ZBOG OVOG FITNES INSTRUKTORA IZ BEOGRADA, ŠVEĐANKA TEREZA PREŠLA U PRAVOSLAVLJE: Evo šta Stefan kaže o životu u dijaspori – dva praznika su ga posebno iznenadila
Shutterstock/rarrarorro/Mikael Damkier/Ustupljene Fotografije - Stefan OstojićDan Terezinog krštenja
Da se portal religija.rs čita i u Švedskoj svedoči naš sagovornik, fitnes instruktor iz Beograda, koji već četvrtu godinu taj deo Skandinavije zove drugi dom.
Stefan Ostojić (34) dolazi iz Srbije, tačnije iz Beograda, a u Švedsku je 2019. godine otišao da obiđe brata, ali je zbog jednog posebnog poznastva tu i ostao.
Na severu Evrope, hiljade kilometara od kuće, ovaj Srbin pronašao je srodnu dušu Terezu - životnog saputnika i bračnog partnera, sa kojom je zasnovao porodicu, a svetu tajnu braka primio je venčavši se u pravoslavnoj crkvi. Dve godine kasnije, 2021. se zvanično seli u zemlju, koju sada naziva drugim domom.
Iako više ne živi u Srbiji, Stefan ima gotovo 15.000 pratilaca na Jutjubu, gde na svom kanalu "Stefan and Therese" uglavnom deli savete o tome kako očuvati telo i ne podleći nezdravom načinu života. Na istom kanalu često govori i o ličnim temama, pa je tako video snimak sa ceremonije njegovog venčanja pogledalo više od 55.000 ljudi.
Sa pratiocima komunicira i putem Instagrama - gde ga prati 62.000 ljudi.
Svojim primerom i savetima Stefan jasno ističe koliko je važno da ne klonemo pred porocima i da očuvamo svoje telo - Božiji hram, jer u svakome od nas obitava Sveti Duh.
O tome kako dopire do svojih pratilaca, ali i o supruginom prelasku u pravoslavnu veru, Stefan Ostojić govorio je za portal religija.rs.
- Instagram mi je direktno orijentisan prema sportu i zdravom načinu života. Tamo delim savete vezane za trening i fitnes. Na Jutjubu Tereza i ja delimo sadržaj vezan za Srbiju i Švedsku. Poredimo kakav je život u Švedskoj u odnosu sa Srbijom. Sadržaj je komičan i pozitivan. U Švedskoj radim kao menadžer u jednoj vrhunskoj teretani, ali imam i svoju firmu odakle mi dolazi najveća zarada. Prvenstveno sam onlajn trener i sarađujem sa našim ljudima koji žive kako na Balkan i van Balkana, prvenstveno u Švedskoj, Norveškoj, Austriji, Nemačkoj, Australiji i Americi. Za njih pravim personalizovane fitnes online programe.
Kaže da se život u Švedskoj dosta razlikuje od života u Srbiji. Prvenstveno se više radi jer život više košta, a posebno je interesantno versko pitanje u toj zemlji.
- Ljudi se manje druže, ali to opet zavisi od toga sa kime vi provodite vaše slobodno vreme. Švedska je posebna po izuzetnoj prirodi i očuvanju iste. Gaje posebnu ljubav prema majci prirodi. Šveđani su vrlo tolerantni i individualci po pitanju vere. Većina je formalno luteranska, ali praktikuje prilično diskretno - crkve su lepe, otvorene i retko pune. Istovremeno, država uvažava sve konfesije, pa je prilično lako biti pravoslavac, katolik ili pripadnik druge vere bez ikakvih problema.
Ustupljene Fotografije - Stefan Ostoji
Venčanje Stefana i Tereze
O odluci da se sa suprugom venča upravo u pravoslavnoj crkvi Stefan navodi sledeće:
- Oboje smo želeli da spojimo tradiciju i naš život u Skandinaviji. Ja sam pravoslavac, Tereza je želela da doživimo "moj" obred, a crkva u Štokholmu je predivna - mali komadić Srbije na severu. Bilo nam je logično da tamo stanemo pred oltar, uz porodicu i kumove. Na moj predlog Tereza je odmah rekla: "Hajde!" Svidela joj se simbolika krune, zajednička čaša vina, pevanje - dosta emotivnije nego što je navikla. Tako da nije bilo ubeđivanja, pre je bilo: „Kad ćemo?"
