Prepodobni Nikodim Svetogorac nas uči šta se dešava sa dušom i telom nakon pričešća, ali ukazuje i na situacije u kojima se može pričestiti i onaj kome je izrečena epitimija privremene odvojenosti od ove svete tajne.
U pravoslavnoj duhovnosti, Prepodobni Nikodim Svetogorac ostavio je dragocene pouke o svetosti i značaju pričešća, naglašavajući njegovu neizmernu blagodat kako za dušu, tako i za telo. Njegove reči, ispunjene dubokim smirenjem i bogonadahnutim uvidima, i danas vode verne ka dubljem razumevanju ove svete tajne.
U pričešću, kako nas uči Nikodim Svetogorac, ne primamo samo blagodat, već stupamo u zajedništvo sa Hristom i postajemo deo Njegove borbe.
- Vrlinama se borimo protiv svojih duhovnih neprijatelja Hristovom silom, dok se Pričešćem borimo zajedno sa Hristom, a Hristos se bori zajedno sa nama!
SPC
Prepodobni Nikodim Svetogorac
Ovaj uzvišeni trenutak ne sme biti shvaćen kao prolazni čin, već kao poziv na trpljenje, na smirenje i spremnost da podnesemo svaku nevolju iz ljubavi prema Gospodu.
Jedna od manje poznatih, ali značajnih pouka Prepodobnog Nikodima odnosi se na posledice nehajnog odnosa prema Pričešću. On upozorava:
- Ako neko, na bilo koji način, nakon Pričešća povrati, ne treba da se pričešćuje narednih 40 dana, svakodnevno govoreći 50. psalam i čineći 50 poklona. Iako nije namerno izazvao povraćanje, Bog je to dopustio kao posledicu njegovih drugih grehova - uči nas Prepodobni Nikodim Svetogorac.
ST/Vladimir Lukić
Sveta tajna pričešća
Gospod se otkriva u svakom našem delu ljubavi, praštanja i poslušanja Njegovoj volji.
- Onaj ko čini neku vrlinu ili ispunjava Njegovu zapovest, odmah prima Gospoda u svoju dušu, jer je On skriven u njima . govorio je Nikodim Svetogorac objašnjavajući da svako delo milosrđa, svaka iskrena molitva i svaka pobeda nad sobom donose u nama prisustvo Hrista.
Prepodobni Nikodim nas podseća da pričešćem postajemo hram Božiji.
- Nakon pričešća, reci u sebi: "Ja sam sada postao obitavalište Božije."
Ali on ističe da, iako tajanstveno ne možemo primiti Gospoda više od jednom dnevno, Njegovo prisustvo možemo zadobiti neprestano – kroz činjenje vrlina, ispunjavanje Njegovih zapovesti i neprekidnu molitvu.
Njegove pouke ne samo da nas uče svetosti pričešća, već i podsećaju na neprestanu potrebu za unutrašnjim preobražajem. Pričešće nije samo uteha, već i odgovornost, borba i neprestano traganje za Hristom u svakom trenutku života.
Duboki uzdasi ka Gospodu, koje je zapisao Sveti Tihon Zadonski, patrijarh moskovski, ostaju večno utočište za one koji traže milost, utehu i snagu da koračaju stazom vere.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U mnogim hramovima šapatom se prenosi upozorenje da se ne ljubi ikona neposredno nakon primanja Svetih Tajni. Da li je to zaista crkveno pravilo ili samo lično tumačenje? Sveštenik Jevgenij Murzin daje jednostavan odgovor.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.