Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
Ne zna se tačno vreme izgradnje manastira Kumanice, a ni ktitor. Najstariji sačuvan pisani izvor u kom se spominje je iz 1514. godine. U ruševinama su sačuvani delovi ploča od 13. do sredine 15. veka.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.
Druga se vezuje za Svetog Grigorija Kumaničkog, koji je navodno podigao ovu svetinju krajem 13. i početkom 14. veka, a čije mošti počivaju u Kumanici. Za njega se veruje da je bio srpski prosvetitelj i arhiepiskop, ali i da je pripadao lozi Nemanjića.
Ono što je sigurno jeste da je čuveni srpski arhitekta Aleksandar Deroko 1926. godine napravio prvi nacrt crkve koju je zatekao u ruševinama, a nakon nekoliko godina ga je dopunio Đorđe Bošković.
Zlatno doba Kumanice bilo je u drugoj polovini 16. i tokom 17. veka, a potom je opusteo u drugoj polovini 18. veka. Manastir je obnovljen 2000. godine.
Otac Nikolaj, starešina manastira Kumanica, kaže da je manastir Kumanica kultni isceliteljski manastir.
Monahinje iz ovog manastira godinama pričaju kako ljudi kod njih dolaze da se isceljuju. Postoji mnogo priča, a počele su kada je jedna devojka, koja je bila nepokretna, prenoćila u manastiru, a sutradan je prohodala. Reč je o mladoj devojci, muslimanske veroispovesti iz Bijelog Polja. Bila je paralizovana i nju je rodbina donela na nosilima. Prvo je prenoćila na zidnim ruševinama hrama, a ujutru kada se probudila, tri sveštenika su joj pročitala molitvu i namazala je osveštanim uljem. Nakon toga, ona se pridigla na noge.
Osim ove priče, postoji i jedna o pastiru Radetu Ljuiću iz Grančareva, koji se razboleo sa šest godina, kada je čuvao ovce. Bolest je bila toliko ozbiljna da su lekari jedino rešenje videli u amputiranju noge. Međutim, njegova majka je preko komšija čula za čudotvoran manastir i odlučila da ga odvede tamo, gde je proveo nekoliko dana, a zatim potpuno ozdravio. Sledeći put kada je otišao kod lekara na kontrolu, lekari nisu mogli da veruju da je on potpuno zdrav.
Međutim, ovde nije kraj pričama o čudotvornim delima ovog manastira. Mnogi parovi, koji imaju problem sa plodnošću, kada prođe post, dolaze u Kumanicu, gde im se čitaju molitve.
Manastir Kumanica trebalo da bude srušen u vreme kada se gradila pruga Beograd-Bar. Međutim, zbog pobune vernika, kako pravoslavnih tako i muslimanskih, nisu ga dirali, pa tako danas pruga prolazi pored njega.
Wikipedia
Sveti Sava
Prema jednoj legendi, koja se vekovima prenosi s kolena na koleno, u ovom manastiru navodno počivaju mošti Svetog Save. Meštani veruju da su u Beogradu na Vračaru spaljene mošti nekog drugog sveca.
U manastiru Kumanica čuvalo se čuveno Kumaničko četvorojevanđelje.
- Ovaj naš značajni rukopis nastaje početkom 16. veka. Portreti jevanđelista naslikanih na tom jevanđelju predstavljali su najveće delo umetnosti toga vremena. Ovaj naš značajni rukopis danas se nalazi na čuvanju u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u Beogradu - objasnio je Otac Nikolaj, starešina manastira, za RTS.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Grčki pevač otkriva neobjašnjivo iskustvo koje ga je učinilo drugačijim čovekom, osnažilo njegovu pravoslavnu veru i probudilo unutrašnju snagu koju ranije nije poznavao.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.