KAKO IZGLEDA ISPOVEST: Ovo svaki pravoslavni hrišćanin treba da zna - bez jedne stvari nije potpuna
"Mnogi se ispovedaju, ali malo njih se kaje!”
U mnogim hramovima šapatom se prenosi upozorenje da se ne ljubi ikona neposredno nakon primanja Svetih Tajni. Da li je to zaista crkveno pravilo ili samo lično tumačenje? Sveštenik Jevgenij Murzin daje jednostavan odgovor.
Među vernicima se često može čuti savet:
— Nemoj da ljubiš ikonu odmah posle pričešća!
U mnogim hramovima, osobito nedeljom i praznicima, ta rečenica šapatom prelazi od čoveka do čoveka. Jedni opominju druge, u želji da pokažu revnost; drugi sumnjičavo sležu ramenima, pitajući se — da li je to zaista pravilo Crkve ili samo ljudska nedoumica?
Odgovor na ovu čestu dilemu dao je sveštenik Jevgenij Murzin, jednostavno i smireno:
— Ne postoje pravila koja zabranjuju da vernici celivaju ikone nakon pričešća.
Pitanje bi, međutim, drugačije trebalo postaviti: zašto bi neko ko je upravo primio Telo i Krv Gospoda Isusa Hrista požurio da se celiva sa ikonom, pa makar ona bila i naročito poštovana? — istakao je otac Jevgenij.
U duhu liturgijskog reda i sabornog duha bogosluženja, otac Jevgenij podseća da u trenutku pričešćivanja postoji određena dinamika i poredak. Vernici se kreću ka čaši, zatim prilaze stolu za zapivku, pa se tiho udaljavaju prema izlazu iz hrama.

— Stoga, da se ne bi remetio taj poredak i uvodili elementi haotičnog kretanja, poželjno je da se izbegavaju dodatni, pa čak i pobožni postupci poput probijanja kroz redove pričesnika i molitvenika radi prilaska ikoni. Uvek se može sačekati da se bogosluženje završi, pa onda mirno prići časnom liku.
Duhovni mir koji se nastanjuje u čovekovoj duši nakon primanja Svete Tajne ne bi trebalo da bude narušen brigom o tome da li je uspeo da priđe i poljubi ikonu. Kao što kaže Jevanđelje, Bog ne gleda na spoljašnje izraze pobožnosti, već na srce čovekovo.
Otac Jevgenij je podsetio i na izazove koje je donela pandemija, kada su i najdrevnije crkvene prakse morale biti prilagođene okolnostima zaraze:
— Tokom pandemije pitanje ljubljenja ikona dobilo je i sanitarno-higijenski aspekt. Tako je u dokumentu Svetog Sinoda, usvojenom još tokom prvog talasa koronavirusa, vernicima preporučeno da se uzdrže od celivanja svetinja i ruku sveštenoslužitelja. Pristalicama „starog pobožnog običaja“ treba da bude jasno da preventivne mere u vreme pandemije nisu bile znak neverja, već neophodna opreznost, koja je primenjivana kroz celu istoriju Crkve.
Duh Crkve je uvek bio razuman, bogomudro promišljen. Prilagođavanja u spoljašnjim formama, bilo zbog epidemiološke situacije ili liturgijskog reda, nikada nisu bila znak slabljenja vere — naprotiv, često su poziv na dublje sabranje.
— Promene u spoljašnjem izrazu crkvene pobožnosti, koje su pritom privremenog karaktera, ne treba da utiču na duhovni život vernika. Potreba da se uzdržimo od ranije uobičajenih postupaka ne čini našu molitvu i veru slabijima i ništa ne menja u našem odnosu prema Bogu.
U tom svetlu, možda je bolje — umesto da se trudimo da po svaku cenu celivamo svaku ikonu odmah posle pričešća, da u duhu jevanđeljskog carinika stanemo sa strane, tiho i smireno, i u srcu izgovorimo molitvu zahvalnosti. Jer Hristos, Koga smo upravo primili, već prebiva u nama: živ, prisutan, stvaran. I to je najvažniji susret.
