DANAS JE VELIKI PRAZNIK I CRNO SLOVO: Obeležavamo Svetih četrdeset mučenika u Sevastiji
Svi oni bili su mladići, vojnici rimskog cara Likinija i svi su tvrdo verovali u Isusa Hrista.
Do svetinje vodi uska staza, poznata kao probojnica, koja je duga 1,5 kilometara i strma, ali nije previše naporna.
Nedaleko od sela Gornji Matejevac, smešten između brda Beli vrh i Debeli Del, nalazi se manastir Svetog Jovana Krstitelja. Do njega vodi uska staza, poznata kao probojnica, koja je duga 1,5 kilometara i strma, ali nije previše naporna. Iako fizički izazovan, put ne vodi samo do manastira, već sprovodi i kroz istoriju i tradiciju, koja je ovaj svetionik duhovnosti učinila posebnim.
Manastir Svetog Jovana Krstitelja postao je jedno od najvažnijih pravoslavnih svetilišta, naročito nakon čudesa koja su se desila pred NATO bombardovanje 1999. godine. Najpoznatije čudo vezuje se za ikonu Svetog Jovana Krstitelja koja je, neposredno pred početak bombardovanja, "proplakala".
Iste godine, ispod Krsta donesenog iz Jerusalima 1995. godine, kandilo se pomeralo gore-dole. Ovaj neobičan događaj protumačen je kao znak da će opasnost sići sa neba, dok su suze sa ikone Svetog Jovana Krstitelja bile "viđene" kao plač za narodom Srbije.
Prema narodnom predanju, na mestu današnjeg manastira se još u antičkom periodu nalazilo pagansko i hrišćansko svetilište. Prvi manastir je, prema nekim izvorima, podignut u vreme cara Konstantina Velikog, dok se tačan datum izgradnje manastira ne zna. Smatra se da je manastir podignut u 11. veku.
Turski popisi iz 1489, 1516. i 1564. godine spominju ovaj manastir, iako je u popisu iz 1564. bio već opusteo. Prema predaji, tokom turskog ropstva, u manastiru je bilo dvanaest monaha, koji su se bavili pčelarstvom, prepisivanjem bogoslužbenih knjiga i narodnim prosvetiteljstvom.
Manastirska crkva je obnavljana više puta tokom svoje istorije. U 16. veku dograđena je priprata i crkva je tada dobila novi živopis. Ipak, od tih fresaka sačuvana je samo predstava Hrista u grobu. Kasnije, 1835. godine, mitropolit Kalinik obnovio je hram, a 1869. godine manastir je ponovo živopisan. Ova obnova bila je jedna od najvećih u njegovoj istoriji.
U 19. veku manastir je bio više puta uništavan. Tokom Milojeve i Srndakove bune 1841. godine, manastir je razoren kao znak odmazde jer su se tu sastajali ustanici predvođeni popom Ignjatom. Obnova je završena 1869. godine, kada je manastir dobio i novi duborezni ikonostas sa 46 ikona.
Takođe, prema jednoj narodnom predanju, vojvoda Stevan Sinđelić se sa svojim ratnicima pričestio u manastiru pre nego što je poginuo na Čegru. Ovaj događaj ostao je upamćen kao deo istorije manastira, koji je i tada bio duhovno utočište.
Nakon oslobođenja Južnih krajeva 1878. godine, kralj Milan Obrenović je darovao manastiru konak i zvono, izliveno u Vršcu. Iako je manastir tokom 20. veka bio uglavnom pust, u periodu nakon Oktobarske revolucije ruske monahinje su otvorile školu za slepu decu, što je ostalo upamćeno kao značajan doprinos manastira društvenoj zajednici.
Devedesetih godina prošlog veka, manastir je ponovo oživeo. Danas je to muški manastir, koji je 1997. godine proglašen spomenikom kulture zbog svog kulturnog i istorijskog značaja.
Svi oni bili su mladići, vojnici rimskog cara Likinija i svi su tvrdo verovali u Isusa Hrista. Pravoslavlje ukazuje na to da prava sreća i mir nisu povezani sa spoljnim bogatstvom, već sa unutrašnjim duhovnim mirom. Učio je o lekarstvu i lečio bolesnike, kako prirodnim lekovima, tako, ako ne i više, i molitvom na koju se navikao još od detinjstva. Gresi koji su se ponavljali, mogu se samo navesti, a mogu se opisati i situacije koje su dovele do greha, priča sveštenik.
DANAS JE VELIKI PRAZNIK I CRNO SLOVO: Obeležavamo Svetih četrdeset mučenika u Sevastiji
KAD IMATE SVE, A OPET STE ZABRINUTI I NESREĆNI, ZNAJTE DA VAM OVO FALI! Pažljivo pročitajte mudrust oca Pajsija!
OSTAO BEZ MAJKE KAO BEBA, ODRASTAO SAM U PRIRODI I TEŠKOJ USAMLJENOSTI: Danas je Sveti mučenik Kodrat i drugi s njim
KAD JE NAJBOLJE DOĆI NA ISPOVEST I KOJIM REDOM SE ISPOVEDAJU GREHOVI: Sveštenik otkriva šta i kako nešto treba reći na ispovedi, posebno na prvoj
U manastiru je otkriven stari živopis, koji datira s kraja 13. veka. 2016. godine je raslojen jedan deo, a 2017. se nastavilo sa mehaničkim suvim čišćenjem. Tada je i otkrivena freska Strašni sud.
Meštani sela Jovac kažu kako je jedan od njih, Dragoljub Krstić, sanjao da napravi crkvu u stablu drveta.
Najstariji zapis o prvim ktitorima, caru Konstantinu i carici Jeleni, zabeležen je u XVII veku.
Današnje ruho crkve može se pohvaliti karakterističnim skandinavskim stilom za razdoblje 11. i 12. veka.
Nakon četiri godine pravnih bitki, manastir Odhigitrija je uspešno iselio stočare koji su odbijali napustiti zemljište, dok je otac Parfenios razjasnio optužbe na račun manastira.
Sveta Ksenija Petrogradska je, kroz svoj podvig jurodivosti i čudotvorstva, tajno doprinosila izgradnji crkve Smolenske majke Božije, noseći cigle noću, što su radnici otkrili tek kada su je zatekli pri tom činu, a njen dar prozorljivosti i čuda i dalje pomažu ljudima u nevolji.
Emotivni stihovi autorke Dragane D. Mirković u izvođenju mlade Jane Koprivice promoviše humanitarnu inicijativu "Dom za mame", donoseći poruku nade i vere za sve žene u teškim životnim okolnostima.
Portal Religija.rs posetio je Kućance, rodno mesto patrijarha Pavla, gde nas je dočekao protojerej Dragan Gaćeša i ispričao neispričane priče o blaženopočivšem poglavaru Srpske pravoslavne crkve, koga ovde već proslavljaju kao sveca.
Nema ništa što u Bogu neće biti dobro, tvrdi otac Makarije.
Otac Evgenije navodi primere nesuglasica, rana iz prošlosti i nerazumevanja bližnjih s kojima se susretao tokom svoje službe. Otkriva kako je, na samrtnom času svoje majke, sin učinio ono najvažnije – omogućio joj da ode s ovog sveta u miru, pomirena s Bogom i sobom.
Što je čovek više posrnuo i obremenio se grehom, to više iskušenja i za njega i za ostale ljude oko njega, kaže otac Vajo.