Iako je bila spremna da zbog braka s njim pređe u pravoslavlje, jedna od najlepših devojaka u Mostaru nije postala supruga slavnog pesnika.
Čuveni mostarski pesnik Aleksa Šantić poznat je po brojnim ljubavnim pesmama, pa ne čudi što je ljubav imala posebno mesto u njegovom životu. Voleo je često, voleo je beskrajno, voleo je burno, a neke od njegovih najvećih ljubavi bile su Zorka, Emina i — Anka.
Ipak, najviše je voleo onu s kojom mu je bilo zabranjeno da bude. Za Šantića je posebna bila Anka Tomlinović, a i ona je njega, kako je zabeležio Jovan Dučić, neizmerno volela.
Ko je bila Anka Tomlinović? Ćerka vlasnika fotoateljea Stjepana Tomlinovića Anka doselikla se porodicom u Mostar početkom 20. veka, a zaljubljeni pesnik pratio je svaki njen korak.
Posmartao ju je, divio joj se, puštao je u svoje misli, a svaki put kad bi se Aleksa i Anka sreli, oni bi porazgovarali i prošetali zajedno. Navodno je Anka kasnije priznala da je uvek izlazila u isto vreme nadajući se da će sresti Šantića, dok je i on sedeo u dućanu dugo čekajući da ona naiđe i da joj se približi.
Nakon što je Anka saznala da Aleksa piše pesme, redovno je čitala "Goluba" i "Neven", a rezultat njihovih susreta i izjava ljubavi bila je Šantićeva pesma "Ako hoćeš".
"Il’ ako ćeš pjesmu moju O izvoru slasti bujne, Hodi, hodi na grudi mi, Da ti ljubim usne rujne!", pisao je...
Međutim, kada je dao pesmu Anki, ona ju je vratila bez komentara i okrenula leđa pesniku, da bi se potom okrenula, sa osmehom rekla: "A što se tiče onog ako hoćeš – hoću" i otrčala.
Ipak, Mostar tog vremena nije bio spreman da prihvati ljubav Srbina i Hrvatice, dok je i Ankin otac navodno želeo samo da joj obezbedi miraz i veliku kuću.
Navodno ni Šantićeva majka nije bila srećna zbog ove ljubavi, iako je Anka bila spremna da pređe u pravoslavlje iz katoličanstva da bi se udala za pesnika. Pisalo se da i je Aleksina majka jednog dana dovela sina pred ikonu Svetog Nikole i rekla: "Ako je dovede u kuću, majka će ih mrtve dočekati. Crni pokrov će biti njihovi svatovi".
Wikipedia
Aleksa šantić, portret iz mladosti
Šantić nije mogao da se suprotstavi, pa je saopštio Anki da je nemoguće da postanu muž i žena, ali je dugo patio za njom i navodno joj posvetio mnoge svoje pesme. Samo godinu dana kasnije, Tomlinovićeva se udala za starijeg čoveka iz Zagreba i napustila njihov Mostar.
Kako je zabeleženo, svatovi su na dan venčanja prošli pored Šantićevog doma na Brankovcu, a on je sedeo pored prozora i plakao. Iako je posle Anke voleo i Zorku, Šantić se nikad nije oženio, a nakon rastanka lepo Hrvatici posvetio je mnoge svoje najtužnije pesme. Preminuo je od tuberkuloze 2924. godine u Mostaru, a iza sebe je ostavio brojna vanvremenska dela.
Čovek je stvoren da voli i da bude voljen. Ima takav ogroman potencijal u sebi, po slici Božjoj je stvoren i stvoren je da voli. I ako ne voli, ako tu ljubav koju ima ne dadne, ne podeli, ne potroši, ona ostaje u njemu i vraća mu se kao bumerang, istakao je otac Vasilije.
Sveta Ksenija Petrogradska je, kroz svoj podvig jurodivosti i čudotvorstva, tajno doprinosila izgradnji crkve Smolenske majke Božije, noseći cigle noću, što su radnici otkrili tek kada su je zatekli pri tom činu, a njen dar prozorljivosti i čuda i dalje pomažu ljudima u nevolji.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.