"Mnogi se ispovedaju, ali malo njih se kaje!” Ko je i kada naslikao ovu Kazansku ikonu – nije poznato. Najraniji opis sačuvan je u popisu crkvene imovine iz 1822. godine: Da se portal religija.rs čita i u Švedskoj svedoči naš sagovornik, fitnes instruktor iz Beograda, koji već četvrtu godinu taj deo Skandinavije zove drugi dom. Otac Viso je popravljao krov crkve kada se on urušio, a on propao unutar crkvenog objekta.
KAKO IZGLEDA ISPOVEST: Ovo svaki pravoslavni hrišćanin treba da zna - bez jedne stvari nije potpuna
"OVDE SAM OSETILA BOŽIJU SILU, OZDRAVILA SAM PRED IKONOM": Neverovatno svedočanstvo Natalije o velikoj svetinji
ZBOG OVOG FITNES INSTRUKTORA IZ BEOGRADA, ŠVEĐANKA TEREZA PREŠLA U PRAVOSLAVLJE: Evo šta Stefan kaže o životu u dijaspori – dva praznika su ga posebno iznenadila
STRAHOTA U ALBANIJI! Poznati sveštenik pao sa krova crkve! U TEŠKOM STANJU, HELIKOPTEROM PREBAČEN ZA TIRANU!
Prema rečima moskovskog mitropolita iz 19. veka, čovek pred putirom ne stoji kao pred simbolom, već pred ognjem koji preobražava greh, leči unutrašnje rane i otvara perspektivu večnog života.
Zašto je ispovest postala „propusnica“ za Pričešće, šta o tome kažu kanoni i Sveti Oci i zbog čega protojerej Vadim Gladkij upozorava da se vera ne sme svesti na red i pečat.
Svetitelj iz 18. veka i veliki duhovnik ističe da su uzdržanje, molitva i čistota srca neophodni uslovi za dostojno pristupanje Svetoj Tajni Pričešća.
Prepodobni Nikodim Svetogorac nas uči šta se dešava sa dušom i telom nakon pričešća, ali ukazuje i na situacije u kojima se može pričestiti i onaj kome je izrečena epitimija privremene odvojenosti od ove svete tajne.
U besedi za ponedeljak 13. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj govori o lepoti, raskoši i sujeti, upozoravajući šta se iza spoljašnjeg sjaja može kriti u čovekovoj duši.
Probajte mešano povrće po receptu iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Prvu pokajnu molitvu Majci Božjoj i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Kronštatskog.
Nepravda, uvreda i omalovažavanje mogu u čoveku pokrenuti potrebu da se brani i uzvrati, ali jedna pouka velikog ruskog duhovnika otvara sasvim drugačije pitanje: šta se u takvom trenutku događa sa našim srcem?
Od Luke i Lazara do Pavla, Stefana i Jakova, ova imena povezana su sa važnim ličnostima Svetog pisma i zauzimaju posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji.
Jedna neobična avantura naučila je Milicu da se ne plaši sujeverja, već da veruje Bogu i čini dobro.
Dok je trpeo stradanje, zahvaljivao je Bogu i ukoravao cara zbog njegovog neznaboštva.
Ono što ovu crkvu čini posebnom jeste veličanstveni drveni ikonostas iz 18. veka.
Bog nikad ljude ne ostavlje same, pogotovo u teškim iskušenjima.
Praznik će biti svečano obeležen u hramu Svetog Simeona Mirotočivog, uz molitvu, jeleosvećenje, liturgiju i prigodan program u porti hrama.
U saopštenju se ističu brak, porodica i vaspitanje dece kao vrednosti koje treba čuvati, uz jasan apel da eventualno okupljanje ne preraste u vređanje, podele i sukobe.
U besedi za 12. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava šta se događa kada nezrele i nepobožne pomisli potisnu duhovnu mudrost, a čovek se udalji od Božjeg zakona koji mu daje red i unutrašnju snagu.