JEVANĐELJE ZA ČETVRTAK, 23. JANUAR: Čitanje iz Svetog pisma za 31. četvrtak po Pedesetnici
U ovom Jevanđelju Isus Hrist govori o tome kako je bogatašima teško da uđu u Carstvo Božije.
U ovom Jevanđelju se pripoveda o jednom razgovoru Isusa Hrista i ljudi koji su želeli da čuju stav sina Božijeg povodom jedne situacije.
Jevanđelje Marko, začalo 55. (12,18-27) 18. I dođoše mu sadukeji, koji kažu da nema vaskrsenja, i zapitaše ga govoreći: 19. „Učitelju, Mojsej nam napisa: 'Ako kome brat umre i ostavi ženu a dece ne ostavi, da brat njegov uzme ženu njegovu i da podigne seme bratu svom.' 20. Sedmoro braće beše: i prvi uze ženu, i umre bez poroda. 21. I drugi je uze, i umre, i ni on ne ostavi poroda; tako i treći. 22. I uzeše je sedmorica i ne ostaviše poroda. A posle svih umre i žena. 23. O vaskrsenju, dakle, kada vaskrsnu, koga će od njih biti žena? Jer su je svih sedam imali za ženu.” 24. I odgovarajući Isus reče im: „Ne varate li se zato što ne znate Pisma ni sile Božije? 25. Jer kad iz mrtvih vaskrsnu, niti se žene ni udaju, nego su kao anđeli na nebesima. 26. A za mrtve da vaskrsavaju niste li čitali u knjigama Mojsejevim kako mu reče Bog kod kupine govoreći: 'Ja sam Bog Avraamov, i Bog Isakov, i Bog Jakovljev?' 27. Bog nije Bog mrtvih, nego živih. Vi se, dakle, veoma varate.”
U ovom Jevanđelju Isus Hrist govori o tome kako je bogatašima teško da uđu u Carstvo Božije.
U ovom Jevanđelju se govori o tome kako je Isus Hrist pripovedao narodu neznabožačkom.
U ovom Jevanđelju se govori o biblijskoj sceni i njenim akterima, ali i načinu razmišljanja ljudi tog doba.
U ovom Jevanđelju po Marku se govori o tome kako su fariseji hteli da prevare Isusa Hrista.
"Sve što mi daje Otac meni će doći; i onoga koji dolazi meni neću isterati napolje".
I za njim iđaše mnoštvo naroda, jer gledahu znamenja njegova koja činjaše na bolesnicima.
U ova dva Jevanđelja po Marku i Jovanu se priča o čudima Hristovim i porukama koje je ostavio svima da se njima služe.
U ovom odlomku Knjige proroka Isaije govori se o tome kako će se u Jerusalimu desti događaji od sudbinskog značaja.
Upozorenje velikog srpskog duhovnika 20. veka razotkriva uzrok koji mnogi izbegavaju da priznaju i pokazuje zašto se izlaz ne traži oko nas, već u ličnoj promeni.
Odlazak bugarskog arhijereja iz hrama Svetog Đorđa u Carigradu, nakon odluke o učešću predstavnika drugih crkava u službi, razotkrio je napetosti koje su se već danima gomilale iza svečanog poretka vaskršnje službe.
Od krika na krstu do reči koje podižu iz beznađa: zašto su rani hrišćani sačuvali baš ove trenutke u izvornom obliku.
Pravoslavno iskustvo podseća da se snaga čoveka ne meri time koliko može da uzvrati, već koliko može da podnese i oprosti.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Od krika na krstu do reči koje podižu iz beznađa: zašto su rani hrišćani sačuvali baš ove trenutke u izvornom obliku.
Iako se priprema od istih osnovnih sastojaka, svaka kuhinja mu daje svoj potpis, čuvajući duh jela koje je preživelo generacije.
Pravoslavno iskustvo podseća da se snaga čoveka ne meri time koliko može da uzvrati, već koliko može da podnese i oprosti.