Kako je Tereza prešla iz katoličanstva u pravoslavlje?
Ustupljene Fotografije - Stefan Ostoji
Dan Terezinog krštenja u pravoslavnoj crkvi
Naš sagovornik otkriva da je sa suprugom planski došao u Srbiju, kako bi ona bila krštena upravo ovde. Venčanje je obavljeno mesec dana nakon toga.
- Velikim delom taj prelazak je bio zbog mene. Meni je vera bitna i iz tog razloga ona je prihvatila "breme" pravoslavlja. Kad smo pričali o braku, sama je rekla da želi da bude deo moje crkve, ali na njen način – bez forsiranja... Njeni roditelji su to prihvatili najnormalnije i bez ikakvog otpora.
Šta je za vas vera?
- Vera mi je kompas; da ne lebdim kad ide dobro i ne potonem kad ide loše. Telo gledam kao hram koji mi je dat - zato treniram, hranim se razumno i to isto prenosim klijentima: "Sa verom u Boga."
Posebno je zanimljivo osvrnuti se na period praznika u Švedskoj - gde je akcenat na porodičnoj toplini, a ne na preteranom sjaju svetiljki i mnogobrojnoj uličnoj dekoraciji.
- U Švedskoj praznici su mirniji, sa minimalnom dekoracijom i puno sveća - dok je akcenat na porodičnoj tišini. Za Božić (25. decembar) Šveđani vole Julbord – bogat sto sa lososom, ćufticama i „julskinka" šunkom. Kuća miriše na cimet i đumbir, a slavljenje počne svetkovinom Svete Lucije 13. decembra sa pesmom i svećama u kosi. Uskrs je šaren, ali bez velike pompe: deca se maskiraju u „Uskršnje veštice" (påskkärringar) i dele čestitke komšijama, dok se sto puni haringom i jajima obojenim u pastelnim nijansama. To je njihova tradicija. Spojimo najbolje od oba sveta: švedsku idilu – sneg, sveće, cimet – i srpsku „širinu" – badnjak, pečenica, tucanje jaja. Prijatelji Šveđani se oduševe kad vide česnicu ili farbanje jaja lukovinom, pa često dođu da probaju.
Za pravoslavnu zajednicu u Švedskoj kaže da je mala ali topla. Ima Srba, Grka, Rusa, čak i Šveđana konvertita...
- Posle liturgije slede kafa, kolači, a deca trče po dvorištu – baš „mala parohija, velika porodica". Svi smo u istom čamcu daleko od kuće pa držimo jedni druge.
Naš sagovornik ističe da: "U inostranstvu brzo shvatiš koliko je lepo imati "svoje" ljude koji razumeju i jezik i slavu i humor" - dok ga zajednica ipak podseća na to ko je, ali i pomaže u integraciji bez gubitka korena.
Budući da su Tereza i Stefan postali roditelji Danila - koji se rodio u martu 2025. godine Ostojić navodi da je u planu i krštenje deteta.
Za kraj poručuje da "gde god da ste - negujete i dušu i telo."
- Ostanite radoznali, čuvajte svoje običaje, ali budite otvoreni za novo. I ne zaboravite da se smejete, dan bez smeha je izgubljen dan.
BONUS VIDEO: OVO JE ČUDOTVORNA IKONA MANASTIRA TUMANE: Pred Bogorodicom Kurskom se dešavaju čuda
Ljubav, koja je spojila sa Srbinom, naterala je jednu Portorikanku da promeni veru i zavoli srpske običaje. Želja da se krsti u pravoslavnoj crkvi ostvarila joj se tokom novogodišnjih praznika.
Priča o proglašenju hrišćanstva za državnu religiju vezana je za dve ključne ličnosti jermenske istorije -kralja Tiridata III i Svetog Grigorija Prosvetitelja.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.