miće Stajčića, održana od 20. do 28. septembra u Galeriji Asocijacije likovnih umetnika Zrenjanina (ALUZ), ponovo je uzburkala javnost — ne samo zbog scene pričešća koju prikazuje rad „Placebo“, već i zbog prisustva citata patrijarha Pavla „Budimo ljudi iako smo Srbi“ kao sastavnog dela postavke, što se jasno vidi na fotografiji izložbe koju je objavio portal vidovdan.info.
Ova fotografija pruža vizuelni dokaz da je čuveni citat integrisan u umetničku instalaciju kao deo poruke, a ne samo kao prateći komentar ili spoljni dodatak.
Samo delo „Placebo“ već je izazovno: Diznijevi likovi Šilja (kao sveštenik) i Daba (kao policajac) prikazani su u sceni primanja Svetog Pričešća, u kontekstu promišljanja odnosa duhovne i svetovne vlasti. Međutim, uz korišćenje citata patrijarha Pavla „Budimo ljudi iako smo Srbi“, koji je bio ispisan na zidu pored skulpture, a koji u hrišćanskom diskursu nosi moralnu težinu i duhovni autoritet, postavka dobija novi sloj simboličkog opterećenja.
Za vernike, činjenica da su reči duhovnog pastira — koje su mnogo puta izrečene u kontekstu moralnog i duhovnog vaspitanja — iskorišćene u delu koje uključuje scenu doživljenu kao izrugivanje Svete Tajne, predstavlja duboku zlonameru, a ne samo umetničku provokaciju.
Ranije se moglo nagađati o ulozi citata u samoj postavci, ali zahvaljujući fotografiji sa izložbe, jasno je: poruka „Budimo ljudi iako smo Srbi“ jeste deo umetničkog rada. To menja ton celokupne interpretacije — i same postavke i reakcija publike — jer više ne govorimo samo o simboličkim dvosmislenostima, već o jasnom umetničkom izboru.
Kada se svetotajina kao što je Sveto Pričešće prikazuje simbolično ili satirično, većina vernika smatra da je pređena granica. A kada se tome pridruži citat duhovne figure, čije su reči vekovni poziv na pobožnost i ljudskost, tada umetnička postavka dobija dublju i oštriju kontroverzu.
Na taj način, umetnik nije samo kroz scenu pričešća izazvao spor, već i kroz upotrebu duhovnog autoriteta, što dodatno pojačava utisak namerne provokacije.
Stajčić je još 2015. godine objašnjavao da je rad inspirisan njegovim ličnim sporom sa Crkvom oko restitucije imovine, što je on naveo kao osnovu za preispitivanje odnosa između svetovne i duhovne vlasti. U ovom kontekstu, uključivanje citata patrijarha Pavla može se posmatrati kao svojevrsni retorički udar na najpoštovanije reči duhovnog pastira, čime se dodatno zaoštrava umetničko „preispitivanje“.
Sada kada je jasno da je citat patrijarha Pavla bio deo postavke, reakcije vernika dobijaju još veću težinu — nije reč samo o interpretaciji, već o suočavanju sa direktnom umetničkom porukom.
Umetnost može i treba da provocira, ali kada poseže za simbolima koji pripadaju sferi vere — i za rečima duhovnih vođa — tada deo javnosti to ne vidi kao dijalog, već kao otvoreno ismevanje svetinje.
Za pravoslavne hrišćane, svetotajinski život ostaje nedodirljiv, a prisvajanje reči koje nose pastirski i duhovni autoritet u kontekstu doživljenom kao uvreda — predstavlja duboku ranu.
Od blagoslova patrijarha Pavla do molitve pred svakim mečem - otkrivamo kako pravoslavlje daje snagu, smirenost i unutrašnji kompas jednom od najvećih sportista sveta.
Vernici danas obnavljaju uspomenu na arhijereja koji je blagim, ali mudrim govorom i delima ostavio trag dublji od svakog naslova i svake epohe.
Natpisi "4. korpus" i "1981", ispisani na zidu uz sedište Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, Generalni konzulat Srbije i kulturne institucije, izazvali su talas zabrinutosti i pozive da se počinioci što pre pronađu.
Jubilarni deseti "Dani patrijarha Pavla" u manastiru Blagoveštenje donose molitvu, izložbu drvenih krstova i sećanje na pouke velikog duhovnika.
Napustiti Svetu liturgiju bez ozbiljnog razloga smatra se velikim grehom, jer se time pokazuje nemar prema svetinji i prekida zajedništvo u najuzvišenijem trenutku sabranja Crkve.
I dobro i loše je od Gospoda.
Nevidljiva podvala na carigradskim pijacama, san arhiepiskopa i čudo koje je odredilo kako hrišćani do danas razumeju smrt, sećanje i vaskrsenje.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.
Duhovna pouka koja otkriva kako zajednička molitva Crkve postaje snažan kanal milosrđa i povezanosti između generacija.
Otkrijte kako se priprema autentično koljivo iz ćelije Presvete Bogorodice Axion Esti, sa sastojcima koji simbolizuju Vaskrsenje, Carstvo nebesko i večni život.